false

Epilepsi ak Gwosès: Enfòmasyon pou kenbe ou menm ak tibebe w la an sekirite

Kontribitè
Paula E. Voinescu, MD, PhD | Lidia Maria Moura, MD, MPH, PhD | Nancy Oliveira, MS, RD, LDN
Yon fanm ansent k ap souri ap pale avèk doktè li.
primary
phone
857-282-4900

Rele Sèvis Epilepsi ak Twoub Kriz yo nan 857-282-4900.

8572824900

Pwen kle yo

Si ou gen epilepsi epi ou vle vin ansent oswa ou ansent:

  • Rasanble ekip swen w lan, tankou newològ ou, obstetrisyen-jinekològ ou, yon espesyalis nan swen pou manman ak tibebe pandan gwosès ak yon sikyat. Rankontre avèk yo chak mwa pou diskite sou enkyetid ou yo.
  • Pran medikaman epilepsi w yo jan yo preskri yo pandan w ansent epi pandan w ap bay tibebe w la lèt nan pwatrin ou pou pwoteje sante w ak sante tibebe w la.
  • Enfòme ekip swen w la si w fè yon kriz pandan w ansent. Kenbe yon kaye pou note kriz ou yo ak sa ki deklanche yo, pou w ka eseye evite bagay sa yo.

Epilepsi, yon maladi nan sèvo ki lakòz kriz repete, afekte moun tout laj epi li se katriyèm maladi newolojik ki pi komen nan mond lan. Sepandan, fanm ak moun yo te deziyen kòm fi lè yo fèt (AFAB) ki gen epilepsi ka pi fasil afekte lè nivo òmòn seksyèl yo chanje, tankou pandan pibète, gwosès ak peryòd anvan menopoz.

Si w ap viv ak epilepsi epi ou vle vin ansent, ou pwobableman gen anpil kesyon. Lidia Maria Moura, MD, MPH, PhD ak Paula E. Voinescu, MD, PhD reponn kesyon moun poze souvan epi pataje konsèy sou fason pou w byen pase gwosès ou si ou gen epilepsi. Doktè Moura ak Voinescu se newològ nan Mass General Brigham Neuroscience Institute, yon enstiti ki etidye sèvo ak sistèm nève a.

Èske li an sekirite pou m vin ansent si mwen gen epilepsi?

Malgre epilepsi ka kreye konplikasyon pandan gwosès, ou ka toujou gen yon gwosès ki reyisi epi akouche yon tibebe ki an sante avèk èd ekip swen sante w la. Moun ki gen epilepsi ka viv yon vi nòmal, sa ki gen ladan vin ansent epi leve timoun.

“Bon nouvèl la se ke konplikasyon yo ka evite si gwosès la planifye,” se sa Doktè a di. Voinescu konkli. Planifye gwosès ou avèk ekip swen w lan jiska yon ane anvan ou eseye vin ansent ap pèmèt ou adrese nenpòt pwoblèm ki gen rapò ak epilepsi ou davans.

Ekip swen ou a ka gen ladan :

  • Yon newològ, pou swen ki gen rapò ak epilepsi ou
  • Yon obstetrisyen-jinekològ (OB/GYN), pou swen jeneral pou gwosès ak akouchman
  • Yon espesyalis nan swen pou manman ak tibebe pandan gwosès (MFM), pou swen si w gen pwoblèm sante konplike pandan gwosès
  • Yon sikyat, ki ka ede jere chanjman nan imè w ak sante mantal ou, ki komen pandan peryòd vilnerab sa a, si sa nesesè
  • Lòt espesyalis ou ka bezwen pou istwa sante espesifik ou—pa egzanp, yon andokrinològ si ou gen dyabèt

Èske tibebe m nan ap fèt ak epilepsi?

Si ou gen epilepsi, li pa pwobab pou w transmèt li bay pitit ou. Rechèch montre ke chans pou yon timoun devlope epilepsi se sèlman yon ti kras pi wo si paran li gen epilepsi, konpare ak timoun ki gen paran ki pa gen epilepsi.

Sepandan, sèten moun ka gen yon chans pi wo pou transmèt epilepsi bay pitit yo. Pale ak ekip swen w lan si w genyen:

Si youn nan sitiyasyon sa yo konsène w, ekip swen w lan ka rekòmande konsèy jenetik oswa tès pou konnen risk pou w transmèt epilepsi bay pitit ou.

E si mwen fè yon kriz pandan mwen ansent?

Epilepsi ka lakòz konplikasyon pandan gwosès ou akoz kriz oswa medikaman kont kriz. Ekip swen w lan ede w kontwole kriz ou yo pi byen posib anvan w vin ansent. Si w gen epilepsi fokal—sitou epilepsi nan pati devan sèvo a—ou ka gen plis chans pou fè plis kriz pandan w ansent pase yon moun ki gen epilepsi jeneralize, dapre sa Doktè Voinescu ak ekip li a te dekouvri.

