false

Konsèy sou sante ak sekirite pou ete a

Imaj yon manman ak pitit fi k ap jwe sou plaj la, tifi a monte sou do manman l.
/content/dam/unified-xwalk/cf/providers/2997876
/content/dam/unified-xwalk/cf/providers/2997209

Ete se yon moman pou timoun yo pran plezi nan dlo, jwe, epi dekouvri lanati. Men paran yo konnen se pa tout bagay ki plezi ak jwèt. Soti nan kout solèy rive nan mòde ensèk, ete a ka pote kèk defi.

Lè ou pran bon prekosyon, ou ka ede pitit ou yo rete an sekirite ak an sante ete sa a. Margaret Threadgill, MD ak Alexy Arauz Boudreau, MD, MPH, doktè timoun nan Mass General Brigham for Children, yon sant swen pou timoun, bay konsèy pou ou ka pwofite solèy la ak mwens enkyetid.

“Pwoteksyon kont solèy enpòtan pandan mwa ete yo,” Doktè a di. Threadgill di “Men paran yo dwe veye tou pou danje grav, tankou mank dlo nan kò, nwayad ak maladi Lyme.”

Sekirite nan pisin ak prevansyon nwayad

Pisin, plaj, lak ak rivyè ka danjere, sitou pou timoun piti ki poko konn naje byen, men tou pou lòt timoun ak adolesan kèlkeswa jan yo konn naje.

Pou anpeche nwayad, ou dwe toujou rete vijilan. "Lè ou responsab pou siveye timoun nan yon pisin, li esansyèl pou ou ba yo tout atansyon ou," se sa doktè Threadgill di. "Sa vle di ou pa t ap li oswa ou pa t ap distrè ak telefòn ou. Pou ou ka rete konsantre nèt, pran tou pa tou ak yon lòt granmoun pou veye timoun yo pandan 15 a 30 minit. Konsa, chak moun ka pran yon poz.”

Lè ou toupre nenpòt kote ki gen dlo, tabli règ ak timoun yo. Asire ou timoun ou yo konnen yo pa gen dwa antre nan dlo a san yo pa di yon granmoun. E si ou monte bato ak yo, timoun yo ta dwe toujou mete vès sovtaj.

Avèk adolesan ou yo, asire w ou pale avèk yo sou naje ak yon lòt moun, sou sote sot sou falèz oswa nan twou dlo, epi sou enpòtans pou yo pa janm naje pandan yo anba enfliyans okenn sibstans, tankou medikaman sou preskripsyon ki fè yo anvi dòmi oswa mariwana sou nenpòt fòm.

Konsèy pou pwoteje timoun kont solèy pandan ete

Lè ou nan pisin oswa sou plaj, se pa sèlman danje nan dlo ou dwe veye. Sekirite pou pwoteksyon kont solèy enpòtan tou. “Nou konnen anpil kansè po lakay granmoun ka soti nan gwo kout solèy yo te pran lè yo te timoun,” Doktè a di. Threadgill di.

Li konseye pou ou mete anpil krèm pwoteksyon kont solèy sou timoun yo lè yo nan solèy. Si sa posib, chwazi yon krèm ki fèt ak mineral epi ki gen yon faktè pwoteksyon solèy (SPF) 35 oswa plis. Mete l anvan ou soti deyò epi mete l ankò omwen chak 2 èdtan. “Mete l pi souvan si timoun yo ap swe oswa yo nan dlo,” li konseye.

Akademi Ameriken pou Dèmatoloji rekòmande yon SPF 30 oswa plis pou timoun yo. Mete krèm nan sou tout pati nan po yo rad pa kouvri. Si ou pa sèten konbyen krèm pwoteksyon kont solèy pou itilize oswa konbyen fwa pou itilize l, doktè Threadgill konseye pou w li enstriksyon ki sou boutèy la.

“Rad pwoteksyon yo bon tou,” se sa li di. "Ou ka achte rad ki gen pwoteksyon kont solèy ladan yo." Rash guards ki gen UPF (faktè pwoteksyon iltravyolèt), ki sanble ak SPF (faktè pwoteksyon solèy), men pou rad, ap pwoteje bra, zepòl, ak kò timoun ou yo. Apre kèk ane, bagay sa yo ka vin pa bon ankò, kidonk veye byen lè w ap itilize bagay yon lòt timoun te deja itilize. "Epi pa bliye chapo ak linèt solèy." Bay egzanp lè w mete linèt solèy ak chapo, paske timoun yo gen tandans fè sa yo wè!

