Nitrisyon ak Ensifizans kadyak: Kijan pou w jere konsomasyon sodyòm
Mary Hyer, RD, LDN, CCRP
Lè ou gen ensifizans kadyak, kè ou pa ponpe ase san pou satisfè bezwen kò ou. Kòm rezilta, ou ka fè eksperyans yon efè chèn sou sante ou.
“Lè w ap reflechi sou nitrisyon, degre ensifizans kadyak ou a enpòtan,” Mary Hyer, RD, LDN, CCRP, yon dyetetisyen reyabilitasyon kadyak nan Mass General Brigham di. “Pandan nitrisyon enpòtan nan chak etap kondisyon an, plis ensifizans kadyak ou a grav, se plis ou dwe konsidere nitrisyon ou.”
Hyer pran swen pasyan kadyak nan Elfers Cardiovascular Center nan Newton-Wellesley Hospital, li ede yo devlope estrateji manje ki an sante pou jere ensifizans kadyak ak lòt kondisyon.
Ensifizans kadyak ak konsomasyon sodyòm
Twòp sodyòm (sèl) fè kò ou kenbe plis likid. Nan ensifizans kadyak, kò ou ka kenbe plis likid pase nòmal, sa ki mete plis presyon sou kè ou. Nan etap avanse yo, likid ka akimile, sa ki mete aksan sou enpòtans kontwòl tansyon. Se poutèt sa li enpòtan anpil pou moun ki gen ensifizans kadyak jere konsomasyon sèl yo.
Direktiv dyetetik jeneral yo rekòmande pou limite sodyòm a 2,300 miligram oswa mwens pa jou. Si ou gen yon kondisyon kadyak tankou ensifizans kadyak, founisè swen sante ou ka konseye w pou w kenbe konsomasyon sodyòm ou pi ba menm.
Pou bay kontèks, Food and Drug Administration rapòte an mwayèn yon Ameriken konsome anviwon 3,400 miligram sodyòm chak jou. Lè w konsidere 2,300 miligram se sèlman yon ti kiyè sèl tab, ou byen vit reyalize jan li ka difisil pou w suiv rekòmandasyon yo.
Fè atansyon ak kantite sèl w ap mete nan manje w. Palè w ka adapte, epi ou ka vin abitye a itilize mwens.
Mary Hyer, RD, LDN, CCRP
- Dyetetisyen reyabilitasyon kadyak
- Mass General Brigham
Konsèy pou diminye konsomasyon sodyòm ou
Premye etap pou w kontwole konsomasyon sodyòm ou se kwit plis manje lakay ou pou w ka kontwole kantite sèl ki nan manje w. "Fè atansyon ak kantite sèl w ap itilize pou w kwit manje," Hyer di. "Palè w ka adapte, epi ou ka vin abitye a itilize mwens."
Gen plizyè lòt etap ou ka pase pou w kontwole kantite sodyòm ou manje:
Sèvi ak zèb ak epis
Aprann sizonnen manje w yo ak plis zèb ak epis epi fè eksperyans ak itilizasyon lay, zonyon, oswa poud piman. Oswa ajoute piman fre pou w fè l pike. Reziste anvi pou w pran yon sòs nan boutèy—yo se kèk nan sous ki pi kouran pou sodyòm an soudin nan rejim alimantè Ameriken an.
Aprann li etikèt nitrisyon
Chak fwa ou pran yon manje ki nan anbalaj, gade Enfòmasyon Nitrisyon an. An patikilye, remake twa pati kle nan etikèt la:
- Engredyan: Èske lis engredyan yo sitou gen manje konplè? Si gen anpil engredyan ou pa rekonèt, manje a gen anpil chans gen aditif ki ka pa bon pou sante kè w.
- Kontni sodyòm: Chak etikèt nitrisyon ta dwe di konbyen miligram sodyòm ki nan chak pòsyon. Mwens pase 140 miligram sodyòm pou chak pòsyon konsidere kòm ba.
- Gwosè pòsyon: Nan tèt etikèt la, ou ta dwe wè gwosè pòsyon yo rekòmande a ak konbyen pòsyon pake a genyen. Konprann miligram sodyòm ki endike yo se pou chak pòsyon. Si yon atik gen 2 pòsyon epi ou manje tout pake a, w ap manje doub kantite sodyòm ki endike sou etikèt la.
Fè atansyon ak reklam piblisite manje ki gen rapò ak sodyòm
Mo tankou “redwi” ak “lejè” pa vle di manje a konsidere kòm ba nan kantite sodyòm li genyen. Yo senpleman vle di atik la gen mwens sodyòm pase pwodwi ki sanble avè l yo. E “san sèl ajoute” senpleman vle di manifakti a pa t itilize sèl anplis pandan y ap fini pwodui a. Sa pa pale de kantite sodyòm natirèl yo itilize anvan yo fini pwodui a. Li enpòtan pou w aprann li etikèt manje yo pou w pa kite mo piblisite sa yo twonpe w.