Doktè. Moura eksplike: “Yon kriz se yon chanjman kout nan aktivite nòmal sèvo a ki ka fè yon moun tonbe, tranble oswa pèdi konsyans.” Siy ak sentòm yon kriz ka varye, men yo ka gen ladan yo:

  • Reta nan reyaksyon
  • Paralizi tanporè
  • Konfizyon jeneral, enkyetid oswa gwo detrès emosyonèl
  • Pèt konsyans
  • Kontraksyon misk ki fèt sanzatann nan yon pati nan kò a oswa nan tout kò a

Fè yon kriz pandan w ansent ka lakòz blesi epi ogmante chans pou w gen konplikasyon. Si w fè yon kriz pandan w ansent, li enpòtan pou w:

  • Swiv menm konsèy pwofesyonèl sante w te ba ou sou kriz yo anvan w te ansent.
  • Di ekip swen w lan, ni newològ ou ni obstetrisyen-jinekològ ou, le pli vit posib.
  • Asire w patnè w, moun k ap ede w, fanmi w ak anplwayè w konnen sa pou yo fè lè w fè yon kriz, tankou rele 9-1-1 si sentòm ou yo grav.

Opsyon tretman pou epilepsi pandan gwosès la

Pifò adilt k ap viv ak epilepsi pran medikaman pou kriz yo. Sepandan, anviwon 1 sou 3 moun ki gen epilepsi fè eksperyans "epilepsi ki reziste kont medikaman," kote yo pa ka rive kontwole kriz yo nèt. Sa vle di ou ka toujou fè kriz pandan w ansent, menm si w ap pran medikaman kont kriz (ASM).

Doktè. Moura fè remake ke gen lòt opsyon tretman pou epilepsi ki disponib si medikaman pa mache, tankou estimilasyon pwofon nan sèvo a (DBS) oswa newostimilasyon ki reyaji lè sa nesesè (RNS). Sa a se yon tretman FDA apwouve kote yon doktè enplante yon aparèy nan sèvo w pou detekte kriz epi voye enpilsyon ki nòmalize ond sèvo w.

“Si w gen epilepsi epi w ap planifye yon gwosès, li trè enpòtan pou w konsilte obstetrisyen-jinekològ ou ak newològ ou nan yon etap prekòs pou w jwenn pi bon swen pandan gwosès la.”

Paula E. Voinescu, MD, PhD

Paula E. Voinescu, MD, PhD

  • Neurologist, Mass General Brigham Neuroscience Institute

Èske m ap bezwen chanje medikaman kont kriz mwen an?

Ekip swen w lan ede w jwenn medikaman kont kriz (ASM) ak dòz ki pi bon pou ou anvan w eseye vin ansent.

Gen kèk ASM yo pran pandan gwosès ki te lye ak yon risk ki pi wo pou malfòmasyon konjenital ak pwoblèm mantal oswa konpòtman lakay timoun. Lè w ap planifye gwosès ou, ekip swen w lan evalye kalite medikaman w ap pran pou epilepsi ou epi li ka chanje w pou lòt ki gen mwens chans pou afekte devlopman tibebe ou.

Pandan gwosès la, ou vle kenbe menm nivo ASM nan san w ak nivo ou te genyen anvan w te ansent. Chak mwa pandan gwosès ou, pwofesyonèl sante k ap swiv ou a pran san w pou tcheke nivo ASM ou. Ou ka bezwen ogmante dòz ou pandan gwosès la ap avanse.

Doktè Moura ak Voinescu ensiste: menm si pa gen fason ki garanti ou pap fè kriz si w gen epilepsi, pran ASM ou jan yo preskri l ap ede w kontwole kriz yo.

“Si yo te dyagnostike w ak epilepsi, mwen pa ka ensiste ase sou sa: pran medikaman w,” Doktè a di. Voinescu di. “Lè w pran medikaman w jan yo preskri a, sa ap diminye risk pou w fè kriz menm si w ansent.” Pou pifò ASM, risk ki genyen lè tibebe a ekspoze a medikaman an pandan w ansent yo pi ba anpil pase risk kriz ki pa kontwole yo.

Èske medikaman pou kriz mwen an ap afekte devlopman tibebe m nan?

“Timoun fanm ki gen epilepsi fè ka gen plis risk pou yo fèt ak malfòmasyon lè fanm yo pran kèk medikaman pou anpeche kriz,” Doktè a di. Voinescu konkli.

Gen kèk ASM ki ka afekte devlopman sèvo tibebe a, sa yo rele devlopman sistèm nève a, epi ogmante risk pou difikilte nan panse oswa pwoblèm konpòtman. Pa egzanp, rechèch montre timoun ki te ekspoze a asid valproik pandan gwosès la te gen plis chans pou yo fèt ak malfòmasyon. Yo te gen mwens kapasite pou reflechi ak pale tou pase timoun ki pa t ekspoze yo.

