false

Konjesyon serebral iskemik kont konjesyon serebral emorajik

Yon granmoun gason ki ap soufri ak gwo tèt fè mal ap fè grimas epi mete men dwat li sou tanp dwat li
/content/dam/unified-xwalk/cf/providers/2997922

Sèvo w bezwen ase san k ap sikile ak oksijèn pou l fè bagay ou ka konsidere kòm nòmal, tankou reflechi, deplase, pale ak respire. Si sikilasyon san nan sèvo a deranje jan sa rive nan yon konjesyon serebral, li ka byen vit lakòz andikap oswa menm lanmò. An reyalite, konjesyon serebral se senkyèm kòz lanmò ki pi komen nan Etazini, dapre American Stroke Association (ASA), yon òganizasyon ameriken ki bay enfòmasyon sou konjesyon serebral .

“Sèvo imen an se yon ògàn ki gen anpil bezwen, e se poutèt sa li bezwen yon gwo volim san. Lè sikilasyon san an deranje, selil nan sèvo yo kòmanse mouri. Sa ka rive nan kèk minit,” Natalia S. Rost, MD, MPH, FAAN, FAHAdi. Doktè Rost se yon newològ nan Mass General Brigham epi li se chèf Divizyon konjesyon serebral nan Massachusetts General Hospital.

Gen de kalite prensipal konjesyon serebral. Doktè Rost eksplike diferans ki genyen ant konjesyon serebral iskemik ak konjesyon serebral emorajik, epi kijan yo trete ak prevni yo.

Divès kalite konjesyon serebral

Gen de kalite prensipal konjesyon serebral:

  • Konjesyon serebral iskemik, lè yon atè bouche (anjeneral akòz yon boul san).
  • Konjesyon serebral emorajik, lè yon atè koule san oswa pete nan sèvo a, sa ki lakòz senyen (emoraji) nan tisi sèvo a.

Konjesyon serebral iskemik

Konjesyon serebral iskemik se kalite ki pi komen an. Li reprezante 87 % nan tout konjesyon serebral, dapre ASA. Boul san ka fòme anndan veso sangen yo, sitou lè atè yo vin di oswa etwat nan kondisyon tankou ateryoskleroz oswa atewoskleroz. Nan atewoskleroz, plak (ki fèt ak kolestewòl ak lòt sibstans) akimile sou mi atè yo, sa ki limite sikilasyon san epi ogmante tansyon. Lè tansyon an monte, sa ka fè moso plak dekole epi fòme boul san.

“Pwosesis sa a ka afekte tou de pi gwo veso ki pote san bay sèvo a (tankou atè kawotid) ak pi piti yo, byen fon nan sèvo a,” Doktè Rost eksplike.

Lòt kòz boul san ki ka ogmante risk pou yon konjesyon serebral iskemik enkli:

  • Boul san ki fòme yon lòt kote nan kò a epi ki ale nan sèvo a. Sa ka rive ak fibrilasyon atriyal, lè kè a pa bat regilyèman, oswa twonboz venn pwofon, lè boul san fòme nan venn janm yo epi yo ka ale nan sèvo a.
  • Diseksyon atè (yon dechiri nan veso sangen an)
  • Enfeksyon, tankou COVID-19 oswa epatit C, jan sa site nan Journal of the American Heart Association
  • Itilizasyon dwòg ilegal oswa move itilizasyon medikaman sou preskripsyon, tankou kokayin, anfetamin, ewoyin ak opyoyid. “Sa ka lakòz yon espasm veso epi mennen nan entèripsyon sikilasyon san,” Doktè. Rost eksplike.

Si boul san an bloke nan yon atè epi li anpeche san sikile nan sèvo a, selil nan sèvo yo pèdi oksijèn epi yo mouri. Sa ka lakòz paralizi, andikap epi menm lanmò.

Konjesyon serebral emorajik

Konjesyon serebral emorajik rive lè yon veso sangen ki vin fèb koule san oswa pete, sa ki lakòz san koule nan tisi sèvo ki ozalantou yo. Emoraji a deranje sikilasyon san nòmal nan sèvo a epi lakòz ogmantasyon presyon, sa ki domaje epi touye selil nan sèvo yo.

Gen de kalite konjesyon serebral emorajik:

  1. Emoraji sou-araknoyid: Emoraji ant sèvo a ak manbràn ki antoure li
  2. Emoraji entraserebral: Emoraji anndan sèvo a menm

Menm jan ak konjesyon serebral iskemik, konjesyon serebral emorajik ka lakòz domaj pèmanan nan sèvo oswa lanmò.

Sentòm konjesyon serebral iskemik ak emorajik

Siy ak sentòm konjesyon serebral iskemik ak emorajik yo souvan sanble epi yo parèt toudenkou. Siy avètisman yo ka enkli:

  • Pèt sansasyon oswa feblès nan figi a oswa nan manm yo, sitou sou yon bò nan kò a
  • Difikilte pou pale oswa konprann sa y ap di
  • Pwoblèm vizyon nan youn oswa toude je yo
  • Difikilte pou kenbe balans, mache oswa fè fas ak vètij
  • Gwo maltèt ki parèt toudenkou
  • Konfizyon
  • Pèt konesans

Siy ak sentòm ki ka inik nan konjesyon serebral emorajik ka gen ladan:

  • Konvilsyon
  • Doulè oswa rèd nan kou
  • Difikilte pou vale oswa gou ki pa nòmal nan bouch la
  • Sansiblite ogmante pou limyè
  • Batman kè ki pa regilye oswa respirasyon ki pa regilye

