false

Fè yon lis makèt ki bon pou kè

Kontribitè
Debbie Krivitsky, MS, RD, LDN
Yon mari ak madanm li ap tcheke yon lis makèt ki bon pou kè nan yon makèt, pandan y ap fè makèt nan koulwa pwodui fre yo.

Manje w manje yo ka gen yon gwo enpak sou sante kè w. Sepandan, enfòmasyon nitrisyonèl ki pa menm ak youn lòt ka fè makèt pou manje ki bon pou kè a tounen yon konfizyon. Dyetetisyen Debbie Krivitsky, MS, RD, LDN, yon dyetetisyen Mass General Brigham nan Pwogram Prevansyon Maladi Kadyovaskilè, bay direktiv senp pou kreye yon lis acha ki bon pou kè.

Ki manje ki pi bon pou sante kè?

“Se vre sa yo di: Nou se sa nou manje,” Krivitsky di. “Li enpòtan anpil pou w manje bagay ki gen eleman nitritif ki ede kò w ak kè w rete an sante epi byen fonksyone.”

Ou ka amelyore sante kè atravè rejim alimantè, lè ou konsantre sou manje ki diminye kolestewòl epi ki diminye enflamasyon nan kò ou. Enflamasyon ak kolestewòl wo mete ou an danje pou devlope maladi kè oswa fè yon pwoblèm kadyak grav (tankou yon atak kè).

Dapre Krivitsky, men aspè nitrisyon ki pi enpòtan pou w konsantre sou yo pou sante kè:

Plis fib

“Mwen toujou di moun: si ou sonje yon sèl bagay mwen di, sonje fib se zanmi w,” Krivitsky di. “Nou bezwen plis fib pase sa nenpòt moun te panse anvan.”

Moun pa ka dijere fib dirèkteman, men li sèvi kòm manje pou bon bakteri ki nan trip ou. Yon nouvo fwontyè rechèch nan medsin jodi a, mikrobyòm nan refere a bakteri, viris, ak fongis ki viv nan trip ou epi ki jwe yon wòl nan risk ou genyen pou maladi. Fason w ap viv ak sa w manje afekte tout mikwòb ki viv nan trip ou.

“Ou pa viv pou kont ou,” Krivitsky di. “Nan trip ou, gen plizyè milyon bakteri ak lòt òganis k ap viv, e yo jwe yon gwo wòl nan risk ou genyen pou w fè maladi.” Lè mikwòb ki nan trip ou yo pa an bon balans, risk ou genyen pou w fè anpil maladi, tankou maladi kè, ogmante. Fib ede mikwòb sa yo rete an bon balans.

Pou jwenn plis fib, manje plis:

  • Fwi
  • Legim
  • Sereyal ak pasta ki gen anpil fib
  • Grenn antye

Ajoute fib nan rejim alimantè ou piti piti pou kò ou ka abitye avè l. Asire w ou bwè anpil dlo pou chase fib la deyò. Sinon, fib la ap aji tankou yon eponj epi lakòz gonfleman.

Yon bòl blan avwn, nwaye, frèz, ak bilberi ke yon moun kenbe ak tou de men ak yon kiyè nan men dwat la.

Avwàn, grenn antye ki gen anpil fib, ak fwi se chwa manje ki bon pou kè a.

Anpil fwi ak legim

Fwi ak legim pa sèlman bay fib; yo ba ou anpil kalite antioksidan tou. Antioksidan yo se sibstans ki netralize radikal lib (molekil ki ka domaje selil ou yo epi ogmante risk ou genyen pou anpil maladi). Men kèk egzanp antioksidan:

  • Beta-karotèn
  • Selenyòm
  • Vitamin A
  • Vitamin C
  • Vitamin E

Antioksidan yo ede bese kolestewòl LDL (kolestewòl “move”) ak enflamasyon nan tout kò ou. “Yo ede pwoteje ou kont maladi,” Krivitsky di.

Yon asòtiman kolore legim fre ranje byen pwòp, ki montre yon varyete pwodui tankou tomat, kawòt, pòmdetè, bwokoli, ak fèy vèt.

Legim ki bon pou kè a gen anpil fib ak antioksidan.

Mwens grès satire

Vyann wouj ak pwodui letye anjeneral gen pi gwo kantite grès satire. Konsomasyon grès satire ogmante risk maladi kè paske li kontribye nan nivo kolestewòl LDL ki wo, enflamasyon, ak rèd nan mi veso sangen yo—tout bagay sa yo ka mennen nan maladi kè, kriz kadyak, oswa atè ki bouche.

“Manje yon rejim alimantè ki bon pou kè a diminye tou risk kansè ak tout maladi kwonik. Epi li enpòtan pou w konnen ke manje ka gen bon gou epi li ka bon pou ou.”

