Kansè ezofaj se yon maladi ki ra, men li ka lye ak move rezilta. Li esansyèl pou w konprann ki kalite kansè ezofaj ou genyen ak etap li ye, pou w ka pran desizyon sou tretman an.
“Kote w ale pou fè tès ak jwenn dyagnostik enpòtan anpil, paske ou pa vle pou yo trete w baze sou enfòmasyon ki pa kòrèk,” se sa Scott Swanson, Doktè, yon chirijyen torasik nan Mass General Brigham ki pran swen pasyan nan Brigham and Women’s Hospital, deklare.
Doktè. Swanson konseye pasyan yo pou yo chèche swen nan yon sant ki gen anpil eksperyans. “Se etap la ak kalite selil la ki detèmine terapi a. Yon ekip ekspè gen yon patolojis ki egzamine selil kansè yo, epi ekip la ka asire yo ke timè a te idantifye epi klase kòrèkteman.”
Ki sa kansè ezofaj ye?
Yo jwenn kansè ezofaj sou revètman ezofaj la, tib ki transpòte manje ak likid soti nan gòj ou rive nan lestomak ou.
Kondisyon an souvan pa lakòz okenn sentòm jiskaske li avanse. Sentòm sa yo ka gen ladan l:
- Hiks kwonik
- Santi tankou manje ap "kole" nan gòj ou
- Pwoblèm pou vale
- Vomi oswa larim ki gen tras san
- Pèdi pwa san okenn rezon patikilye
Pifò ka kansè ezofaj yo detekte pandan egzamen ak tès pou lòt rezon. Pa egzanp, doktè yo ka detekte li pandan yon depistaj kansè nan poumon oswa yon andoskopi pou eksplore pwoblèm dijestif. Se poutèt sa, doktè yo souvan pa detekte maladi a jiskaske li avanse. Donk, menm si kalite kansè sa a ra, li se setyèm kòz lanmò ki asosye ak kansè atravè lemond, daprè yon etid nan CA: A Cancer Journal for Clinicians.
Sèl fason pou fè dyagnostik kansè nan ezofaj se avèk yon andoskopi ak byopsi. Yon doktè dirije yon tib long, mens nan bouch ou epi desann nan gòj ou. Tib la gen yon limyè ak yon kamera pou doktè a ka wè tisi anòmal.
Pandan andoskopi a, doktè a ka pran yon ti echantiyon tisi pou fè tès, yo rele sa yon byopsi. Yon patolojis egzamine selil yo anba yon mikwoskòp pou idantifye kalite kansè nan ezofaj la.
Ensidans adenokasinom ezofaj nan Etazini ogmante dramatikman nan dènye deseni ki sot pase yo. Li pa klè poukisa, men li pi komen nan moun ki gen obezite ak move refliks, epi tou de kondisyon sa yo ogmante anpil nan dènye deseni yo.
Scott Swanson, MD
- Thoracic Surgeon, Brigham and Women's Hospital
Kalite kansè ezofaj
Gen de gwo kalite kansè nan ezofaj: adenokasinom ak kasinom selil eskame. Yo reprezante prèske tout ka kansè nan ezofaj atravè lemond. De lòt kalite kansè nan ezofaj—kansè newondokrin ak kasinom ti selil—yo ra anpil.
Adenokasinom nan ezofaj
Adenokasinom ezofaj se fòm kansè nan ezofaj ki pi komen nan Etazini, li responsab pou anviwon 8 sou 10 ka, daprè Enstiti Nasyonal Kansè (NCI).
Li fòme nan selil glandilè ki nan revètman ezofaj la. Selil sa yo responsab pou pwodui likid, tankou larim. Li anjeneral rive nan pati ki pi ba nan ezofaj la, pi pre lestomak la.
“Ensidans adenokasinom ezofaj nan Etazini ogmante dramatikman nan dènye deseni ki sot pase yo,” Doktè a di. Swanson di. “Li pa klè poukisa, men li pi komen nan moun ki gen obezite ak move refliks, epi tou de kondisyon sa yo ogmante siyifikativman nan dènye deseni yo tou.”
