Terapi Pwoton pou Kansè nan Tete avèk Melissa Dupuis
Lè Melissa Dupuis, ki te fèk vin manman, te resevwa yon dyagnostik kansè nan tete, li te chwazi Mass General Brigham Cancer Institute kote li te resevwa dènye tretman yo, tankou terapi pwoton, pou ede trete kansè nan tete li.
Di m kijan yo te dyagnostike kansè nan tete w la.
YYo te dyagnostike mwen ak kansè nan tete HER2-pozitif nan etap 2. kansè nan tete nan dat 5 janvye 2022, lè mwen te gen 39 lane. Mwen se manman yon ti bebe fi. Li pral gen dezan nan mwa desanm, epi mwen t ap sispann bay li tete piti piti. Mwen te panse mwen te gen yon kanal lèt ki bouche, epi mwen te di tèt mwen: “Wow, sa a pa vle pase.” Mwen te fè tout sa yo rekòmande pou fè l pase, men li pa t pase. Kèk semèn anvan Nwèl, mwen te pale ak manman mwen sou sa. Li menm dènyèman te siviv kansè nan tete nan etap 0. Li te di m pou m kontinye siveye l epi n ap wè sa k ap pase, men li te vin pi gwo epi li te vin pi grav. Nan demen apre Nwèl, mwen te rele doktè mwen, epi li te di: “Ann egzamine sa.”
Mwen te ale nan randevou a nan demen apre Nwèl.. Yo te fè yon byopsi pou elimine posiblite bagay ki pi grav yo. Mwen te ale nan randevou a poukont mwen paske mwen te panse: “O, se pa anyen. Mwen anfòm.” Ou konnen? Kidonk, mwen te chita nan twalèt la ap kriye. Premye bagay ki vin nan tèt ou se: “Mwen pral mouri.” E pitit fi mwen an, e mari mwen an? Mwen te sèlman ap panse ak fanmi mwen. Mwen pa ka kite yo. Mwen pa pare. Sa pa nòmal. Ou toujou panse ak sa ki pi mal la. Mwen pa t konnen ki dyagnostik mwen te genyen. Kidonk, mwen te antre nan nouvèl ane a ak enkyetid sa a sou do mwen.
Yo te rele m nan dat 5 janvye epi yo te di m se kansè, etap 2. W ap bezwen chimyoterapi, operasyon, ak radyoterapi. Mwen p ap janm bliye sa. Mwen te chita sou kanape a lè mwen te resevwa mesaj la. Mwen te wè mo kansè, mwen te wè HER2-pozitif. Li te katrè nan aprèmidi, ti pitit fi mwen an te fèk leve nan dòmi li, li t ap kriye, epi mwen menm mwen te chita sou kanape a, mwen pa t ka jwenn okenn konsolasyon. Mwen pa t menm ka bouje. Mari mwen te konsole m. Li te di m tout bagay pral anfòm. Mwen te pran ti pitit fi mwen an epi mwen te di: “Non, nou pral goumen kont sa.” Epi yon èdtan apre, mwen te pale ak doktè a. Li te esplike m pwonostik mwen. Mwen te deside: “Ou konnen kisa? Mwen vle ale nan MGH.” Mwen te rele moun ki te pran swen manman m ak grann mwen, ki tou de te gen kansè nan tete, epi mwen te pran yon randevou. Yon semèn apre, mwen te la ap pale ak kat doktè pandan kat èdtan, ap diskite sou pwonostik mwen, plan tretman mwen, ak sa m te dwe atann. De semèn apre, mwen te kòmanse chimyoterapi. Sa te vrèman fè m pè. Epi tout bagay ki pase nan tèt ou yo depase sa ou ta ka imajine... santiman ou pa t janm panse ou t ap genyen..
Ki sa ki te pi gwo obstak ou? Èske te gen nenpòt eksperyans pozitif?
