Fentanyl se yon opioid sentetik ki jiska 50 fwa pi fò pase eroyin epi ki vin pi plis komen nan rezèv medikaman ilegal yo dapre Sant pou Kontwòl ak Prevansyon Maladi (CDC). Anpil nan sidozaj ki fatal ak sa ki pa fatal nan Etazini enplike fentanyl. Pandan kèk ane ki sot pase yo, kantite moun ki fè sidozaj ak fentanyl kontinye ap ogmante.
“Menm nan ti dòz, fentanyl ka touye moun, sitou pou yon moun ki pa abitye itilize opioid,” dapre Sarah Wakeman, MD, direktè medikal prensipal pou maladi itilizasyon sibstans nan Mass General Brigham. “Youn nan fason nou ka kenbe moun an sekirite se ede yo konprann sa y ap itilize a.” Bann tès fentanyl pèmèt yon moun tcheke si genyen fentanyl oswa ou pa genyen nan medikaman yo pou ede anpeche surdoz. Sa enpòtan paske rezèv madikman ilegal nan peyi sa a pa reglemante, li kontamine, epi li danjere.”
Itilize yon bann tès fentanyl pou anpeche sidozaj ka fè diferans ant lavi ak lanmò. Aprann poukisa fentanyl tèlman danjere, kijan bann tès fentanyl fonksyone, kote ou ka jwenn yo, epi kijan pou konprann rezilta tès yo.
Poukisa fentanyl mòtèl konsa?
Gen de kalite fentanyl epi toude fèt nan yon laboratwa:
- Fentanyl famasetik. Doktè preskri kalite sa a pou trete gwo doulè, sitou apre operasyon ak pou kansè nan etap avanse. Founisè swen sante yo ede asire pasyan yo resevwa bon kantite fentanyl pou soulaje doulè an sekirite.
- Fentanyl ki fabrike ilegalman (IMF). Moun pataje kalite fentanyl sa a atravè mache medikman ilegal poutèt efè li ki sanble ak eroyin. Yo souvan ajoute li nan lòt medikaman epi sa fè yo vin pi bon mache epi pi puisan. Se poutèt sa fentanyl danjere anpil. Pifò ka resan sidozaj ki gen rapò ak fentanyl yo lye ak IMF.
Fentanyl ki fabrike ilegalman ka disponib sou fòm poud, oswa yo ka konprese l pou fè grenn. Fentanyl an poud sanble egzakteman ak anpil lòt dwòg. Li souvan vann kòm eroyin epi li ka yon kontaminan aksidan nan dwòg tankou kokayin. Li kapab tou fèt an grenn ki fèt pou sanble ak lòt opioid sou preskripsyon.
Pou yon moun ki itilize opioid, fentanyl fè risk pou surdozaj vin pi gwo toujou pase lè moun yo te konn itilize opioid sou preskripsyon oswa eroïn. Sa a se paske yon moun pa gen okenn fason pou l konnen konbyen fentanyl oswa ki kalite fentanyl ki nan dwòg li a. Risk fentanyl yo pi gwo toujou pou moun k ap itilize kokayin, metamfetamin, oswa lòt dwòg paske kò yo pa abitye itilize opioid, epi menm yon ti kantite fentanyl ka touye moun. Anpil moun ka pa konnen dwòg ki pa opioid yo tankou kokayin gen fentanyl ladan yo.
Kijan bann tès fentanyl yo fonksyone?
Bann tès fentanyl yo se ti bann papye ki ka detekte prezans fentanyl nan diferan kalite dwòg (kokayin, metamfetamin, eroïn, elatriye) ak fòm dwòg (grenn, poud, ak dwòg pou piki). Yon dwòg ka gen nivo fentanyl ki ka touye moun, men ou pa t ap kapab wè li, goute li, oswa santi li. Li prèske enposib pou konnen si dwòg yo melanje ak fentanyl sof si ou teste dwòg ou yo ak bann tès fentanyl.
Bann tès pou detekte fentanyl yo pa koute chè, epi anjeneral yo bay rezilta nan mwens pase 5 minit.
Malgre bann tès fentanyl yo se yon zouti enpòtan pou ede diminye risk surdozaj, li enpòtan pou note yo ka pa fonksyone nan tout ka. Pa egzanp, yo pa ka fè diferans ki kalite analòg fentanyl dwòg la ye. Analòg fentanyl yo se asetilfentanyl, butirfentanyl, karfentanil, alfentanil, sufentanil, ak remifentanil. Bann tès yo ka pa detekte prezans kèk analòg, tankou alfentanil oswa karfentanil. Bann tès yo ka pa travay byen tou lè gen gwo kantite metamfetamin, MDMA, oswa difenidramin. Bann tès fentanyl yo pa di w konbyen fentanyl ki genyen nan yon echantiyon; yo jis montre si echantiyon an gen fentanyl ladan l.
Nan zòn nan peyi a kote prèske tout eroïn ranplase pa fentanyl, bann tès fentanyl yo mwens itil, epi gen bezwen pou teknik tès medikaman ki pi avanse. Sepandan, bann tès fentanyl yo itil anpil pou moun ki sitou itilize lòt dwòg ki pa fentanyl pou yo teste kokayin yo oswa lòt medikaman ki pa fentanyl.