Si pitit ou a pran yon kout solèy, ou ka itilize aloès vera oswa yon idratan lejè pou po sansib. Men doktè Threadgill pa rekòmande pou itilize pomad oswa nenpòt bagay ki gen lwil, ki ka kenbe chalè sou po a epi ki ka fè boule a vin pi mal.

Imaj yon timoun ki bò lak la ki mete yon vès sovtaj sou li pou anpeche l nwaye.

Pa janm kite yon timoun poukont li nan yon machin ki pake. Dis minit nan yon machin nan yon jou ki gen 80 degre ase pou lakoz yon kout chalè. Nan jou ki pi cho yo, kout chalè ka rive pi vit toujou.

Margaret Threadgill, MD

  • Pediatrician, Mass General Brigham for Children

Pwoteksyon kont chalè ak bwè ase dlo

Nan jou ki cho, timoun yo ka tèlman okipe ap jwe yo pa remake kò yo ap vin twò cho.

Si li fè 85 degre Fahrenheit oswa plis, oswa si li cho avèk anpil imidite, Doktè Threadgill konseye pou fè timoun yo antre anndan chak 30 minit. "Ba yo poz pou yo rafrechi kò yo epi fè yo bwè dlo chak fwa. Ankouraje yo tou pou yo bwè anpil dlo pandan y ap jwe.”

Si w ap fè yon vwayaj nan machin, asire w ke timoun yo pwoteje kont solèy la nan machin nan. Limyè solèy dirèk k ap pase nan fenèt machin yo ka lakoz yo pran twòp solèy e menm pran kout solèy. Sèvi ak rido fenèt nan machin nan si sa posib. "Epi pa janm kite yon timoun poukont li nan yon machin ki pake," se sa doktè Threadgill di. "Dis minit nan yon machin nan yon jou ki gen 80 degre se ase tan pou lakoz kout chalè. Nan jou ki pi cho yo, kout chalè ka rive pi vit toujou.”

Ankouraje timoun yo bwè dlo pandan tout jounen an, menm anvan yo swaf. Lè yo swaf, sa vle di kò yo deja kòmanse manke dlo.

Prevansyon ak tretman mòde ensèk

Lè ou pase tan deyò, ou ka rankontre ensèk k ap vònvonnen epi k ap nui ou. "Lè ki pi chaje pou moustik yo se anjeneral nan douvanjou ak nan lè solèy kouche," se sa doktè Threadgill di. “Evite ale deyò nan lè sa yo, si sa posib.”

Si ou deyò kote ki gen moustik, li rekòmande pou ou sèvi ak yon pwodui pou repouse ensèk, rad ki trete ak pèmetrin oswa toude. Permethrin se yon pwodui pou repouse ensèk ou ka espreye sou rad. Ou ka achte tou rad ki deja trete avè l.

Men kèk konsèy pou itilize pwodui pou repouse ensèk sou timoun:

  • Sèvi ak yon pwodui pou repouse ensèk ki pa gen plis pase 30% DEET. "Li san danje pou itilize sou timoun ki gen 2 mwa," se sa doktè Threadgill di.
  • Sèvi ak yon boutèy espre ki gen ponp olye yon bonm espre. Sèvi ak yon ponp ede evite mete espre ensèk la pa aksidan nan je, bouch, ak nen timoun ou yo. Flite l sou men w epi simaye l sou po pitit ou a.
  • Evite mete pwodui pou repouse ensèk la sou men timoun ki piti anpil. Yo ka mete men yo nan bouch yo.

Timoun yo ka fè gwo reyaksyon lè moustik mòde yo. Mòde yo ka trè wouj, anfle, epi grate. "Mòde yo ka anfle jiska plis pase yon pous an dyamèt oswa plis," se sa doktè Threadgill di. “Gen kèk timoun ki ka menm fè yon ti lafyèv.”

