Pwogram Klinik ak Rechèch sou Twoub Manje
617-724-0799
Sou pwogram nan
Pwogram Klinik ak Rechèch sou Maladi Alimantè (EDCRP) dedye a difizyon tretman ki sipòte anpirik bay pratisyen ki enterese nan mond reyèl la. Manm fakilte nou yo te dirije atelye entèaktif sou itilizasyon terapi kognitif-konpòtmantal pou twoub konsomasyon manje evitan/restriksyon, anoreksi nève, bilimi nève, ak twoub ruminasyon, ak tretman ki baze sou fanmi ak farmakoterapi pou maladi alimantè lokalman, rejyonalman, ak nasyonalman.
Rezidan ak entèn ki vle antreprann rechèch klinik sou maladi alimantè yo envite pou kontakte fakilte pwogram nan pou diskite sou enterè yo ak posib opòtinite konsèy.
Yon pati nan Sèvis Sante Mantal ak Sèvis Sikyatrik
Kowòdinasyon swen miltidisiplinè
Pou nou ka bay pasyan nou yo swen optimal, nou bay tretman sante mantal nan yon ekip miltidisiplinè. Nou jwenn ke enterè pasyan yo pi byen sèvi lè klinisyen swen prensipal ak sante mantal pratike nan menm sistèm lopital la epi yo ka kominike fasil youn ak lòt sou pwogrè ak plan tretman.
Nou ofri yon evalyasyon dyagnostik detaye ak chak nouvo pasyan ki ap chèche kòmanse tretman pou yon maladi alimantè oswa pwoblèm ki gen rapò. Evalyasyon konplè sa a ap:
- Evalye sentòm maladi alimantè aktyèl ak sot pase yo
- Revize swen sikyatrik anvan yo
- Idantifye pwoblèm medikal imedya ak alontèm
- Fòmile yon plan tretman ki baze sou prèv aktyèl.
Nou bay pasyan yo fidbak imedya sou plan tretman rekòmande a.
Opsyon tretman
EDCRP la bay yon evalyasyon konplè ak yon varyete opsyon tretman deyò pou moun ki gen laj dis an ak plis ki ap lite ak maladi alimantè, soti nan lidè ki gen konpasyon ak konesans nan domèn nan.
Klinik nou an ofri anpil tretman ki montre yo efikas nan etid rechèch gwo echèl, osi byen ke nouvo tretman ki ap evalye atravè etid rechèch pwogram nou an. Klinisyen nou yo ap rekòmande tretman ki pi byen adapte ak bezwen endividyèl ou. Si w kalifye pou youn nan etid tretman nou yo, ou ka resevwa tretman sa a.
Pou granmoun (18+) ki gen anoreksi nève
Nou ap teste rezilta yon nouvo tretman CBT ki fèt pou moun ki gen anorexia nervosa (AN), ki pi kout pase vèsyon orijinal 40 sesyon CBT a, men ki toujou pèmèt ase tan pou retablisman pwa. Nouvo tretman an, CBT-20-AN, dire sèlman 20 sesyon e li fèt pou pèmèt moun ki gen AN benefisye CBT nan mwens tan, ogmante aksè a swen ak diminye tan pou rediksyon sentòm. Nan yon mwa anvan ou kòmanse tretman, ou dwe rankontre ak doktè swen prensipal ou, doktè Medsin Adolesan, oswa doktè konsiltan nan Massachusetts General Hospital e wè yo regilyèman pandan tout etid tretman an. Si ou se yon granmoun ki enterese nan resevwa CBT pou anorexia nervosa, tanpri kontakte Stefania Yee nan 617-724-0799.
