false

Siy ak sentòm ipotèmi

Yon gason ki mete yon manto pou sezon fredi ap soufle sou men li pou chofe yo deyò pandan nèj ap tonbe.
/content/dam/unified-xwalk/cf/providers/2999135

Ipotèmi se yon ijans medikal ki mande swen imedya. Ipotèmi pi souvan rive nan sezon fredi, lè tanperati a ka bese anpil. Men, li ka rive tou lè tanperati a pa twò ba, si lapli, swe oswa dlo frèt fè kò w vin frèt.

Doktè Luke N. Apisa, MD, ki travay nan swen ijans nan Mass General Brigham, yon rezo lopital, se yon ekspè nan prevansyon ak swen ipotèmi. Nan Massachusetts General Hospital, li sèvi nan fakilte Divizyon Medsin Sovaj nan Depatman Ijans lan. Divizyon an konsantre sou pratik medsin ak resous limite nan kondisyon difisil, tankou swen ijans nan zòn sovaj, swen medikal pou reponn a dezas nan zòn riral ak iben, ansanm ak swen nan lòt anviwònman difisil.

Nan atik sa a, Doktè Apisa esplike kijan ipotèmi konn devlope, kijan pou rekonèt siy ak sentòm li yo, epi kijan pou ede yon moun ki gen ipotèmi rete an sekirite.

Kisa ipotèmi ye?

“Ipotèmi rive lè ou pa gen ase mwayen pou kenbe kò ou cho pandan tanperati deyò a pi ba pase tanperati anndan kò ou,” esplike Doktè a. Apisa eksplike. Tanperati anndan kò nou prèske 99 degre farenay, se poutèt sa pifò anviwònman nou rankontre ap retire chalè nan kò nou san rete. Kò a ap lite kont anviwònman an pou kenbe tanperati debaz li. Bon manje, rad ki kenbe chalè ak chalè solèy la se kèk nan bagay ki ede kò nou kenbe yon tanperati nòmal malgre fredi a.”

Tanperati kò a rete anviwon 98.6 °F (37 °C), epi ipotèmi rive lè li desann anba 95 °F (35 °C). Si ou ekspoze a tanperati frèt, kò ou ka pèdi chalè pi vit pase jan li pwodui li. Ipotèmi rive pi souvan nan tanperati ki trè frèt. Men, si ou santi ou frèt akoz lapli, swe, oswa plonje nan dlo frèt, ipotèmi ka rive menm nan tanperati fre ki pi wo pase 40°F. Lè w ekspoze pandan lontan ak lè frèt oswa dlo frèt, rezèv enèji kò w ap diminye tikras pa tikras, e sa fè tanperati kò w bese.

“Kò nou konn jwenn anpil fason pou l fè fas ak fredi,” Doktè a di. Apisa di. “Non sèlman nou pwodui pwòp chalè nou sòti nan kalori nou konsome, men dezi natirèl nou pou soti nan frèt la se yon repons pou siviv. Yon abri ak bon pwoteksyon kont fredi enpòtan anpil pou anpeche ipotèmi. Anjeneral, moun pa chwazi rete volontèman nan yon kote ki frèt jiskaske ipotèmi pran yo. Nan yon gwo vil tankou Boston, kote abri souvan toupatou bò kote nou, ka ipotèmi nou wè yo gen tandans rive lakay pasyan ki pa gen kay ni aksè ak abri, oswa lakay pasyan ki gen yon sibstans nan kò yo (anjeneral alkòl) ki anpeche yo suiv ensten natirèl yo pou chèche chalè.“

Si ou wè yon moun ki pa reyaji ditou, sitou nan yon vil oswa nan yon anviwònman iben kote ou ka rele pou jwenn èd, premye règ pou swiv se toujou rele 911. Pa gen anyen ki ka ranplase aktivasyon sèvis ijans yo ak fè yo rive sou plas. Se sa k ap ede yo vin pi an sante, pi vit.

Luke Apisa, MD

  • Emergency Medicine Doctor, Mass General Brigham

Poukisa ipotèmi an danjere?

Ipotèmi danjere paske anviwònman frèt yo gaye toupatou epi ipotèmi ka rive rapidman nan tanperati ki ba, sitou si kò ou mouye.

Si tanperati kò ou desann twò ba, ipotèmi ka afekte sèvo ou nan dènye etap li yo. Yon moun ki gen ipotèmi ka pa kapab panse klè oswa deplase byen. Sa fè ipotèmi an patikilye danjere, paske ou ka pa konnen ke sa ap rive. Ou ka pa rann ou kont ou bezwen aji pou evite pwoblèm sante grav oswa menm lanmò.

Nan pifò ka kote ipotèmi lakòz lanmò, se pa ipotèmi a menm ki fè moun nan pa remake danje a. Olye de sa, moun nan jeneralman konsome yon bagay ki afekte jijman li, tankou alkòl.

Ki moun ki gen risk pou ipotèmi?