Okòmansman, mwen te mande: “Poukisa se mwen?” Mwen an trè bon sante, se nan domèn kondisyon fizik ak byennèt mwen travay. Mwen etidye sa. Mwen manje byen, mwen fè egzèsis chak jou, mwen dòmi byen, epi mwen pran swen sante mantal mwen. Mwen fè tout sa yo rekòmande. Sa te vrèman difisil pou mwen, paske mwen se yon gwo defansè sante. E pafwa menm mwen konn fatige fanmi m ak zanmi m lè m ap di yo: manje sa olye de sa. Oswa asire w ke ou fè egzèsis oswa asire w ke ou dòmi byen epi bwè ase dlo. Kounye a, se mwen ki malad la. Kijan sa fè posib? Mwen te vrèman ap lite ak kestyon sa a: “Kijan sa rive m? Kisa mwen te fè ki pa t bon?” Doktè mwen an, Doktè Kuter te di sa pa egziste nan fanmi mwen, mwen pa gen jèn ki lakòz sa, epi li pa yon maladi ereditè. Sa te vrèman difisil pou resevwa dyagnostik sa a san w pa panse ou te fè yon bagay ki pa t bon. Mwen panse youn nan pi gwo defi yo se pè pou kansè a pa retounen kounye a mwen se yon sivivan. Sa toujou nan tèt mwen. Kounye a, mwen wè yon travayè sosyal isit la nan lopital la regilyèman, epi mwen ale wè yon terapis nan lopital la tou pou sa. Epi mwen fyè pou m di sa, paske se yon bagay prèske tout sivivan ap lite avè l. Gen anpil ki mete l sou kote, men li reyèl. Epi mwen pa vle viv ak laperèz sa a pou tout rès lavi mwen. Mwen konnen l ap toujou la, men mwen pa vle l kontwole lavi mwen.
Leve pitit pandan w ap sibi tretman kont kansè
Li te difisil pou m pase atravè tretman yo pandan mwen te gen yon tibebe. Mwen te toujou gen pou m jwe wòl mwen kòm manman. Se te yon gwo defi, men se te yon benediksyon tou. Pitit fi mwen an rele Sage, epi li te ede m rete konsantre sou moman m t ap viv la. Li pa t konnen sa k t ap pase. Li te sèlman konn di: “Manman, vin jwe avè m, li yon liv pou mwen, vin jwe atè avè m.” E mwen te toujou fè sa. Menm lè mwen te santi m mal anpil pandan tretman yo oswa nenpòt lòt lè, li te toujou fòs ki te kenbe m. Li te ede m rete konsantre sou sa k t ap pase kounye a, li te ban m fòs pou m kontinye. Kidonk, menm si li te difisil pou m leve pitit pandan mwen t ap resevwa tretman kont kansè, mwen ta di se te yon benediksyon ki te kache. Mwen te jwenn anpil fòs nan eksperyans sa a. Kidonk, okòmansman ak kansè a, mwen te konn di: “Poukisa se mwen?” Men kounye a, mwen di: “Poukisa se pa mwen?” Paske mwen vle defann kòz sa a. Mwen pa t konnen mwen te gen yon boul; mwen pa t gen okenn lide. Deteksyon bonè enpòtan anpil, epi mwen toujou di se pitit fi mwen an ki sove lavi mwen, paske si mwen pa t ap bay tete, petèt mwen pa t ap remake l. Mwen aprann anpil bagay sou tèt mwen, sou lavi mwen, sou tout bagay. Mwen pa t janm konsidere lavi kòm yon bagay mwen dwe pran pou garanti, men kounye a mwen vrèman wè lavi yon lòt jan. Epi mwen fè yon gwo netwayaj nan lavi mwen. Mwen retire tout sa ki te toksik, bagay mwen t ap kenbe sèlman paske mwen te panse mwen te dwe kenbe yo, moun mwen t ap kenbe nan lavi mwen sèlman paske mwen te panse mwen te dwe fè sa, ak relasyon ki te mache yon sèl bò. Bagay ki pa t pote lajwa ankò oswa ki pa t ede m grandi ankò. Mwen vrèman panse eksperyans sa a te ede m grandi kòm yon moun. Kounye a, mwen pran plis swen tèt mwen. Mwen koute kò mwen: Kisa li bezwen? Kisa li bezwen sou plan mantal? Kisa li bezwen sou plan fizik? Èske mwen bezwen rete poukont mwen? Èske mwen bezwen rete avèk lòt moun? Mwen kapab di non pi fasil kounye a epi san mwen pa santi mwen koupab.
