false

Konsènan Tès COVID-19 la

Si ou gen sentòm COVID-19, fè tès se yon fason enpòtan pou ede pwoteje fanmi ou, zanmi ou ak kominote ou. Tès antijèn lakay yo se fason ki pi pratik pou teste pou COVID-19 epi yo ka bay rezilta nan kèk minit.

Kesyon sou tès COVID-19

Kilè ak poukisa

Ki moun ki ta dwe fè tès COVID-19?

Fè tès pou COVID-19 ka ede ou pran bonjan desizyon sou sante ou, tankou si ou ka benefisye tretman ak ki etap ou ka pran pou diminye risk pou gaye viris la bay lòt moun.

Nou rekòmande pou ou fè tès pou COVID-19 si ou gen sentòm respiratwa. Gen de opsyon tès: tès antijèn lakay ak tès anplifikasyon asid nikleyik (PCR) ki administre pa yon pwofesyonèl sante.

Tès lakay

Kijan mwen ka jwenn yon kit tès antijèn pou lakay?

Ou ka achte tès antijèn pou COVID-19 pou lakay nan famasi oswa sou entènèt. Men kèk opsyon pou w pase pran oswa kòmande tès COVID-19 yo:

Nou genyen tou bis kominotè ki ofri vaksen limite kont COVID-19 ak grip nan kèk jou ak lè espesifik; pa bezwen randevou. Tanpri gade orè a pou w wè ki lè n ap nan katye w la.

Mwen te teste pozitif ak yon tès antijèn lakay. Èske mwen bezwen fè yon tès PCR?

Si ou itilize yon tès antijèn lakay epi tès la pozitif, ou gen COVID-19. Ou pa bezwen yon tès PCR (oswa nenpòt lòt) pou konfime sa. Tanpri rete lakay ou epi kenbe distans ak lòt moun jiskaske:

  • Sentòm ou yo ap amelyore depi 24 èdtan EPI
  • Ou pa gen lafyèv depi 24 èdtan san itilize medikaman ki diminye lafyèv tankou asetaminofèn (Tilenòl) oswa ibipwofèn (Motrin, Advil).

Pa gen nesesite pou repran tès COVID-19.

Mwen te teste negatif, men mwen toujou gen sentòm respiratwa. Kisa mwen ta dwe fè?

Si ou gen sentòm respiratwa, ou ta dwe rete lakay ou epi lwen lòt moun jiskaske:

  • Sentòm ou yo ap amelyore depi 24 èdtan EPI
  • Ou pa gen lafyèv depi 24 èdtan san ou itilize medikaman ki diminye lafyèv tankou asetaminofèn (Tilenòl) oswa ibipwofèn (Motrin, Advil).

Si ou pa gen sentòm, ou pa bezwen rete lakay ou epi lwen lòt moun.

Teste pozitif

Mwen te teste pozitif pou COVID-19. Èske mwen nan gwo risk pou m gen yon COVID-19 grav?
Kèk kondisyon medikal ka ogmante risk ou genyen pou w vin malad grav ak COVID-19. Sa yo gen ladan resevwa tretman kansè, pran medikaman apre yon transplantasyon ògàn, oswa itilize medikaman ki febli sistèm iminitè a. Lòt faktè ki asosye ak yon pi gwo risk pou maladi grav gen ladan l maladi kwonik nan poumon, ren, oswa fwa, dyabèt, VIH, obezite, ak gen 65 lane oswa plis. CDC gen plis enfòmasyon.
Mwen te teste pozitif epi mwen nan gwo risk pou m gen COVID-19 grav. Èske gen nenpòt terapi ki disponib?
Si ou gen youn oswa plis maladi ki mete ou nan gwo risk pou w gen COVID-19 grav, ou ka kalifye pou terapi COVID-19 pou pasyan ekstèn. Kontakte klinik doktè ou pou w mande enfòmasyon sou tretman COVID-19 oswa ale nan yon klinik swen ijans lokal.
Mwen te teste pozitif pou COVID-19. Mwen pa nan gwo risk pou maladi grav, men mwen enkyete sou sentòm mwen yo. Kisa mwen ta dwe fè?
  • Si ou teste pozitif, ou gen sentòm lejè, epi ou pa gen okenn faktè risk pou maladi grav, rete lakay ou jiskaske sentòm ou yo amelyore pandan 24 èdtan EPI
  • Ou pa gen lafyèv depi 24 èdtan san itilize medikaman ki diminye lafyèv tankou asetaminofèn (Tilenòl) oswa ibipwofèn (Motrin, Advil).

Si ou gen sentòm modere, rele doktè ou.

Si ou gen sentòm grav, ale nan sal ijans lan.

Li plis sou sa ou dwe fè si ou teste pozitif.

Mwen teste pozitif e mwen nan gwo risk pou m devlope maladi grav. Mwen enkyete pou sentòm mwen yo. Kisa mwen ta dwe fè?
Si ou gen gwo risk pou maladi grav, ou ta dwe kontakte biwo doktè ou pou mande enfòmasyon sou tretman COVID-19 oswa ale nan yon klinik swen ijans lokal.
Mizajou 24 septanm 2026