Nenpòt moun ka fè ipotèmi, men pasyan ki gen ipotèmi yo souvan se:

  • Moun ki pase anpil tan deyò pandan peryòd ki long, tankou moun ki pa gen kay, moun k ap fè randone, chasè, elatriye.
  • Moun ki bwè alkòl twòp oswa ki sèvi ak dwòg ilegal
  • Granmoun ki pa gen ase manje, rad oswa chofaj
  • Tibebe k ap dòmi nan chanm ki frèt

Ki siy ak sentòm ipotèmi yo?

Ipotèmi se yon ijans medikal. Si ou gen nenpòt nan sentòm ki anba yo oswa si ou obsève siy ipotèmi sa yo lakay yon lòt moun, verifye tanperati kò a si ou kapab. Si tanperati kò moun nan pi ba pase 95 °F, chèche swen medikal imedyatman.

Siy avètisman ipotèmi lakay granmoun yo se:

  • Tranble. Si ipotèmi an vin grav, yon moun ka sispann tranble.
  • Santi l fatige anpil, santi l bout nèt, oswa parèt anvi dòmi
  • Konfonn
  • Difikilte pou kontwole mouvman men yo
  • Pèt memwa
  • Lapawòl ki pa klè

Siy ipotèmi lakay tibebe yo ka enkli:

  • Gen po ki wouj anpil epi ki frèt, oswa po ki pal oswa ble. “Pandan premye moman ekspozisyon ak frèt la (ipotèmi nan kòmansman), po yo ka vin wouj anpil, men li ka byen vit chanje pou vin pal oswa ble, Doktè Apisa eksplike.
  • Gen ti enèji, misk ki mou, epi manje mwens pase nòmal. “Sa yo se tout reyaksyon yon tibebe devan estrès sou kò a,” li ajoute. “Si po a frèt oswa tanperati kò a ba, siy sa yo ka montre moun nan gen ipotèmi.”

Nan dènye etap ipotèmi an, moun nan pa reyaji ditou. Yo ka san konesans epi yo ka pa sanble gen yon batman kè oswa yo pa sanble ap respire. "Si ou wè yon moun ki pa reyaji ditou, sitou nan yon vil oswa nan yon anviwònman iben kote ou ka rele pou jwenn èd, premye règ pou swiv se toujou rele 911", Doktè Apisa konseye. "Pa gen anyen ki ka ranplase aktivasyon sèvis ijans yo ak fè yo rive sou plas. Se konsa yo ka refè pi byen, pi vit.”

Fè CPR, sa vle di reyanimasyon kè ak poumon, menm si moun nan sanble mouri. Ou dwe kontinye CPR la jiskaske moun nan reponn oswa èd medikal rive. Nan kèk ka, viktim ipotèmi ki sanble mouri ka rive reyanime.

Kijan ou ka ede yon moun ki gen ipotèmi pandan w ap tann swen medikal?

Men sa ou ka fè:

  • Mennen moun nan nan yon chanm cho oswa yon abri pi vit posib. “Si w ap fè randone epi ou poko fè sa, li lè pou w sispann randone a epi retounen nan yon kote ki cho, Doktè Apisa eksplike.
  • Retire nenpòt rad mouye. “Mete yo nan rad sèk pi vit ke posib. Dlo se yon bon kondiktè chalè ki sòti sou sifas po a,” Apisa eksplike. “Plis ou ka fè yo sèk ak rad ki chofe yo byen vit, se plis y'ap sispann pèdi chalè a. Kenbe moun nan byen kouvri epi pwoteje l kont van an jiskaske pèsonèl ijans oswa sekou rive.”
  • Kouvri yo avèk dra. Chofe sant kò moun lan — pwatrin, kou, tèt, ak zòn ant janm yo. Sèvi avèk yon dra elektrik, si sa disponib. Ou ka mete po w kont po moun nan anba dra, rad, sèvyèt oswa dra kabann ki sèk e ki pa sere.
  • Bay moun nan yon bwason cho si li kapab bwè. Bwason cho ka ede ogmante tanperati kò a, men pa bay bwason ki gen alkòl. Pa eseye bay yon moun ki san konesans bwè anyen.
  • Kenbe moun nan sèk lè tanperati kò li monte. Vlope kò li, tankou tèt li ak kou li, nan yon dra cho.

“Si yon moun ap tranble, li sanble frèt anpil, epi li sispann tranble toudenkou san kò li pa vin pi cho, li ka kòmanse konfonn. Sa vle di ipotèmi li ap vin modere, e se yon vrè ijans medikal,” Doktè a di. Apisa eksplike.

Resous pou moun ki gen plis risk pou yo fè ipotèmi

Si ou gen plis risk pou ou fè ipotèmi oswa ou konnen yon moun ki gen risk sa a, kontakte depatman sante piblik lokal ou a. Anpil nan depatman sa yo gen pwogram pou ede moun nan kominote a ak sèvis sipò sosyal tankou:

  • Èd pou peye bòdwo chofaj
  • Sèvis ki pran nouvèl moun pou asire kay yo an sekirite lè fè frèt
  • Sant kominotè kote moun ka vin chofe kò yo epi jwenn manje, dlo, twalèt ak abri lè move tan an grav
  • Swen medikal
primary
internal
Aprann kijan pou anpeche ipotèmi
/content/unified-xwalk/ht/health-wellness/how-to-prevent-hypothermia