Ak kisa yon anevrism nan sèvo sanble?
Yon anevrism nan sèvo ki pete ka mete lavi ou an danje. Men, pifò anevrism nan sèvo pa pete, epi anpil moun viv lavi yo san yo menm konnen yo la.
“Anpil moun gen anevrism, petèt jiska 5 % moun nan popilasyon an, men yo pa konnen sa,” di Nirav J. Patel, MD, yon chirijyen sèvo nan Mass General Brigham Neuroscience Institute, yon enstiti ki etidye sèvo ak nè yo. “Yo nòmal… yo entèlijan. Y ap viv lavi yo.”
Sa a se paske yon anevrism nan sèvo ki pa pete anjeneral pa gen okenn efè sou kò a. “Li pa fè anyen,” di Doktè a. Patel. “Ou ka toujou viv yon lavi nòmal, san w pa manke anyen.”
Menm si risk pou anevrism lan pete piti, konnen siy yon anevrism nan sèvo ka sove lavi.
Ki sa ki yon anevrism nan sèvo?
Yon anevrism se yon gonfleman nan yon veso sangen ki soti nan yon pwen fèb nan miray veso a. Anevrism ka parèt nenpòt kote nan kò ou, tankou nan kè, vant, janm ak sèvo.
Yon anevrism nan sèvo ki pete danjere anpil. Li fè san antre ant sèvo a ak manbràn ki kouvri l la. Se yon kalite aksidan vaskilè nan sèvo kote san koule anba manbràn sa a. Pandan san an ap rasanble, presyon an ogmante sou sèvo a. Presyon sa a ka lakòz domaj nan sèvo oswa lanmò.
Sepandan, gran majorite anevrism nan sèvo pa pete. Ozetazini, yo estime 6.8 milyon moun gen yon anevrism nan sèvo ki pa pete.
Si yon anevrism nan sèvo pete, ou pral santi yon maltèt ki pi terib nan lavi ou, pi mal pase tout maltèt ou te janm genyen, tankou yon mato k ap frape dèyè tèt ou.
Nirav J. Patel, MD
- Neurosurgeon, Mass General Brigham Neuroscience Institute
Sentòm yon anevrism nan sèvo
Pifò anevrism nan sèvo pi piti pase yon pous. Men menm gwo anevrism nan sèvo souvan pa lakòz sentòm anvan li pete. Pafwa, si anevrism nan lokalize nan yon atè ki bay je a, ou ka remake chanjman nan vizyon ou, tankou yon je ki bese oswa dilatasyon nan ti twou je a. Raman, gwo anevrism ka lakòz tou pèt sansasyon sou yon bò nan figi a.
Yon anevrism nan sèvo ki pete ka gen gwo konsekans sou kò a. Lè yon anevrism ap kite yon ti kantite san koule piti piti, moun ka gen yon gwo maltèt. Lè anevrism lan pete, moun anjeneral gen yon maltèt ki kòmanse bridsoukou epi ki fò anpil.
“Si li pete, ou pral santi yon maltèt ki pi terib nan lavi ou, pi mal pase tout lòt maltèt ou te janm genyen, tankou yon mato k ap frape dèyè tèt ou,” di Doktè a. Patel.
Ansanm ak yon maltèt, sentòm yon anevrism nan sèvo ki pete gen ladan yo:
- Konfizyon oswa pèt konesans
- Doulè nan je oswa je ki sansib a limyè
- Kè plen ak vomisman
- Kou rèd
- Konvilsyon
- Pwoblèm pou pale
- Feblès oswa pèt ekilib
Si ou santi nenpòt sentòm anevrism nan sèvo, chèche swen medikal imedyatman. Yon anevrism nan sèvo ki pete se yon ijans ki kapab menase lavi ou.
Kisa pou w fè si w gen yon anevrism nan sèvo
Anpil moun aprann yo gen yon anevrism nan sèvo ki pa pete lè yo fè yon egzamen imaj sèvo pou yon lòt rezon. “Li vrèman enpòtan pou pasyan sa yo wè yon espesyalis pou detèmine si anevrism sa a ta dwe trete oswa pa trete,” Doktè a di. Patel. “Mwen ta sijere tou pou w mande yon dezyèm opinyon pou w pi sèten sou dyagnostik sa a, ki konplike e ki ka grav.”
Doktè w la ka deside yo ka kontwole anevrism ou an. W ap fè tès imajri nan sèvo regilyèman pou kontwole chanjman yo. Y ap ankouraje w tou pou w fè chanjman nan fason w viv, tankou sispann fimen, pou diminye risk pou li pete.
Si ou menm ak chirijyen w lan deside tretman se pi bon opsyon an, w ap sibi yon operasyon pou sispann sikilasyon san nan anevrism lan, sa k ap anpeche li pete.
“Se yon bagay ki fè pè,” di Doktè a. Patel. Men, “Pa enkyete w, sa a ka trete.” Nou ka ede w.”