Ak kisa yon anevrism nan sèvo sanble?
Yon anevrism nan sèvo ki pete ka mete lavi ou an danje. Men, pifò anevrism nan sèvo pa pete, epi anpil moun viv lavi yo san yo menm konnen yo la.
“Anpil moun aktyèlman gen anevrism, petèt jiska 5% nan popilasyon jeneral la, men yo pa konnen sa,” di Nirav J. Patel, MD, yon neuwochirijyen nan Mass General Brigham Neuroscience Institute. “Yo nòmal… yo entèlijan. Y ap viv lavi yo.”
Sa a se paske yon anevrism nan sèvo ki pa pete anjeneral pa gen okenn efè sou kò a. “Li pa fè anyen,” di Doktè a. Patel. “Ou ka toujou gen yon lavi konplè epi nòmal.”
Pandan risk pou li pete ka piti, konnen siy yon anevrism nan sèvo ka sove lavi ou.
Ki sa ki yon anevrism nan sèvo?
Yon anevrism se yon gwo boul nan yon veso sangen ki soti nan yon pwen fèb nan miray veso a. Anevrism yo ka rive nenpòt kote nan kò ou, enkli kè, vant, janm, ak sèvo.
Yon anevrism nan sèvo ki pete se patikilyèman danjere paske li pèmèt san antre nan espas ki separe sèvo a ak manbràn k ap kouvri li, yon sitiyasyon yo rele emoraji soubaraknoyid. Pandan san an ap rasanble, presyon an ogmante sou sèvo a. Presyon sa a ka lakòz domaj nan sèvo oswa lanmò.
Sepandan, majorite anevrism nan sèvo pa pete. Ozetazini, yo estime 6.8 milyon moun gen yon anevrism nan sèvo ki pa pete.
Si yon anevrism nan sèvo pete, ou pral santi yon maltèt ki pi terib nan lavi ou, pi mal pase tout maltèt ou te janm genyen, tankou yon mato k ap frape dèyè tèt ou.
Nirav J. Patel, MD
- Newochirijyen, Enstiti Newosyans Mass General Brigham
Sentòm yon anevrism nan sèvo
Pifò anevrism nan sèvo pi piti pase yon pous. Men menm gwo anevrism nan sèvo souvan pa lakòz sentòm anvan li pete. Pafwa, si anevrism nan lokalize nan yon atè ki bay je a, ou ka remake chanjman nan vizyon ou, tankou yon je ki bese oswa dilatasyon nan ti twou je a. Raman, gwo anevrism ka lakòz tou pèt sansasyon sou yon bò nan figi a.
Yon anevrism nan sèvo ki pete gen yon efè pwofon sou kò a. Nan ka kote yon anevrism lakòz yon koule dousman, ou ka santi yon maltèt grav. Depi li pete, ou anjeneral santi yon maltèt toudenkou ki ekstrèmman entans.
“Si li pete, ou pral santi yon maltèt ki pi terib nan lavi ou, pi mal pase tout lòt maltèt ou te janm genyen, tankou yon mato k ap frape dèyè tèt ou,” di Doktè a. Patel.
Ansanm ak yon maltèt, sentòm yon anevrism nan sèvo ki pete gen ladan yo:
- Konfizyon oswa pèt konesans
- Doulè nan je oswa sansiblite ak limyè
- Malèz nan vant ak vomisman
- Rijidite nan kou
- Konvilsyon
- Difikilte pou pale
- Feblès oswa pèt balans
Si w fè eksperyans nenpòt sentòm anevrism nan sèvo, chèche swen medikal imedyatman. Yon anevrism nan sèvo ki pete se yon ijans ki kapab menase lavi ou.
Kisa pou w fè si w gen yon anevrism nan sèvo
Anpil moun jwenn dyagnostike yon anevrism nan sèvo ki pa pete lè yo fè imajeri pou yon lòt rezon. “Li vrèman enpòtan pou pasyan sa yo wè yon espesyalis pou detèmine si anevrism sa a ta dwe trete oswa pa trete,” Doktè a di. Patel. “Mwen ta sijere tou pou w chèche yon dezyèm opinyon pou ou santi w alèz ak dyagnostik konplèks ak potansyèlman danjere sa a.”
Doktè w la ka deside yo ka kontwole anevrism ou an. W ap fè tès imajri nan sèvo regilyèman pou kontwole chanjman yo. Y ap ankouraje w tou pou w fè chanjman nan fason w viv, tankou sispann fimen, pou diminye risk pou li pete.
Si ou menm ak chirijyen w lan deside tretman se pi bon opsyon an, w ap sibi yon operasyon pou sispann sikilasyon san nan anevrism lan, sa k ap anpeche li pete.
“Se yon bagay ki fè pè,” Doktè a di. Patel. Men, “Pa enkyete w, sa a ka trete.” Nou ka ede w.”