Fè fas ak COVID-19 ak kansè nan tete pandan mwen te yon nouvo manman
Yon gwo defi pandan kansè a se te COVID. Deja, sistèm iminitè ou vin pi fèb akoz maladi a. Mwen te oblije fè fas ak gen yon tibebe pandan COVID, ansent pandan COVID, epi apre sa mwen te oblije fè fas ak kansè pandan COVID. Sa te lakòz mwen gen anpil enkyetid sosyal. An jeneral, sa te lakòz mwen gen anpil enkyetid paske mwen te oblije mande moun pou yo fè tès chak fwa yo t ap vin wè mwen epi mande yo ki kote yo te ale. Epi mwen pa t renmen fè sa, paske mwen te santi tankou mwen t ap jije yo, zanmi ak fanmi mwen, men yo te plis pase dispoze pou yo adapte yo. Se te yon laperèz: si mwen ta malad, kisa sa t ap fè ak plan tretman mwen? Nou te oblije pran plis prekosyon. Nou te oblije chanje plan nou pou fèt yo. Se te anpil bagay, sa te difisil, sa te vrèman difisil. Men ankò, mwen aprann anpil bagay pandan mwen t ap pase atravè eksperyans sa a. Epi youn nan pi gwo leson yo se ke ou pa janm konnen sa lavi pral pote pou ou. Mwen te gen yon chemen ki te byen trase devan mwen, epi tout bagay te deraye nèt. Epi se yon fòm akseptasyon mwen dwe toujou ap fè fas avè l, adapte m ak li, epi aksepte l. Men se tou yon chans pou mwen kòmanse ankò ak yon nouvo paj ki pwòp. Sa a se nouvo lavi ou. Ou jwenn yon dezyèm chans. Ki jan ou gen chans konsa? Se pa tout moun ki jwenn dezyèm chans sa a, kidonk mwen santi m gen anpil rekonesans pou lavi mwen genyen an ak pou senplisite li. Mwen konnen pawòl “kanpe pou pran tan pou w pran sant roz yo” a se yon kliche, men li vrèman vre. Mwen pi prezan anpil kounye a. Mwen ale nan pak la avèk pitit fi mwen an, mwen pa sou telefòn mwen; mwen ap gade pyebwa yo, mwen wè ekirèy yo nan pyebwa yo. Mwen pa t janm tande son yon ekirèy fè, epi mwen pa t janm pi prezan nan lavi mwen pase kounye a. Sa fè mond lan parèt tèlman pi bèl, menm nan mitan tout dezòd la. Moun panse mwen fou. Kijan sou tè a ou ka gen rekonesans pou kansè? Se pi move bagay ki ka rive nan mond lan. Mwen pa ta janm vle sa rive ankò, epi mwen pa ta janm swete sa sou okenn moun. Men sa vrèman chanje lavi mwen. Epi li chanje l pou pi bon.
Kisa ki te fè ou vle kòmanse pataje istwa ou epi vin yon moun lòt moun kapab idantifye avèk li?
Kòm yon moun k ap defann kansè nan tete ak pran swen tèt ou, mwen te toujou yon moun k ap defann swen pou tèt ou. Se yon pati nan sa medya sosyal mwen yo baze sou li ak moun mwen ye kòm yon moun. Mwen jis vle pran swen moun. Mwen santi se objektif lavi mwen pou m pran swen moun epi ede moun, epi se nan direksyon sa a mwen ye. Sa vrèman fè m reflechi sou lavi yon lòt jan. Se yon laperèz mwen pral toujou genyen, men mwen chwazi pataje istwa mwen an an detay paske mwen vle moun konnen li vrèman enpòtan pou yo fè tès yo. Pèsonèlman, mwen panse fanm yo ta dwe fè mamogram pi bonè pase laj 40 lane. Mwen panse deteksyon bonè se kle. Epi mwen te vrèman vle moun konprann pakou a epi vrèman mete aksan sou pouvwa pozitif la, paske mwen panse fason mwen te wè bagay yo te ede m anpil. Mwen gen anpil chans paske mwen te kòmanse avèk yon bon baz anrapò ak sante fizik mwen. Doktè mwen yo te di m: Melissa, ou nan trè bon fòm, w ap refè pi vit paske ou deja konnen kijan pou manje byen, ou deja fè egzèsis, ou deja dòmi byen, ou deja pran swen sante mantal ou... men kansè mete tout bagay sa yo anba defi. Te gen jou mwen pa t vle leve sou kanape a. Te gen jou mwen pa t menm pran swen si mwen t ap manje oswa non, oswa mwen pa t vle bwè dlo paske tout sa mwen te ka goute se te yon gou metalik. Sa te terib, men mwen te fòse tèt mwen paske mwen te dwe pran swen tèt mwen, pou fanmi mwen, pou pitit fi mwen, pou mari mwen. Se konsa, mwen te deside pataje pakou mwen sou medya sosyal ak avèk zanmi ak fanmi mwen pou m di: “Hey, pran swen tèt ou vrèman enpòtan, epi sante mantal ou vrèman enpòtan.” Mwen vle pataje pakou mwen avèk ou pou m enspire ou pran swen tèt ou. Li pa janm twò ta pou pran swen tèt ou. Mwen vle enspire moun... ti moman sa yo se pi gwo bagay yo. Se sa ki gen plis enpòtans. Se souri ki sou figi pitit fi ou a, se pa nouvo bòt ou te achte yo; se moun ki lakay ou yo, se pa gwosè kay ou; se tout ti bagay sa yo ki vin tounen gwo bagay yo. Mwen panse COVID te fè m konprann sa, epi kansè te mete sa plis an evidans.