Kijan pou itilize bann tès fentanyl
Depann de kalite medikaman w ap teste a, etap yo ka yon ti jan diferan. Men kijan yo itilize bann tès fentanyl:
- Mete yon ti kantite (omwen 10 mg) medikaman la sou kote nan yon veso ki pwòp epi ki sèk.
- Ajoute dlo nan veso a epi melanje yo ansanm. Pou pifò medikaman, ou bezwen demi ti kiyè dlo. Pou metamfetamin, MDMA, oswa ekstazi, ou bezwen 1 ti kiyè plen pou chak 10 mg kristal oswa poud.
- Mete bout ondile bann tès la desann nan dlo a. Bann nan absòbe dlo a pandan anviwon 15 segonn.
- Retire bann nan nan dlo a epi mete l sou yon sifas ki plat pandan 2 a 5 minit. Menm jan ak tès gwosès oswa tès COVID-19, rezilta yo parèt nan kèk minit.
- Li rezilta yo.
Konprann rezilta bann tès fentanyl
Tablo sa a ka ede entèprete rezilta bann tès fentanyl. Enfòmasyon sa a ka itilize pou diminye chans pou yon sidozaj.
Rezilta Bann Tès Fentanyl: Sa yo vle di
Pozitif
- Yon sèl liy woz sou bò gòch la endike ke yo detekte fentanyl oswa yon analòg fentanyl nan medikaman yo.
- Si yon moun resevwa yon rezilta pozitif, li pi bon pou l jete pakèt la. Itilize li ka lakòz yon srdozaj ki ka touye moun.
Negatif
- De liy woz endike ke yo pa detekte fentanyl oswa yon analòg fentanyl nan medikaman yo.
- Sonje ke pa gen okenn tès ki 100% egzat. Medikaman yo ka toujou gen fentanyl oswa analòg fentanyl, menm avèk yon rezilta negatif.
- Moun yo ta dwe toujou pran prekosyon paske bann tès la ta ka pa detekte medikaman ki pi fò ki sanble ak fentanyl, tankou carfentanil. Fentanyl la ka pa toupatou nan medikman yo tou epi yon tès ka rate li.
Rezilta ki pa valab
- Yon sèl liy woz sou bò dwat la, oswa pa gen okenn liy ditou, endike yon tès ki pa valab epi tès la ta dwe repete.
Sous: Centers for Disease Control and Prevention (Sant Kontwòl ak Prevansyon Madi)
Jwenn bann tès fentanyl
Òganizasyon rediksyon domaj yo jeneralman ofri bann tès fentanyl. Sit entènèt National Harm Reduction Coalition ka ede w jwenn bann tès fentanyl toupre w. Founisè swen sante, pwogram pou twoub konsomasyon sibstans oswa Bridge Clinics, ak sant sante kominotè lokal yo ka kapab bay yo tou oswa ede moun jwenn yo.
Diminye risk sidozaj.
Men kèk lòt fason pou diminye risk sidozaj. Pran mezi pou kenbe tèt ou ak lòt moun an sekirite:
1. Kenbe naloxone sou ou epi lakay ou.
Naloxone se yon medikaman san danje ki ka byen vit ranvèse yon sidozaj opioid. Li fasil pou itilize epi li piti pou pote. Naloxone vini nan de fòm: yon espre pou nen ak yon piki. Li disponib nan tout 50 eta yo. Moun ki sèvi ak opyoyid ki pa medikal ta dwe toujou gen naloxone sou yo. Naloxone ta dwe konsidere tou pou moun ki resevwa opyoyid ak gwo dòz. Doktè ka preskri naloxone oswa moun ka jwenn li nan famasi, san preskripsyon, oswa nan pwogram naloxone ki baze nan kominote a ak pifò pwogram sèvis sereng.
2. Evite melanje medikaman.
Melanje plizyè estimilan (tankou metamfetamin ak kokayin), depresan (tankou opyoyid ak alkòl), oswa yon konbinezon tou de ka lakòz domaj epi potansyèlman lanmò.
3. Pa janm itilize medikaman poukont ou.
Jeneralman, moun pa ta dwe janm itilize medikaman poukont yo kidonk gen yon moun ki disponib pou ba yo naloxone epi rele 911 si yon sidozaj rive. Si yon moun ap itilize medikaman poukont li, li ka rele Safe Spotnan 800-972-0590.
Tretman pou twoub itilizasyon opyoyid sove lavi.
Mass General Brigham Substance Use Disorder Program Bridge Clinics (klinika pou swen twoub itilizasyon sibstans) se klinik tranzisyonèl pou pasyan ki bezwen aksè rapid nan swen pou twoub itilizasyon sibstans. Kat sant Bridge Clinic rejyonal yo sèvi pasyan ki soti nan nenpòt etablisman Mass General Brigham ak manm kominote a, tou nan swen an pèsòn ak swen vityèl. Nenpòt founisè swen sante ka preskri buprenorphine, yon medikaman ki sove lavi ki montre li diminye risk pou moun mouri anba surdozaj pa plis pase 50%.
Moun ka jwenn tou opsyon tretman ak sèvis ki baze sou prèv lè yo vizite findtreatment.govoswa lè yo rele liy asistans nasyonal 24/7 la nan 800-662-HELP (4357).
Yon flakon naloxone kote yon moun ap pran yon dòz.
Naloxone ka ranvèse yon sidozaj opyoyid byen vit.