Fè atansyon ak abitid ou nan restoran
Lè w manje nan yon restoran, li difisil pou w konnen egzakteman konbyen sodyòm ki nan manje w la. Sa pa vle di ou pa dwe janm soti al manje. Men, ou ta dwe rezève yon repa nan restoran pou okazyon espesyal epi pa pou chak jou.
“Li nòmal pou w anvi pran plezi w, jis eseye kenbe sante w nan tèt ou,” Hyer di. Li rekòmande pou w mande pou engredyan ki gen plis sodyòm, tankou sòs salad, apa, pou w ka gen plis kontwòl sou kantite w ap konsome.
Kontwòl pòsyon yo enpòtan tou, epi ou ka mande sèvè w la pou l mete mwatye nan kòmand ou a nan yon bwat anvan menm yo pote l sou tab la. “Pa pè mande pou yo fè ajisteman,” Hyer konseye. “Moun ki gen alèji ki mete lavi yo an danje, fè demann espesyal tout tan. Restoran yo abitye ak sa, epi li enpòtan pou w bay sante w priyorite.”
Fè atansyon ak nitrisyon an jeneral lè w gen ensifizans kadyak
Sodyòm se youn nan pati ki pi enpòtan nan rejim alimantè w lè w gen ensifizans kadyak. Men li esansyèl tou pou w manje yon rejim alimantè ki nourisan an jeneral. An patikilye, fè atansyon pou w:
- Evite oswa limite alkòl: Menm yon konsomasyon alkòl ki lejè oswa modere ka afekte kè w. Espesyalman, li ka afekte sistèm elektrik kè w ak mis kè a li menm. Paske ensifizans kadyak deja afekte fason mis kè w travay, moun ki gen kondisyon sa a ta dwe panse pou w sispann bwè alkòl.
- Konsantre sou fib: Anpil moun fè eksperyans konstipasyon kòm yon efè segondè nan medikaman pou ensifizans kadyak, rediksyon nan aktivite fizik, ak restriksyon sou likid. Chwazi fwi fre, legim, ak grenn antye pou ogmante konsomasyon fib ou. Fib sipòte yon pi bon dijesyon ansanm ak sante kè an jeneral.
- Diminye konsomasyon sik: Twòp sik ogmante risk ou genyen pou pwoblèm kè ak lòt kondisyon sante, tankou rezistans ensilin ak dyabèt tip 2. American Heart Association rekòmande pou yo limite sik ajoute a mwens pase 30 gram pa jou. Sou etikèt manje yo, gade "total sugars" pou jwenn "added sugars."
- Rete idrate: Rete byen idrate, sitou avèk dlo, se yon bagay esansyèl. Sepandan, pandan ensifizans kadyak la ap pwogrese, doktè w la ka mande w pou kontwole kantite likid w ap bwè epi limite kantite w ap bwè a. Eseye minimize kafeyin, ji, bwason ki gen sik, ak sik atifisyèl. Konsidere ajoute yon tranch sitwon nan dlo w, bwè dlo gazez, oswa bwè te zèb.
- Fè atansyon ak manje ki gen anpil grès satire: Kò w bezwen kèk grès, men ou dwe konnen ki kantite grès ou manje pou ede jere pwa w. Li enpòtan tou pou w limite grès satire, tankou vyann wouj, pwodui letye, ak vyann trete, ki ka ogmante kolestewòl. Kolestewòl wo ogmante risk ou pou anpil pwoblèm kè ak konplikasyon. Chwazi bon grès tankou nwa, grenn, ak pwason gra ede w kenbe nivo kolestewòl an sante.
Jere ensifizans kadyak alontèm
Konsistans se kle pou jere ensifizans kadyak. Pifò admisyon lopital pou ensifizans kadyak sòti nan retansyon likid ak yon konsomasyon sodyòm ki wo, dapre Hyer. Pandan yon rejim alimantè an sante esansyèl pou jere ensifizans kadyak, gwo chanjman pafwa ka fè ou santi ou twòp. Konsantre sou yon sèl faktè kle tankou sodyòm ka fè yon diferans enpòtan.
Si yo te dyagnostike w ak ensifizans kadyak, mande doktè w si w kalifye pou reyabilitasyon kadyak. Yon dyetetisyen reyabilitasyon kadyak ka ofri konsèy pèsonalize pou jere ensifizans kadyak. Yo gade dyagnostik ou, analiz san ou, medikaman w, ak fason w viv pou ofri yon plan alimantasyon endividyalize.