Pwogram Lopital Lakay Sipòte Rekiperasyon Apre Tretman pou Fibrilasyon Atriyal
Alan Horwitz te toujou fyè dèske li rete anfòm. A 85 an, retrete a rete aktif nan jwe gòlf, leve pwa, epi monte bisiklèt kouche li an. Nan jenès li, li te kouri 18 maraton ki gen ladan l youn nan mwens pase twa èdtan.
Sa gen sis lane, yo te dyagnostike Alan ak yon maladi ki te menase pou frennen li. Fibrilasyon atriyal (AFib) se yon ritm kadyak ki anòmal (aritmi) ki lakoz ògàn nan bat iregilyèman, souvan twò vit. Li ogmante risk boul san, ki ka lakoz yon konjesyon serebral si yo vwayaje nan sèvo a.
Nan epòk sa a, Alan te sibi ablasyon kadyak pou AFib. Pandan pwosedi ki pa anvayisan sa a, doktè yo gide fil mens rive jouk nan kè a pou kreye liy tisi mak ki separe siyal anòmal yo ak rès tisi kè a. Lè sa a, yo te mete l sou medikaman pou fè san an vin likid, pou diminye risk boul san. Men medikaman an te gen yon dezavantaj danjere: Chak fwa li frape yon jenou oswa li grate yon koud, li te senyen anpil.
Plis dènyeman, Alan te tonbe plizyè fwa. Sa ki te ote tonbe bò kote kadyològ li nan Enstiti Kè ak Vaskilè Mass General Brigham, Jagmeet Singh, MD, PhD. Si Alan ta frape tèt li, pwochen tonbe li a ta ka fatal. Doktè Singh te di ke yon aparèy ki rele Watchman t ap elimine nesesite pou pran medikaman pou fè san an vin likid, konsa l ap pwoteje kont menas senyen twòp.
Finalman, Alan te fè yo enplante Watchman an pandan yon pwosedi nan Massachusetts General Hospital. Kèk èdtan aprè, li te kapab retounen lakay li, kote li te resevwa swen nan nivo lopital atravè Mass General Brigham Home Hospital.
"Mwen pa wè okenn bagay espesyal nan rete nan lopital pandan lannuit," li te di. "Mwen te kontan anpil pou m te lakay mwen epi pou m te konnen mwen te nan bon men. Se te yon privilèj."
Granmoun gason ak fanm kanpe bò yon teren toupre oseyan an
Alan Horwitz ak madanm li, Susan
Nou pran yon apwòch trè konplè pou trete AFib. Nou toujou rete okouran ak nouvo dekouvèt nan AFib epi nou ofri tout dènye tretman yo, ki genyen ladan yo aparèy ak medikaman ki anba etid klinik.
E. Kevin Heist, MD, PhD
- Enstiti Kè ak Vaskilè Mass General Brigham
Mass General Brigham ofri tout dènye tretman AFib yo
Alan bay anpil valè nan relasyon alontèm. Li se yon pasyan Mass General depi 50 an epi li marye depi plis pase 40 an. Li menm ak madanm li, Susan, gen twa pitit granmoun ak sis pitit pitit.
Pou eksplore posiblite yon enplantasyon Watchman, Doktè Singh te refere Alan bay E. Kevin Heist, MD, PhD, yon kòlèg nan Enstiti Kè ak Vaskilè Mass General Brigham. Menm jan ak Doktè Singh, Doktè Heist fè pati tou Pwogram Aritmi Kadyak Mass General Brigham.
\"Nou pran yon apwòch trè konplè pou trete AFib,\" Doktè Heist te di. "Nou toujou rete okouran ak nouvo dekouvèt nan AFib epi nou ofri tout dènye tretman yo, ki genyen ladan yo aparèy ak medikaman ki anba etid klinik."
Watchman an, youn nan anpil opsyon tretman ki disponib atravè pwogram Administrasyon Manje ak Medikaman Etazini (FDA) ki fèt pou ranplase dilyan san epi anpeche konjesyon serebral nan pasyan ki gen AFib. Mass General Brigham te patisipe nan premye esè klinik Watchman an nan mitan ane 2000 yo e li te kontribye nan devlopman aparèy la depi lè sa a.