Terapi konpòtman kognitif (CBT) baze sou prensip ke anpil nan karakteristik sikolojik twoub manje yo aktyèlman koze pa pa manje ase—kèlkeswa si w sou pwa, anba pwa oswa nenpòt kote ant de yo. CBT fèt pou ede ou konprann kijan tout sentòm twoub manje ou yo konekte ansanm epi idantifye estrateji pou vize chak youn. Lè w anrejistre sa ou manje, ou ka idantifye pwòp deklanche inik ou pou angaje nan konpòtman twoub manje tankou restriksyon, manje twòp oswa purj. Si balans lan oswa glas la dikte kijan ou santi ou sou tèt ou, CBT ka ede ou amelyore imaj kò ou ak idantifye sous altènatif pou konfyans nan tèt ou. Sesyon ki vin apre yo konsantre sou prevansyon rechit pou ou santi ou byen ekipe pou jere baryè.
Gen plizyè varyasyon CBT pou maladi alimantè ke ekip nou an ap pratike. Kantite sesyon yo, frekans sesyon yo, ak longè tretman an ap detèmine pa klinisyen pou bezwen pasyan endividyèl. Nan tout ka, CBT se yon tretman ki limite nan tan.
Pou aprann plis sou CBT, li Depase Manje Anpil pa Christopher Fairburn oswa Terapi Konpòtman Kognitif pou Adolesan ki gen Maladi Alimantè pa Riccardo Dalle Grave ak Simona Calugi.
Pou aprann plis sou FBT, li Manyèl Tretman pou anoreksi nève: Yon Apwòch Ki Baze Sou Fanmi pa James Lock, Daniel Le Grange, W. Stewart Agras, ak Christopher Dare.
Nou ofri tou yon nouvo pwogram CBT pou moun ki gen twoub evitan/restriktif nan konsomasyon manje (CBT-AR) ki gen dizan ak plis. CBT-AR devlope isit la nan Mass General konsantre sou nòmalizasyon manje, ogmante konsomasyon makronutriman atravè manje olye sipleman rejim ak (si sa nesesè) retabli pwa ak kwasans. CBT-AR vize tou mekanis ki kenbe manje evitan/restriktif, ki gen ladan sansiblite sansoryèl, mank enterè nan manje ak/oswa kè sote pou konsekans dezagreyab manje (pa egzanp, vomisman oswa etouffman) atravè teknik ki baze sou ekspoze.
CBT-AR ka fèt nan yon fòma endividyèl oswa ak sipò fanmi selon laj pasyan an ak objektif tretman yo. CBT-AR fèt pou dire 20-30 sesyon sou 6-12 mwa.
Pou timoun ki anba pwa, adolesan ak jèn granmoun, tretman ki baze sou fanmi (FBT) pèmèt paran yo pran kontwòl pou nòmalize abitid manje pitit yo. Olye de konsantre sèlman sou pasyan an, terapet la rankontre ak tout fanmi an (ki gen ladan tou de paran ak frè ak sè) pou mobilize yo pou lite kont maladi alimantè a. FBT gen antrènman espesyalize ki fèt pou retire kilpabilite paran yo, separe timoun nan ak maladi a ak ede paran yo renouri pitit yo lakay.
Sesyon ki vin apre yo piti piti retounen opòtinite manje a bay adolesan an epi ede li retounen nan tach devlopman ki apwopriye pou li, ke maladi alimantè a te tipikman deraye.
FBT se yon tretman ki limite nan tan ki fèt pou dire 20 sesyon sou yon peryòd 6-12 mwa.
Pou aprann plis sou FBT, li Ede Adolesan Ou Konbat Maladi Alimantè pa James Lock ak Daniel Le Grange.
Kèk moun jwenn terapi gwoup itil, swa olye de oswa anplis tretman endividyèl oswa ki baze sou fanmi.
Gwoup terapi CBT vityèl 6-sesyon sa a, ki oryante pou paran, fèt pou paran timoun 5 a 9 an ki manje avèk selektivite (ARFID). Gwoup paran sa a ap ede moun ki pran swen yo konprann pi byen ARFID, bati woutin manje regilye, ak sipòte timoun yo nan eseye ak entegre nouvo manje. Enskripsyon pou pwogram sa a pap kòmanse jiskaske printan 2026. Plis enfòmasyon ap pataje pi pre dat kòmanse a. Tanpri kontakte Stefania Yee nan syee5@mgh.harvard.edu oswa 617-7240799 pou aprann si gwoup sa a ka bon pou ou ak pwograme yon evalyasyon.