Lòt ASM gen yon risk pi ba pou malfòmasyon konjenital epi yon risk pi ba pou afekte devlopman sèvo ak konpòtman tibebe w la. Ekip swen w lan ka rekòmande pou w chanje medikaman oswa kòmanse pran sipleman asid folik. Rechèch montre pran sipleman sa yo pandan gwosès la diminye risk pou timoun piti gen gwo reta nan devlopman langaj oswa otis.

“Risk sa a redwi lè w chwazi bon medikaman an ak bon dòz la, epi lè w pran sipleman asid folik,” Doktè a ajoute. Voinescu konkli.

Èske mwen ka pran ASM mwen pandan m ap bay tete?

Yo montre bay tete an sekirite epi li benefisye pou pifò pasyan k ap itilize medikaman anti-kriz ak pou tibebe yo. Benefis bay tete yo depase risk yo. Doktè Moura ak Voinescu fè remake tou tibebe a ekspoze a anpil mwens ASM nan lèt tete pase lè li nan vant manman l.

Kijan mwen ka diminye risk kriz mwen pandan m ansent?

Ekip swen ou a travay ansanm avè w pou ede w kontwole kriz ou yo anvan ou vin ansent. Kantite kriz ou fè pandan gwosès la ka pa chanje si w kontwole kriz ou yo otank posib anvan gwosès la epi w suiv rekòmandasyon pou tcheke nivo medikaman an nan san w.

Gen etap ou ka pran pou diminye risk kriz ou pandan gwosès la. Men sa ou ka fè:

  • Pran medikaman ou jan yo preskri l. Chanjman toudenkou nan dòz ASM ou a ka ogmante risk pou w fè kriz, kidonk li enpòtan pou w pran medikaman ou pandan tout gwosès ou. Ou ka mete yon rapèl sou telefòn ou pou w pa rate yon dòz.
  • Fè swivi pou ASM ou chak mwa. Fè tès san pou tcheke nivo ASM ou epi pale ak ekip swen ou a chak mwa pou asire w medikaman ou yo pwoteje w pandan gwosès ou. Yo ka bezwen ajiste dòz ou pandan tout gwosès ou pou kenbe nivo ou te genyen anvan ou te vin ansent.
  • Note chak kriz ou fè. Siveye sentòm ou yo menm si ou pa fè yon kriz konvilsif total, kòmanse anvan ou vin ansent pou w ka etabli yon baz. Pataje nòt sa yo ak ekip swen w lan pou yo ka ajiste swen ou si sa nesesè.
  • Siveye faktè ki deklanche kriz ou yo. Aprann ki modèl ak sitiyasyon ki ogmante chans ou pou fè yon kriz, pou w ka pran mezi pou evite yo. Pa egzanp, mank dòmi se yon faktè ki deklanche kriz souvan pou moun ki gen epilepsi, kidonk swiv konsèy sa yo sou kijan pou w dòmi pi byen epi leve repoze.
  • Ou ka chanje fason ou manje pou evite manje ki deklanche kriz epi ede sèvo w rete an sante. Manje ki gen anpil sik, manje ki pase nan anpil etap transfòmasyon ak lòt manje ka deklanche kriz. Si w te sou yon rejim alimantè limite anvan w te vin ansent, pale ak doktè w sou pi bon fason pou w byen manje.

“Si w gen epilepsi epi w ap planifye yon gwosès, li enpòtan anpil pou w konsilte doktè ki suiv gwosès ou ak newològ ou depi nan faz prekòs planifikasyon an pou w jwenn pi bon swen pandan gwosès la,” Doktè a konkli. Voinescu konkli. Lè w planifye gwosès ou davans epi w kominike ak ekip k ap pran swen epilepsi w la, sa ogmante chans ou pou w gen yon gwosès ki an sekirite e ki byen pase.

primary
internal
Jwenn swen nan men espesyalis nan epilepsi
/content/unified-xwalk/ht/services/epilepsy-seizure-disorders

Kontakte Sèvis Epilepsi ak Twoub Kriz

Kontakte yon sèvis epilepsi ak maladi kriz oswa yon espesyalis pou aprann sou opsyon swen ou yo. Avèk plizyè etablisman nan tout New England ak sipò pou pasyan k ap soti andeyò Etazini, nou fè li pi fasil pou yo jwenn swen kowdoòne ak ekspè.
primary
internal
Jwenn yon espesyalis
/content/unified-xwalk/ht/search/doctors/results#provider.specialties.name:Epilepsy%20Neurology
primary
internal
Gade etablisman yo
/content/unified-xwalk/ht/search/locations/results#specialties.specialty:Epilepsy%20Neurology
secondary
internal
Pasyan entènasyonal
/content/unified-xwalk/ht/patients-visitors/international/for-patients/contact