Mwen ap eseye vin yon defansè pou pitit fi mwen an. Mwen te deside kenbe yon jounal sou eksperyans mwen, epi mwen ekri pou li. Se yon jounal pèsonèl, epi chak antre mwen kòmanse konsa: “Sage mwen pi chè, Sage mwen renmen anpil,” epi mwen ekri li sou sa m ap travèse, laperèz mwen yo, lajwa mwen yo, ak reyalizasyon mwen yo. Menm nan yon jou kote mwen di: “Mwen wè ou te fè jounen jodi a difisil,” mwen ekri pou li toujou, paske yon jou mwen pral ba li sa epi mwen pral di: ou gen jèn mwen yo, ou fò menm jan avè m. Kidonk, jounal sa a se fòs li, epi mwen kenbe l pou li. Epi sa ede mwen. Pale sou sa, ekri nan jounal la, ede sante mantal mwen. Mwen te eseye pran plizyè chemen diferan pou fason mwen defann kansè an jeneral, siviv apre kansè, epi viv lavi ou nèt. Ou pa janm konnen kilè difikilte yo pral frape w, epi lè sa rive, li enpòtan pou w gen ase rezilyans pou w leve ankò, paske otreman sa ap fè mal. Sa pral difisil.
Melissa chita deyò pandan dènye pati tretman li.
Kounye a mwen se yon sivivan, èske kansè a pral retounen? Mwen ap wè yon travayè sosyal ak yon terapis nan lopital la aktivman... epi mwen fyè pou m di sa. Se yon bagay tout sivivan pwobableman ap lite ak li, e petèt yo mete l sou kote, men li reyèl. Epi mwen pa vle viv ak laperèz sa a pou tout tan… mwen pa vle kite l dirije lavi mwen.
Melissa Dupuis
- Pasyan, Mass General Brigham
Kijan sistèm sipò ou a ye, lakay ou ak nan Cancer Institute la?
Mwen gen yon sistèm sipò ekstraòdinè. Mwen santi mwen gen anpil chans epi mwen beni paske mwen gen anpil moun bò kote m k ap soutni mwen. Mwen gen yon bèl fanmi. Mari mwen ekstraòdinè ak pitit fi mwen an, sè mwen rete toupre mwen, li te tout bagay pou mwen. Manman mwen ak papa mwen, yo tout te vrèman enpòtan anpil nan gerizon mwen. Mwen gen yon fanmi ki trè ini. Se konsa, apèl yo, mesaj yo, ak tout lòt bagay sa yo te ekstraòdinè. Zanmi mwen yo se fanmi mwen, se vre. Se konsa, mwen gen anpil chans paske mwen gen yon gwoup zanmi ki trè pwòch avè m, ki te ekstraòdinè lè yo te jis rele mwen, pote manje ban mwen, pote flè, echap, nenpòt bagay pou fè m santi mwen pi byen, epi toujou ap pran nouvèl mwen. Li te esansyèl pou gerizon mwen, epi mwen pa t janm santi mwen poukont mwen. Menm nan jou ki te pi difisil pou mwen yo, mwen pa t janm santi mwen poukont mwen paske, kit se te yon bagay mwen t ap mete sou mwen, kit se te yon mesaj tèks yon zanmi oswa yon manm fanmi te voye ban mwen, oswa yon foto, mwen te konnen gen yon moun ki t ap panse ak mwen, e sa te fè m santi m anpè. Ekip swen mwen an ekstraòdinè. Mwen te renmen enfimyè mwen yo. Yo ekstraòdinè. Yo te la pou mwen; fason yo pran swen pasyan yo bò kabann lan vrèman bèl, yo toujou ap mande kijan mwen ye. Yo sonje non pitit fi mwen an; yo pran tan pou yo sonje ti detay sa yo. Mwen pa santi mwen tankou yon senp nimewo oswa yon senp pasyan. Pou yo, mwen se Melissa. Nenpòt kesyon mwen janm genyen, yo toujou reponn mwen byen vit. Mwen pa santi gen okenn kesyon ki twò piti oswa ki pa enpòtan, menm lè kèk ladan yo sanble dwòl. Yo pran travay yo trè oserye. E mwen apresye sa, depi nan nkoloji, nan chimyoterapi, nan chirijyen mwen yo, nan radyasyon, rive nan travayè sosyal mwen travay avèk yo yo. Epi tout enfimyè yo. Yo te ekstraòdinè. Mwen gen anpil rekonesans paske mwen te pran desizyon sa a pou tèt mwen epi mwen te di mwen pral ale nan Mass General Brigham Cancer Institute, se la mwen vle ale. Mwen rekonesan pou tout bagay.
