Gid sou Sante Kè
John F. Keaney Jr., MD; Marc Sabatine, MD, MPH; Romit Bhattacharya, MD; Akshay Suvas Desai, MD, MPH; Krishna G. Aragam, MD; Elsie Taveras, MD, MPH; Lola Ojutalayo, MD
Kè a se misk ki travay pi di nan kò a, li bat 24 èdtan pa jou, 7 jou pa semèn, 365 jou pa ane. Dapre American Heart Association, yon kè mwayèn bat anviwon 100,000 fwa pa jou, epi li voye apeprè 2,000 galon san atravè kò a. Li fè tout travay sa a otomatikman, an silans, epi san nou pa menm remake li.
Kè a ka fò epi li gen anpil kapasite, men menm jan ak nenpòt lòt pati nan kò a, pafwa gen bagay ki ka pa mache byen. Maladi kè se prensipal kòz lanmò Ozetazini, ni pou gason ni pou fanm. Jenetik epi faktè nou pa ka kontwole yo ka jwe yon wòl, men faktè anviwònman ak fason nou viv yo enpòtan tou. John F. Keaney Jr., MD, direktè sèvis klinik kadyoloji nan Mass General Brigham, epi yon kadyològ ki trete pasyan nan Lopital Brigham and Women’s, eksplike: Lè nou bay plis atansyon ak faktè ki gen rapò ak fason nou viv, tankou rejim alimantè ak egzèsis, sa ka ede anpil pou retade oswa anpeche aparisyon maladi kè, menm pou moun ki gen istwa fanmi ki gen maladi sa a.
Doktè Keaney ak lòt ekspè nan Mass General Brigham yo eksplike kijan pou kenbe kè a an sante atravè chwa ki gen rapò ak fason nou viv, epi yo pataje konsèy sou nitrisyon, egzèsis, ak dòmi.
Nitrisyon ak sante kè
Maladi atè kowonè se youn nan kondisyon kè ki pi komen, ki afekte 20 milyon Ameriken, dapre American College of Cardiology. Sa rive lè plak, ki fòme ak kolestewòl ak lòt sibstans, akimile nan atè kowonè yo. Akimilasyon sa a ka lakòz atak kè. Bon nouvèl la se ke abitid fòm vi ki an sante ka ede evite maladi atè kowonè.
Se yon maladi nou kapab evite, li di.Doktè Marc Sabatine, MD, MPH, yon kadyològ nan Mass General Brigham. Se responsablite nou tout pou nou pran mezi bonè pou ede anpeche maladi sa a devlope.
Kolestewòl ak maladi kè
Kolestewòl jwe yon wòl enpòtan nan kò a, li ede voye siyal chimik epi deplase molekil nan sikilasyon san an. Fwa nou pwodui kolestewòl lè l sèvi ak blòk konstriksyon ki soti nan rejim alimantè nou. Twòp, sepandan, ka kontribye nan bouche atè yo.
Pifò nan nou jis gen plis pase sa nou bezwen. Lè nou menm kòm èt imen ekspoze ak yon bagay nan yon nivo ki pa nòmal, sa ka fè nou mal, eksplike kadyològ la.Romit Bhattacharya, MD.
Manje nou manje yo afekte nivo kolestewòl nou. Sa ki rive souvan ak yon rejim alimantè ki pa bon pou sante, se ke ou konsome anpil grès, kolestewòl ak sik, doktè a Bhattacharya di. Non sèlman ou ap pran eleman kò a itilize pou fòme kolestewòl, men sik la ak nivo ensilin ki wo yo (sitou si ou gen)rezistans ensilin oswa dyabèt) ogmante vitès ak kantite kolestewòl w ap pwodui.
Ki jan pou w diminye nivo kolestewòl ou
Pou diminye nivo kolestewòl:
- Konsome manje ki ede diminye kolestewòl, ki gen ladan lwil ki pi bon pou sante (tankou lwil oliv olye de bè), pwodui letye ki pa gen anpil grès, pwoteyin ki pa gen anpil grès, grenn antye, fwi ak legim.
- Evite pi move manje pou kolestewòl wo. Sa yo enkli vyann wouj, pwodui letye ki gen anpil grès, pwodui boulanjri ak bagay dous, ak manje fri.
- Balanse asyèt ou. Yon ka nan asyèt la ta dwe gen pwoteyin ki pa gen anpil grès (ki soti nan plant, pwason, oswa vyann bèt volay san po), mwatye a ta dwe gen legim ki pa gen lanmidon, epi rès la ta dwe gen grenn antye ak grès ki bon pou sante.
- Sèvi ak pi piti asyèt pou limite pòsyon w yo.
- Koute kò w epi pa manje twòp oswa manje san reflechi.
- Bwè anpil dlo. Li espesyalman enpòtan pou atlèt ak lòt granmoun aktif pou rete idrate, paske yo pèdi dlo atravè swe.
Manje ki an sante pou bese nivo kolestewòl
Manje ka ede bese nivo kolestewòl
Fè egzèsis pou anpeche maladi kè
Mouvman regilye ak egzèsis se yon lòt zouti pou anpeche maladi kè. Egzèsis ki konsistan ede amelyore fonksyon kè ou sou tan, sa ki pèmèt li itilize oksijèn pi efikasman. Menm si ou deja dyagnostike ak yon kondisyon kè, egzèsis ka ede ou refè epi ranfòse kè ou.
