Sentòm, dyagnostik, ak tretman COPD
Maladi poumon obstriktif kwonik (COPD) afekte plis pase 15 milyon granmoun nan peyi Etazini. COPD fè li difisil pou pasyan yo respire. Li kapab ogmante tou risk pasyan yo genyen pou yo vin malad grav ak lòt enfeksyon tankou COVID-19.
James Mojica, Doktè, yon poumonològ ak doktè swen grav nan Mass General Brigham, reponn kesyon ki souvan poze sou sentòm, kòz, faktè risk, ak opsyon tretman COPD. Doktè. Mojica se vis chèf ak direktè klinik poumon ak swen kritik nan Massachusetts General Hospital, epi direktè Sant Somèy nan Spaulding Rehabilitation.
Kisa ki COPD?
"Nou itilize inisyal COPD pou dekri maladi a,” Doktè di. Mojica di. “Mwen panse li itil pou panse sou li nan yon fason ranvèse.”
- D se yon maladi oswa yon kondisyon ki lakòz sentòm
- P se poumon sa vle di li afekte poumon yo
- O se obstriktif paske larim ak anflamasyon ka afekte sikilasyon lè a epi obstriye poumon yo
- C se yon kondisyon kwonik ki pa ale men ki ka jere
Sentòm COPD
Sentòm COPD yo ka enkli:
- Souf kout
- Souf sifle souvan oswa touse souvan
- Twòp flèm oswa larim
- Difikilte pou pran gwo souf
Ki kalite COPD ki genyen?
Gen de kalite jeneral COPD:
- Anfizèm. Kondisyon sa a fè li difisil pou kò w transfere oksijèn ki soti nan lè a nan san w. Li lakòz tou souf kout. Sa a se paske poumon yo pèdi elastisite epi yo pa ka elaji jan yo ta dwe.
- Bwonchit kwonik. Kondisyon sa a lakòz iritasyon nan pasaj lè yo oswa tib bwonch yo. Bwonchit kwonik lakòz yon ogmantasyon nan larim, touse, ak souf kout.
Faktè risk COPD
Faktè risk COPD ka gen ladan:
- Polyan nan lè a
- Lafimen tabak
- Vapè
- Pwodui chimik
- Mwazi
- Pousyè
- Istwa jenetik
Moun vin wè m tout tan pou di yo te eseye tout bagay pou yo sispann fimen, epi pa gen anyen ki mache. Men an reyalite, terapi pou sispann fimen kontinye evolye, epi yo ka pèsonalize pou ede w sispann fimen.
James Mojica, MD
- Pulmonologist, Mass General Brigham
Tretman pou COPD
Malgre nou pa ka geri COPD, gen twa kalite tretman ki ede jere li:
- Medikaman
- Reyabilitasyon poumon
- Sispann fimen (kite fimen)
Medikaman pou COPD
Medikaman pou COPD pafwa vini sou fòm tablèt. Nan lòt ka, pasyan yo respire medikaman lè yo itilize yon nebulizè. Sa a se yon ti aparèy ki transfòme medikaman likid an vapè. Nan tou de ka yo, medikaman sa yo detann poumon yo, amelyore sikilasyon lè a, epi redwi anflamasyon ki soti nan COPD.
Reyabilitasyon poumon
Reyabilitasyon poumon se yon lòt zouti esansyèl pou jere COPD. Jeneeralman, sa a se yon pwogram an de pati ki gen egzèsis ki sipèvize ak travay nan salklas. Egzèsis ki byen òganize yo ede pasyan yo amelyore andirans yo, byennèt yo, ak kapasite pou yo respire. Epi klas kowòdinasyon yo ka anseye pasyan yo kijan poumon yo fonksyone ak kijan COPD afekte yo.
"Youn nan bagay mwen wè se moun ki gen COPD k ap limite aktivite yo," Doktè di. Mojica di. “Benefis reyabilitasyon poumon sèke ou kapab reprann aktivite tankou mache avèk chen ou.”
Sispann fimen
Fimen se youn nan kòz prensipal COPD nan peyi Etazini. Pou kèk pasyan, sispann fimen se yon pati enpòtan, epi difisil, nan tretman COPD. Erezman, gen plis sipò pase tout tan anvan pou moun ki vle sispann.
“Moun vin wè m tout tan pou di yo te eseye tout bagay pou sispann fimen epi pa gen anyen ki mache,” Doktè di. Mojica di. An reyalite, terapi pou sispann fimen yo kontinye evolye epi yo ka pèsonalize pou ede w sispann fimen.