Doktè Heist te panse ke risk Alan te genyen pou tonbe te fè l yon bon kandida pou Watchman an. Aparèy la enplante pandan yon pwosedi kout, ki pa anvayisan, e ki pa mete anpil estrès sou kè a.
"Si ou gen AFib, yon risk konjesyon serebral ki wo, ak kèk rezon pou pa pran medikaman pou fè san an vin likid alontèm, lè sa a Watchman an pwobableman ap fè sans," Doktè Heist te eksplike. \"Alan se nan mitan 80 an, yon laj ki komen pou sa, epi nou menm itilize li menm nan moun ki rive jiska fen 90 an,"
Alan te dakò ak rekòmandasyon Doktè Aprè rekòmandasyon Heist la, Alan te retounen nan Mass General pou pwosedi a twa mwa aprè.
Retounen lakay menm jou a ak Home Hospital
Pwosedi Alan an te fèt byen bonè yon maten. Pwosedi a te mache san pwoblèm, epi li te reveye alantou 9:45 a.m. epi li te santi l byen. \"Mwen pa t gen okenn efè segond”ni tèt vire, ni kè plen, ni doulè," li te di. \"Mwen te trè satisfè.\"
Kounye a kesyon an te, konbyen tan li t ap bezwen rete nan Mass General? Yon semèn anvan, yon reprezantan Home Hospital Mass General Brigham te di ke si pwosedi a te byen pase, Home Hospital t ap yon posiblite.
"M pa t janm tande pale de Lopital Lakay," Alan sonje. "Men, plis mwen te pale de sa ak ekip swen mwen an, se plis mwen te vin pi konfyans." Yo pa t bezwen fòse m pou m te dakò ak sa."
Apre li fin egzamine l byen bonè nan aprèmidi a, Doktè Heist te otorize Alan pou swen atravè Lopital Lakay.
"Pasyan yo vle lakay yo, kote yo repoze pi byen epi yo pi alèz," Doktè Heist te di. "Avèk Lopital Lakay Mass General Brigham, lè nou ka fè yo tounen lakay yo pi vit, se pi bon." Kòm yon benefis segondè, sa konsève kabann pou lòt pasyan ki bezwen rete nan lopital."
Nan mitan aprèmidi a, yon mini bis Mass General Brigham t ap mennen Alan lakay li nan Newton, Massachusetts. Susan te la pou akeyi li. Te gen yon paramedik Lopital Lakay tou, ki te deja enstale tout ekipman ki nesesè pou kontwole kè Alan.
"Tout bagay te mache tankou yon mont Swis," Alan te sezi. "Yo te fè li vin trè fasil ak Lopital Lakay."
Pou rès jounen an ak jou ki te swiv la, ekip Lopital Lakay la te kontwole Alan adistans. Li menm ak Susan te gen plizyè nimewo telefòn yo te ka rele si yon bagay ta mal pase. Jan yo te espere a, pa t gen okenn pwoblèm.
Nan demen maten, yon enfimyè Lopital Lakay te pase vizite. Pandan inèdtan, li te tcheke sante Alan, sa ki te gen ladan l fè yon elektwokadyogram (yon tès pou tcheke batman kè a) ak yon tès san. Lè l te satisfè ak rezilta yo, li te fè Alan soti nan Lopital Lakay an konsiltasyon ak founisè Lopital Lakay la.
Ap tann yon avni san medikaman pou fè san an vin likid
Alan te pran de semèn konje anvan li te reprann aktivite atletik abityèl li yo. Jodi a, mwens pase yon mwa depi pwosedi a, li santi l byen anpil. Li pwograme pou l sispann pran medikaman pou fè san an vin likid sis semèn aprè pwosedi a. Apre sa, l ap bezwen pran yon sèl medikaman pou anpeche boul san pandan sis mwa ansanm ak aspirin alontèm.
Alan, ki pral kontinye wè Doktè Singh pou swen kè l, pa t ka pi kontan ak rezilta li jwenn oswa swen li te resevwa atravè Mass General Brigham.
"Moun mwen te rankontre nan Mass General pandan pwosedi mwen an te ekstrawòdinè, menm jan ak moun mwen te rankontre atravè Home Hospital," li te di. "Tout moun te vrèman fè sa yo te dwe fè."