Ou te resevwa terapi reyon pwoton, yon kalite tretman radyasyon; èske ou ka rakonte m yon ti jan sou eksperyans sa a?
Mwen te gen chans patisipe nan yon etid sou terapi pwoton. Mwen te fè pati yon etid kote swa mwen t ap resevwa tretman an oswa mwen pa t ap resevwa li, epi mwen te gen chans pou m te resevwa li. Mwen te renmen swen espesyal anplis yo te ban mwen an. Mwen te fè ekokadyogram, tès san, ak tout kalite lòt egzamen diferan ki te jis pou asire mwen te an sante epi mwen te an sekirite, e mwen te vrèman apresye sa. Pou m di laverite avè w, [Burr Proton Center] se sousòl ki pi kalm mwen janm wè. Mwen nan sousòl [lopital la], men kote sa a vrèman trankil. Yo fè anviwònman an kalm pou yon sitiyasyon ki deja bay anpil estrès, e mwen vrèman apresye sa. Enfimyè yo te pami moun mwen te pi renmen yo. Yo te ekstraòdinè. Gen kèk ladan yo ki suiv mwen sou rezo sosyal kounye a. Mwen òganize klas egzèsis pou ranmase lajan pou òganizasyon charite, epi kèk nan enfimyè yo te vini. Mwen apresye relasyon yo eseye kreye ak moun yo, paske yo ale pi lwen pase sa yo oblije fè.
Ki sa ou panse lè ou tande mo “kansè”?
Mwen panse “fòs.” Ou dwe fò pou pase atravè sa, epi si ou kite l fè sa, li ka kraze ou. Kèlkeswa tretman ou ap resevwa, kit se chimyoterapi oswa non, lè yo di ou gen kansè, sa ka kraze w. Lè mwen te resevwa nouvèl sa a, sa te boulvèse mwen anpil. Ou gen yon chwa: ou ka di “sa pral touye m,” oswa “mwen pral goumen kont sa ak tout fòs mwen.” Se konsa, lè mwen panse ak kansè, mwen panse ak fòs..
Se yon bagay ou pa janm atann k ap rive w. Se tankou yon machin frape ou. Se yon pakou, men mwen gen rekonesans pou li. Epi mwen panse lavi m ap pi konplè grasa li. E mwen te toujou gen yon lavi byen ranpli. Mwen te toujou apresye lavi mwen; mwen se yon moun ki pozitif, men eksperyans sa a mennen sa nan yon lòt nivo. Epi mwen santi, lè lavi mwen ap rive nan fen li, mwen kapab di: “Mwen te viv li toutbon.” Apre tout sa mwen te pase, anpil bagay te retire nan men mwen. Mwen te pèdi anpil diyite, mwen te pèdi cheve mwen, idantite mwen, mwen te pèdi tete mwen, men mwen te genyen anpil lòt bagay an retou. Ou reyalize apre yon tan bagay sa yo pa vrèman gen enpòtans, paske ou konnen cheve a ap grandi ankò, epi aparans fizik ou pa vrèman enpòtan lè ou jwenn chans pou w viv yon lòt jou ankò.
Entèvyou sa a te fèt nan mwa oktòb 2022 epi yo te modifye li pou fè li pi klè.
Melissa ap montre yon foto mari li ak pitit fi li, ki te yon pati enpòtan nan sistèm sipò li pandan tout tretman an.