Nan anpil ka, ou ka pran swen mòde ensèk ak ti bèt lakay ou. Pou mòde ki grate, li rekòmande krèm idwokòtizòn oswa krèm Benadryl®. Si mòde yo anfle anpil, yon dòz Benadryl oral pou timoun ka ede.

Eseye anpeche pitit ou yo grate twòp. Ou ka mete Band-Aids® sou mòde yo, si sa nesesè. Si yo grate, tcheke pou siy enfeksyon tankou blesi ki fè mal, wouj, epi ki ka gen prij. Si w gen nenpòt enkyetid konsènan enfeksyon, rele doktè swen prensipal ou a.

Prevansyon kont maladi Lyme

Mòde moustik yo anmèdan, men tik yo reprezante yon lòt menas: Maladi Lyme. Yon mòde tik ka transmèt bakteri ki lakoz maladi a bay pitit ou a. Si yo pa trete maladi Lyme lakay timoun, li ka lakòz enfeksyon grav nan kè, jwenti ak sistèm nève a.

Pou anpeche maladi Lyme, li bon pou konnen ki kote tik yo rete. "Yo renmen zèb wo ak bwa, menmsi nan kèk zòn yo ka menm nan lakou dèyè," se sa doktè Threadgill di. "Si ou pral nan kalite zòn sa yo, abiye tèt ou ak pitit ou ak pantalon long ki kouvri cheviy yo, manch long, ak chapo. Si sa posib, sèvi ak rad ki trete ak pèmetrin ak yon pwodui pou repouse ensèk ki gen DEET.”

Lè w rive lakay ou, tcheke pitit ou yo depi nan tèt rive nan zòtèy. Aprann pitit ou a verifye si gen tik sou yo chak swa lè y ap mete pijama yo. Tik ka kole sou po nenpòt kote nan kò a. Tcheke tout po tèt la, dèyè zòrèy yo ak ant zòtèy yo.

Si ou wè yon tik, pran l ak yon pensèt epi rale l dwat pou retire l nan po a. "Ou ka vle konsève tik la nan yon ti sak oswa kole l ant de moso tep adezif, nan ka ou gen enkyetid pita sou maladi Lyme epi bezwen idantifye l oswa teste l," se sa li di. Li konseye tou pou mete tout rad nan seche rad la sou gwo chalè pou omwen 10 minit, sa ki pral touye nenpòt tik ki ta ka kole sou rad yo.

Sekirite bò dife deyò ak babekyou

Rasanbleman pou manje deyò mache men nan men ak plezi ete a epi gen fason pou kenbe fanmi w an sekirite kont danje komen yo.

“Lè gen flanm dife ak babekyou, li enpòtan pou w veye timoun piti yo pou yo pa boule,” se sa Doktè Threadgill di.

Asire ou pa gen anyen k ap pandye sou rebò gri babekyou a yon timoun ta ka rale. Epi tabli règ debaz ak timoun yo pou yo konnen yo pa gen dwa pwoche twò pre zòn dife, gri, oswa fou pitza. Brochèt ak baton pou griye ka reprezante yon danje tou. Reflechi sou ki laj pitit ou a ka genyen pou l kenbe yo poukont li, e menm lè sa a, li ta dwe toujou anba sipèvizyon lè l ap itilize yo. Aprann pitit ou yo kijan pou yo kenbe yo epi pou yo pa janm lonje yo sou yon lòt moun. Konsèy ekspè nou yo sou fason pou anpeche ak trete boule ka ede kenbe timoun yo an sekirite pandan ete a ak apre sa.

Boule se pa sèl risk ki genyen nan yon babekyou. Li tou konsèy pou prepare manje babekyou san danje pou pwochen fèt ou. Pa egzanp, fè atansyon pou evite manje ki rete deyò twò lontan. Si yon plat ou dwe sèvi frèt vin cho, pito pa manje l pou diminye risk pou manje a rann ou malad.

Planifye davans pou plezi ete a

Lè ou rete vijilan sou risk sante potansyèl yo epi ou planifye davans, sa ka ede asire ou menm ak fanmi ou gen yon ete ki an sekirite epi amizan.

Imaj yon eripsyon tipik maladi Lyme sou janm yon moun.
primary
internal
Aprann kijan pou rekonèt siy anjin streptokòk kay timoun.
/content/unified-xwalk/ht/health-wellness/signs-strep-throat-kids