false

Kijan pou anpeche yon anevrism nan sèvo

Twa fanm ap fè etiraj yoga nan yon pak vèt.
/content/dam/unified-xwalk/cf/providers/3002986

Anevrism nan sèvo yo komen—yo estime 6.8 milyon Ameriken ap viv ak yon anevrism nan sèvo ki pa kraze. Anevrism ki pa kraze anjeneral pa lakòz okenn sentòm, men tretman pou anpeche yo kraze enpòtan paske kraze a ka mete lavi an danje.

“Chak jou, nou wè pasyan sa yo,” Nirav J. Patel, MD, yon neurochirijyen nan Mass General Brigham Neuroscience Institutedi. “Nou la pou ede.” Nou vle wè chak pasyan sa yo, diskite reyalite yo, epi kite yo patisipe nan pran desizyon an. Se pa tout anevrism ki mande repare, men nou vle pasyan yo konnen reyalite yo, epi apre sa n ap pran desizyon ansanm.”

Doktè a di Si ou devlope yon anevrism nan sèvo, li enpòtan pou sonje “anevrism yo ka repare epi geri,”. Patel. Gen etap ou ka pran pou anpeche yon anevrism nan sèvo kraze, tankou operasyon oswa chanjman nan fason w viv (sitou sispann fimen). Pou moun ki riske devlope yon anevrism, gen fason tou pou diminye risk sa a.

Fason pou anpeche yon anevrism nan sèvo

anevrism nan sèvo rive pi souvan lakay moun ki gen ant 35 ak 60 lane, moun yo te asiyen fi nan nesans, ak moun ki idantifye kòm Afriken-Ameriken ak Ispanik. Yon istorik fanmi anevrism ogmante risk ou tou.

“Gen jiska 20% moun ki gen yon istorik fanmi pozitif,” Doktè a di. Patel. “Yo gen de fanmi pre ki gen yon anevrism nan sèvo.” Pou moun ki gen yon istorik fanmi fò, doktè yo rekòmande fè imajri nan sèvo chak 5 a 10 lane pou tcheke si gen yon anevrism nan sèvo.

Pandan faktè sa yo pa chanje, gen plizyè chwa nan fason w viv ou ka fè pou diminye risk pou w devlope yon anevrism nan sèvo oswa soufri yon kraze:

  • Sispann fimen oswa itilize tabak: Pi bon fason pou anpeche yon anevrism nan sèvo oswa pou evite li kraze se pou evite fimen.
  • Diminye konsomasyon alkòl : Konsomasyon twòp alkòl te lye ak devlopman ak kraze anevrism nan sèvo.
  • Jere tansyon: Tansyon wo, yo rele tou ipètansyon, ka febli mi veso sangen yo epi fè li pi fasil pou anevrism fòme.
  • Sispann itilizasyon dwòg ilegal: Estimilan tankou kokayin ak metanfetamin ka ogmante tansyon ou ak ritm kè ou, sa ki mete estrès sou mi veso sangen yo.
  • Amelyore sante kè: Akimilasyon grès ak kolestewòl nan atè yo, yo rekonèt kòm atewosklewoz, ka febli mi veso sangen sa yo, sa ki pèmèt anevrism fòme.
  • Anpeche chòk nan tèt: Menm si yo ra, anevrism blesi nan tèt lakoz ka rive akòz domaj dirèk oswa etann veso sangen yo.

Si nou deside li pi an sekirite pou nou pa repare anevrism ou a, y ap toujou ede w, n ap toujou travay avè w. Ou ka toujou gen yon vi konplè epi nòmal.

Nirav J. Patel, MD

  • Newochirijyen, Mass General Brigham Neuroscience Institute

Tretman anevrism nan sèvo

Piske pifò anevrism nan sèvo pa gen sentòm, anevrism nan sèvo ki pa kraze yo pi souvan dekouvri pa chans pandan tès imajri nan sèvo pou yon lòt rezon, tankou apre yon blesi twomatik.

Operasyon se sèl fason pou anpeche yon anevrism nan sèvo kraze. Doktè yo analize anevrism lan sou baz gwosè li ak kote li ye, ansanm ak dosye medikal ou, epi y ap detèmine risk pou li kraze.

Doktè yo itilize twa teknik pou jere anevrism nan sèvo ki pa kraze ak operasyon:

  1. Bobinaj andovaskilè: Nan pwosesis sa a, doktè yo pase yon katetè (yon tib mens) atravè yon atè rive jiska anevriz la. Yon fwa yo rive la, chirijyen an ka mete yon ti bobin metal anndan anevrism la, oswa yon ti tib anndan atè a (stent), pou sispann san an koule antre nan anevrism la.
  2. Stent pou devyasyon sikilasyon san: Nan devyasyon sikilasyon sa, doktè yo itilize yon katetè pou mete yon ti tib ki rele stent sou ouvèti anevrism la pou detounen epi bloke koule san an antre nan anevrism la.
  3. Klip chirijikal: Yon chirijyen fè yon ti ouvèti nan zo bwa tèt la pou ekspoze anevrism la. Yo mete yon ti klip an metal sou kou anevrism la, pou anpeche san koule antre ladan li. Pwosedi sa a fèt mwens souvan jodi a.

Tretman ki pa chirijikal

Se pa tout anevrism ki mande operasyon. Ti anevrism yo anjeneral gen yon risk ki ba pou kraze. Sèten kondisyon medikal ka ogmante tou chans pou gen konplikasyon chirijikal. Faktè sa yo ka lakòz risk pou anevrism la kraze pi ba pase risk ki soti nan operasyon an. Nan ka sa a, ou menm ak doktè ou ka deside kontwole anevrism la chak ane epi fè chwa nan fason w viv pou diminye risk pou li kraze.

Doktè a di “Si nou deside li pi an sekirite pou nou pa repare anevrism ou a, y ap toujou ede w, n ap toujou travay avè w,”. Patel. Sa ki pi enpòtan, li di, “Ou ka toujou gen yon lavi plen epi nòmal.”

primary
internal
Dekouvri sentòm yon anevrism nan sèvo.
/content/unified-xwalk/ht/health-wellness/symptoms-brain-aneurysm