Ou pa bezwen kouri yon maraton pou jwenn benefis sa yo. Gen pafwa yon lide ki fè moun kwè egzèsis dwe fèt nan yon jimnastik epi li dwe gen yon entansite ki trè wo, di kadyològ Mass General Brigham, Akshay Suvas Desai, MD, MPH. Men menm yon pwogram mache ki senp ka pote gwo benefis pou sante kadyovaskilè a depi ou fè li regilyèman epi pandan ase tan, anviwon 20 a 30 minit pifò jou yo.
Lòt konsèy sou fason pou viv ki ka ede diminye risk pou maladi kè
Apa rejim alimantè ak egzèsis, gen lòt faktè sante ak fason moun viv ki ka afekte risk pou yo devlope maladi kè. Men sa ou ka fè pou ede diminye risk pwoblèm kè ou:
Limite konsomasyon alkòl.
Ou ka tande di ke diven wouj gen konpoze ki ka bon pou kè ou. Sa te baze sou rechèch anvan ki montre ke moun ki bwè modere te gen yon risk pi ba pou maladi kè.
Èske diven wouj bon pou kè ou? Rechèch Krishna G. Aragam, MD, MS, yon kadyològ nan Mass General Brigham, ak kòlèg li yo montre ke nenpòt nivo konsomasyon alkòl ogmante risk pou maladi kè aktyèlman.
Konsomasyon alkòl pa ta dwe rekòmande pou amelyore sante kadyovaskilè; pito, diminye kantite alkòl yon moun bwè ap gen anpil chans pou diminye risk kadyovaskilè nan tout moun, doktè a. Aragam eksplike. Sa pa vle di ou pa ka jwi yon vè diven detanzantan; jis bwè avèk mezi.
Sispann fimen.
Evite tabak nèt. Doktè Keaney note Fimen se youn nan konpòtman ki gen pi gwo efè negatif sou sante kadyovaskilè, epi se yon bagay moun ka evite nèt. Vapote ak sigarèt elektwonik pa ta dwe konsidere kòm altènativ ki pi bon pou sante, paske prèv yo montre yo gen efè domaj ki sanble ak fimen sou veso sangen yo.
Jwenn ase dòmi.
Jwenn ase dòmi enpòtan pa sèlman pou fonksyone chak jou, men tou pou sante kè. Rechèch montre ke granmoun ki dòmi mwens pase 7 èdtan pa swa jan yo rekòmande a gen yon pi gwo risk pou tansyon wo oswa ipètansyon, dyabèt tip 2, ak obezite.
Rechèch ki soti nan Elsie Taveras, MD, MPH, yon pedyat ak chèf sante kominotè ak ekite nan Mass General Brigham, montre ke dòmi ak sante kè lye tou. Nou jwenn ke timoun ak adolesan ki dòmi kout epi ki pa gen yon dòmi de kalite, gen plis risk pou obezite ak maladi kè. Efè sa yo enpòtan e yo ka afekte sante timoun yo pandan plizyè ane k'ap vini. Taveras di.
Pou dòmi pi byen, eseye sa ki annapre yo:
- Mete yon woutin dòmi ki konsistan pou timoun ak granmoun.
- Kreye yon anviwònman ki favorab pou dòmi lè w kenbe chanm nan fè nwa epi fre.
- Pa sèvi ak aparèy elektwonik nan kabann, epi fèmen notifikasyon yo.
- Evite manje lou anvan ou al dòmi.
- Limite itilizasyon kafeyin nan apremidi ak nan aswè.
Jwenn ase dòmi ede diminye risk maladi kè
Plis ou vini wè yon kadyològ bonè, se plis sante kè ou ap amelyore. Tretman bonè pou sentòm ou yo anpeche misk ak tisi kè a vin domaje irevokab.
Lola Ojutalayo, MD.
- Kadyològ, Mass General Brigham.
Kenbe sante kè ou nan bon chemen.
Swen tèt ou tounen yon sijè cho nan kilti nou jodi a; li ale pi lwen pase mask figi ak beny kim. Lè ou kenbe sante fizik ak emosyonèl ou, ou ka ede diminye risk maladi kè.
Pou ou pran inisyativ nan swen kè ou:
- Planifye yon egzamen fizik anyèl avèk founisè swen sante prensipal (PCP). Yo ka sijere depistaj sante prevantif epi tcheke pou siy ki montre ou dwe wè yon kadyològ.
Plis ou vin wè yon kadyològ bonè, se plis sante kè ou ap amelyore. Tretman bonè pou sentòm ou yo anpeche misk ak tisi kè a vin domaje irevokab,di kadyològ Lola Ojutalayo, MD.
- Ou dwe konnen istwa sante fanmi ou. Fè founisè ou yo konnen si ou gen yon istwa fanmi ki gen nenpòt maladi kè oswa lòt maladi kwonik.
- Jere nenpòt kondisyon kwonik tankou dyabèt oswa maladi ren, ki ka afekte sante kè.