false

Faktè risk pou emoraji apre akouchman

Manman ak tibebe apre akouchman
/content/dam/unified-xwalk/cf/providers/3011591

Pifò moun gen gwosès ak akouchman ki an sante. Men yon ti kantite pasyan devlope kondisyon grav pandan ak apre akouchman ki ka yon menas pou sante yo. Youn nan kondisyon sa yo se emoraji apre akouchman (PPH).

Erezman, gen fason pou ede diminye risk ou genyen pou fè emoraji apre akouchman nan kèk ka. Lè ou konnen siy avètisman yo, sa ka ede ou jwenn tretman alè pou anpeche konplikasyon grav.

Nan atik sa a, Emily S. Reiff, MD, yon doktè nan Mass General Brigham ki pran swen moun pandan gwosès ak apre akouchman nan Brigham and Women’s Hospital, pale sou sa ki ogmante risk pou emoraji apre akouchman, siy avètisman yo ak fason pou anpeche li.

Gwo senyen apre akouchman ak emoraji apre nesans

PPH rive lè ou senyen plis pase sa ou ta dwe apre ou fin akouche. Ou ka senyen akoz blesi oswa lòt pwoblèm ak kòl matris ou, vajen, matris oswa plasennta.

Pi souvan, PPH rive lè matris ou pa kontrakte (vin pi piti) ase vit apre nesans. Li ka rive tou lè yon moso nan plasennta ou rete nan matris ou apre akouchman.

Faktè risk pou emoraji apre akouchman

"Nenpòt pasyan ka devlope emoraji apre akouchman," se sa Doktè Reiff di. "Men gen faktè ki ogmante risk la."

Sa yo enkli:

  • Lè ou ansent ak plis pase yon tibebe
  • Travay akouchman ki long
  • Akouchman sezaryèn (akouchman pa operasyon)
  • Lè ou gen pwoblèm ki afekte senyen oswa kapasite san w pou l fè boul, oswa pwoblèm ki afekte plasennta oswa matris ou
  • Akouchman anvan ak emoraji apre akouchman

PPH ka lakòz ou pèdi yon gwo kantite san trè vit. Tretman rapid ka ede ou refè nèt. Men, san tretman, PPH ka lakòz tansyon an bese toudenkou, chòk oswa menm lanmò.

Si yon pasyan gen gwo risk pou l fè gwo senyen apre akouchman, nou prepare san davans nan ka li ta bezwen nou ba li san Epi nou gen medikaman ki disponib imedyatman pou nou ba yo fasil depi yo nesesè.

Emily S. Reiff, MD

  • Obstetrician-Gynecologist
  • Mass General Brigham

Kenbe w an sekirite epi anpeche konplikasyon nan akouchman

Pou ede pwoteje moun ki fèk akouche yo, doktè nan Brigham and Women’s Hospital te kreye yon endèks ki mezire risk selon pwoblèm sante pandan gwosès (OBCMI). Zouti sa a ede evalye risk chak pasyan genyen pou devlope konplikasyon grav pandan oswa apre akouchman. Si yon moun resevwa yon nòt wo sou OBCMI a, ekip swen Brigham and Women’s Hospital la pran mezi siplemantè pou pwoteje pasyan an.

"Pa egzanp, si yon pasyan gen gwo risk pou emoraji apre akouchman, nou gen san ki pare sizoka li bezwen resevwa san," se sa Doktè Reiff di. "Epi nou gen medikaman tou pare pou nou ba li depi li bezwen yo."

Nan lòt ka yo, kèk pasyan ka gen risk pou tansyon wo epi kounye a yo resevwa aparèy pou mezire tansyon pou itilize lakay yo. Yo jwenn enfòmasyon tou sou sa pou yo fè si tansyon yo monte. Yon pwofesyonèl sante nan Brigham ka mande w vini nan kabinè a pou yon egzamen medikal oswa chanje dòz medikaman w ap pran an.

Ki siy ak sentòm emoraji apre akouchman?

Emoraji apre akouchman anjeneral rive touswit apre akouchman. Men li ka rive tou kèk jou apre, apre pasyan yo fin kite lopital la.

Siy ak sentòm emoraji apre akouchman gen ladan yo:

  • Batman kè rapid
  • Santi w prèt pou endispoze
  • Santi tèt ou ap vire
  • Doulè nan basen oswa nan vajen w
  • Senyen anpil anpil

Pasyan ki gen sentòm emoraji apre akouchman ta dwe rele 9-1-1 oswa ale nan sèvis ijans lopital ki pi pre a. "Nou abitye resevwa anpil apèl nan telefòn, epi nou ta pito ou rele nou pi bonè olye pou w tann twò lontan," se sa Dr. Reiff.

Ki jan pou diminye risk konplikasyon pandan gwosès la

Ou ka pwoteje tèt ou lè w pran mezi sa yo:

  • Pran randevou pou yon egzamen ak yon doktè ki espesyalize nan gwosès ki gen gwo risk anvan ou vin ansent (yon randevou anvan gwosès) epi ant gwosès yo si ou gen nenpòt pwoblèm sante ki ogmante risk pou w senyen.
  • Fè egzamen medikal regilyèman pandan gwosès la. Asire w ou ale nan tout randevou ou yo.
  • Rele doktè ou oswa ale lopital si ou gen sentòm.
  • Swiv konsèy doktè w sou fason pou w pran swen tèt ou pandan gwosès la ak apre ou fin akouche.

Se pa tout konplikasyon ki ka evite, men ou ka diminye risk ou. Lè ou travay ansanm ak ekip k ap ba ou swen an, ou ka ogmante chans ou pou akouche san danje epi gen yon tibebe ki an sante.