Tanpri note ke pou yo ka elijib, pitit ou a dwe gen yon pedyat Mass General Brigham.
Kèk moun jwenn ke yo pa kapab simonte maladi alimantè yo sèlman ak sipò deyò. Pou aprann plis sou opsyon tretman, gade gid medikal yo soti nan Akademi pou Maladi Alimantè.
Pandan EDCRP se yon pwogram deyò, nou souvan kolabore ak afilye nou yo nan Harvard Medical School ki ofri nivo swen ki wo pou maladi alimantè, ki gen ladan:
- Klarman Eating Disorders Center nan McLean Hospital
- Boston Children’s Hospital
Randevou nan EDCRP
Pou yo ka wè pou yon evalyasyon dyagnostik, ou DWE gen yon egzamen fizik swen prensipal nan yon lopital ki afilye ak Mass General. Eksepsyon fèt sèlman pou moun ki enterese nan resevwa tretman atravè yon etid rechèch. Si w deja etabli swen ak yon founisè swen prensipal nan lopital ki afilye ak Mass General, nou ka kapab ofri swen kontinyèl. Sepandan, nou gen kounye a yon lis tann ki dire plizyè mwa, e kapasite nou pou suiv pasyan depann sou kapasite klinisyen nou yo.
Tanpri sonje: Nou se yon sèvis ki eksklizivman deyò. Eksperyans nou te montre nou ke kèk pasyan ap benefisye swa nan yon pwogram lopital patyal oswa swen anndan pou adrese pwoblèm medikal ak nitrisyonèl ijan anvan swen deyò nan pwogram nou an pou reyalize objektif tretman yo.
Nou kontan bay fidbak sou anviwònman klinik ki rekòmande pou inisye swen nan filtraj pre-randevou.
Apwòch ekip ak sèvis espesyalize
Pasyan nou yo ki gen maladi alimantè souvan rankontre pwoblèm medikal ak enkyetid nitrisyonèl ki benefisye de swen espesyalize. Nou konsantre sou trete moun nan ak yon apwòch ekip, idantifye sèvis klinik apwopriye pou kowòdone swen.
Rechèch
Efò rechèch nou yo te sipòte pa Enstiti Nasyonal Sante, Fondasyon Rubenstein, Fondasyon Hilda ak Preston Davis, Fondasyon Klarman ak lòt patwon jenere.
Paske yon sistèm dyagnostik konplè esansyèl pou rechèch etiolojik, kominikasyon klinik, deteksyon ka ak planifikasyon tretman, rechèch klasifikasyon nou an eksplore kijan kategori maladi alimantè yo ka amelyore pa rafine kritè dyagnostik espesifik oswa ajoute nouvo dyagnostik. Etid klasifikasyon nou yo ap fèt an patenarya ak chèchè nan Inite Neuroendokrin Mass General. Travay sa a konsantre sou baz neurobiolojik, endokrin ak jenetik maladi sa yo.
Pwogram mentò pou adolesan
Pwogram sa a ofri tifi adolesan yo opòtinite pou yo aprann ankouraje yon imaj pozitif de tèt yo. Patisipan yo patisipe nan atelye mentò ak yon kourikoulòm edikatif ki kouvri sijè tankou kilti, medya, ak konfyans nan tèt ou, sa ki sipòte prevansyon maladi alimantè epi ankouraje yon imaj pozitif sou tèt ou. Nou aksepte nominasyon elèv lekòl segondè ki demontre lidèchip ak ki gen enterè nan ankouraje byennèt ak konsyantizasyon sou imaj pozitif de kò chak otòn.
Espesyalis nou yo
617-724-0799
Kontakte Pwogram Klinik ak Rechèch Maladi Alimantè
617-724-0799
Sèvis Pasyan Entènasyonal
Enfòmasyon kontak pou pasyan entènasyonal