Debbie Krivitsky, MS, RD, LDN

  • Dietitian, Mass General Brigham

Planifye pou w reyisi lè w al achte manje

Krivitsky bay konsèy pou ede w byen prepare anvan w antre nan makèt la:

  • Planifye alavans lakay ou: Reflechi sou ki repa w ap manje lakay ou nan semèn k ap vini an ak ki manje w ap bezwen genyen disponib. Gade nan frijidè w ak nan gadmanje w pou w wè sa w deja genyen oswa sa ki ka manke w.
  • Fè makèt avèk yon lis: Yon lis ou prepare davans ap ede ou rete sou bon chemen an epi evite fè acha enpilsif ki pa bon pou sante ou. Òganize lis ou a selon seksyon nan makèt la pou fè fè makèt ou pi efikas. Respekte lis ou a pandan w ap fè makèt.
  • Fè preparasyon manje ki bon pou sante yo fasil: Pou plis konvenyans, ou ka chwazi achte atik tankou legim ki deja netwaye, legim fèy vèt ki deja lave, ak diri ki deja kwit ki ka chofe nan mikwo-onn. Lè w fè preparasyon manje ki bon pou sante yo fasil, sa ede w rete sou bon chemen an.
  • Pa janm ale nan magazen an lè w grangou: Si w grangou, ou gen plis chans pou w pa respekte lis ou a epi chwazi manje ki pa bon pou sante. Ou ka fè makèt apre yon repa oswa yon ti goute, lè vant ou plen.

Kreye yon lis makèt pou yon rejim alimantè ki bon pou kè a

Swiv direktiv Krivitsky yo pou w chwazi manje ki bon pou kè w nan chak seksyon nan magazen an:

  • Fwi ak legim: Krivitsky konseye w pase plis tan isit la. “Manje tout koulè lakansyèl la”: ranpli kabwa w ak fwi ak legim tout koulè.
  • Vyann: Chwazi moso vyann wouj ki pi mèg tankou lonj, won, ak stèk flan. Pou poul, kodenn, oswa vyann bèf moulen, chèche pwodwi ki gen omwen 93% vyann mèg. Manje fwidmè omwen de fwa pa semèn epi limite vyann wouj (vyann bèf, vyann mouton ak vyann kochon) a yon sèl fwa pa semèn.
  • Pwodui letye: Lè w ap achte lèt, chwazi lèt san grès, ekreme, oswa 1% pou diminye konsomasyon grès satire. Achte yogout san sik ki pa gen anpil grès, epi chwazi yogout grèk pou plis pwoteyin. Chèche fwomaj ki gen etikèt “mwens grès” oswa “lejè”.
  • Grenn: Achte pen ak biskwit ki fèt ak grenn antye oswa ki gen anpil fib, epi chèche pasta ki fèt ak ble antye oswa legum. Lè w ap achte diri, chwazi diri mawon oswa diri sovaj, ki se grenn antye. Grenn ansyen tankou amarant, faro, kinoa ak tef, ansanm ak flokon avwàn tradisyonèl, se grenn antye ki bon pou kè.
  • Seksyon vyann tranche: Menm direktiv yo aplike pou seksyon deli a tankou pou seksyon vyann lan. Si w ap swiv yon rejim ki pa gen anpil sèl, chèche vyann tranche ki gen mwens sèl.
  • Kondiman: Evite pansman, kondiman, ak sòs ki gen sik ajoute. Moutad anjeneral bon pou sante, epi yon ti kantite mayonèz pa yon pwoblèm.

“Manje yon fason ki bon pou kè w pa sèlman bon anpil pou kè w ak veso sangen w yo. Manje yon rejim alimantè ki bon pou kè a diminye tou risk ou genyen pou kansè ak tout maladi kwonik,” Krivitsky di. “Epi li enpòtan pou w konnen ke manje ka gen bon gou epi li ka bon pou ou.”

Si w santi li difisil pou w suiv yon rejim alimantè ki bon pou kè w, yon dyetetisyen ki anrejistre ka ede w fè yon plan ki mache pou ou.

“Dyetetisyen yo sèvi ak enfòmasyon sou nitrisyon ki ajou, egzat epi ki baze sou prèv. Nou pran an konsiderasyon preferans ou nan manje, preferans kiltirèl ou, sitiyasyon finansye w ak sante w,” Krivitsky di. “Ansanm, n ap devlope yon plan alimantasyon ki adapte ak sitiyasyon pa w, bezwen w ak objektif ou. N ap ede w fè yon plan pou sante kè w ou ka mete an pratik epi kontinye suiv.”

primary
internal
Aprann plis sou swen kè ak vaskilè.
/content/unified-xwalk/ht/services/heart-vascular