Malgre li pa klè poukisa kèk moun jwenn kansè nan ezofaj epi lòt moun pa jwenn, li rive pi souvan nan moun ki gen ezofaj Barrett. Ezofaj Barrett se yon kondisyon ki rive nan kèk moun ki gen maladi reflèks gastroezofajyen (GERD) alontèm. Refliks a fè selil sou revètman ezofaj la chanje soti nan nòmal pou vin anòmal. GERD ka tounen ezofaj Barrett, epi ezofaj Barrett ka tounen kansè nan ezofaj.
Kansè nan ezofaj selil eskame
Kansè nan ezofaj selil eskame fòme nan selil eskame ki nan ezofaj la epi souvan nan pati anwo ezofaj la, pi pre bouch la. Selil eskame yo se selil plat ki sanble ak kal epi ki kouvri kouch enteryè ezofaj la.
“Karant ane de sa, pifò ka kansè nan ezofaj te eskame, epi li te pi komen nan moun ki te bwè oswa fimen anpil,” Doktè a di. Swanson di. “Dènyèman, ensidans kansè nan ezofaj selil eskame te diminye Ozetazini, pou rive nan anviwon 1 sou 5 nan tout kansè ezofaj yo.” Kalite kansè ezofaj sa a toujou asosye ak fimen, konsomasyon alkòl, ak yon rejim alimantè ki ba nan fwi ak legim.”
Etap kansè ezofaj
Yon lòt fason pou klasifye kansè nan ezofaj se pa etap li, ki endike jan maladi a avanse. Etap la ka detèmine opsyon tretman ou ak pronostik (rezilta). Etap la detèmine pa faktè sa yo:
- Kijan selil yo nòmal oswa anòmal
- Kijan timè a grandi nan revètman ezofaj la
- Gwosè timè a
- Kote timè a ye (anwo, mitan, oswa anba ezofaj la)
- Si kansè a gaye nan gangliyon lenfatik ki toupre yo oswa nan lòt pati nan kò a, tankou poumon yo oswa fwa a
- Si tretman inisyal yo te efikas
Pou detèmine etap la, doktè ou a ka mande yon ultrason andoskopik pou pran foto andedan ezofaj la epi egzamine gangliyon lenfatik ki toupre yo. Ou ka bezwen tou yon tomografi emisyon pozitwon (PET) oswa yon tomografi òdinatè (CT) pou wè si kansè a gaye pi lwen. Doktè ou a pral pran tout faktè sa yo an konsiderasyon epi di ou si ou gen etap 1, etap 2, etap 3, oswa etap 4 kansè nan ezofaj.
Tretman pou kansè nan ezofaj
Opsyon tretman yo ap evolye rapidman, Doktè a di. Swanson eksplike, epi pi bon aksyon an souvan enplike yon konbinezon tretman. “Pandan plizyè ane, tretman pou kansè nan ezofaj pa t chanje, men li ap evolye, kidonk asire ou chèche yon pwofesyonèl ki ajou ak dènye avansman tretman yo,” li di.
Depann sou etap kansè a, operasyon ka retire yon pati oswa tout timè a. Kansè nan ezofaj ki pi avanse yo anjeneral mande chimyoterapi epi pètèt radyoterapi pou detwi selil kansè yo epi kontwole kwasans timè a. Nouvo dwòg iminoterapi ki ede mobilize sistèm iminitè a pou konbat kansè ka apwopriye pou kèk moun.
Opsyon chirijikal minimòm envaziv ka ede diminye risk konplikasyon epi ede w refè vit.
“Lè operasyon an fèt byen, ou pral raman gen okenn pwoblèm alontèm.” Ou ka oblije manje pi piti repa epi ou ka pèdi kèk pwa,” se sa Doktè Swanson di. “Men pifò moun tounen nan abitid manje nòmal epi yo reprann pwa apre 6 mwa.”