Tretman pou konjesyon serebral iskemik ak konjesyon serebral emorajik

Li enpòtan anpil pou jwenn tretman rapid pou yon konjesyon serebral. Kisa pou w fè si gen yon ijans konjesyon serebral? Sonje akwonim FAST la, ki vle di sa ki annapre yo:

  • Figi ki tonbe
  • A — feblès nan bra (A soti nan mo angle “arm”, ki vle di bra)
  • S — difikilte pou pale (S soti nan mo angle “speech”, ki vle di lapawòl)
  • Tan

Doktè Rost fè remake yon nouvo akwonim, BE FAST, te devlope pou ede ak sou-dyagnostik konjesyon serebral. Anplis FAST, veye sentòm sa yo tou. Yo fòme “BE” an anglè:

  • B — pwoblèm balans
  • E — je (nan mo angle “eyes”): pèt vizyon toudenkou oswa wè doub

Plis tretman konjesyon serebral la kòmanse vit, se plis rezilta a ap bon.

“Règ ki pi enpòtan nan swen konjesyon serebral se rele 911 tousuit pou jwenn pi bon swen posib ki disponib pou konjesyon serebral ou a. Antanke newològ, nou di: “tan se sèvo,” paske chak minit ki pase depi konjesyon serebral la kòmanse, selil sèvo yo ap sibi domaj ki ka vin pèmanan. Pa gen tan pou pèdi nan trete konjesyon serebral,” Doktè Rost di.

Tretman konjesyon serebral iskemik

Pou konjesyon serebral iskemik, ekip swen sante yo ka itilize yon medikaman ki kraze boul san ki rele aktivatè plasminojèn tisi (TPA). TPA ede fonn oswa kraze boul san an ki lakòz blokaj la. Yon lòt opsyon se yon twonbektomi, kote doktè yo itilize yon tib ki mens anpil ki rele katetè pou antre nan veso sangen an epi retire boul la dirèkteman.

“Tretman sa yo dwe fèt nan yon delè ki kout anpil. TPA dwe itilize nan lespas 4.5 èdtan apre sentòm yo kòmanse. Twonbektomi dwe itilize nan lespas 24 èdtan, men yo mande imaj avanse nan sèvo a,” Doktè Rost eksplike.

Tretman konjesyon serebral emorajik

Opsyon tretman aktyèl yo pi limite pou konjesyon serebral emorajik. Pwofesyonèl sante yo souvan eseye bese tansyon pou anpeche plis senyen epi diminye anfleman sèvo a akoz san k ap koule anndan zo bwa tèt la. Gen kèk moun ki fè konjesyon serebral ki ka bezwen operasyon. Sa ka rive sitou si kòz la se yon anevrizm (yon pati veso sangen ki fèb epi ki gonfle) oswa veso sangen ki pa fòme nòmalman (tankou lè atè ak venn konekte yon fason ki pa nòmal, oswa AVM).

“Operasyon pou repare veso sangen an ka yon opsyon ki sove lavi. Swen pou senyen nan sèvo souvan mande yon nivo swen espesyalize avanse (ki gen ladan ICU), kidonk pasyan yo ka bezwen transpòte nan sant medikal ki pi gwo epi ki pi byen ekipe,” Doktè Rost eksplike.

Konjesyon serebral se jis pwent yon iceberg. Se pa maladi a menm, men se yon siy yon pwoblèm kache nan sèvo a ak nan kò a. Anjeneral, pwoblèm sa yo rive apre yon moun fin viv pandan anpil ane ak sèten maladi yo rele faktè risk.

Natalia S. Rost, MD, MPH, FAAN, FAHA

  • Neurologist, Mass General Brigham

Prevansyon konjesyon serebral iskemik ak emorajik

“Konjesyon serebral se jis pwent yon mòn glas. Se pa maladi a menm, men se yon siy yon pwoblèm ki kache nan sèvo a ak nan kò a,” Doktè Rost eksplike. “Pwoblèm sa yo anjeneral rive lè yon moun pase tout lavi l ap viv ak pwoblèm sante nou rele faktè risk.”

Menm si konjesyon serebral iskemik ak emorajik gen kòz diferan, yo gen faktè risk ki sanble. Lè w fè chanjman sa yo nan fason w viv, ou ka ede diminye risk pou fè konjesyon serebral:

  • Kontwole pwoblèm sante ki dire lontan: Tansyon wo (ipètansyon), kolestewòl wo, dyabèt ak maladi kè tankou fibrilasyon atriyal ogmante risk pou fè konjesyon serebral.
  • Kenbe yon pwa ki an sante: Obezite se yon faktè risk ni pou maladi kè ni pou konjesyon serebral.
  • Sispann fimen: Fimen se yon faktè risk pou maladi atè kowonè ak tansyon wo.
  • Limite konsomasyon alkòl.
  • Fè egzèsis regilyèman: Fè egzèsis regilyèman ka amelyore epi ede kenbe sante atè w yo.
  • Manje manje ki bon pou sante ou: Manje ki ka ede anpeche konjesyon serebral gen ladan legim, sereyal konplè ak manje ki gen pwoteyin men ki pa gen anpil grès.
  • Evite nenpòt sibstans oswa sipleman ki pa reglemante: “Sa gen ladan l marigwana ak lòt dwòg,” Doktè Rost eksplike.
  • Konsantre sou amelyore abitid dòmi epi trete maladi tankou apne dòmi.
  • Amelyore sante mantal: Aktivite tankou terapi pale ak meditasyon ka ede kontwole estrès ak enkyetid, ki se faktè risk tou pou konjesyon serebral.
  • Kenbe kontak ak lòt moun: “ Etid yo montre moun nou kenbe kontak avèk yo ede sèvo nou rete an sante,” di Doktè Rost eksplike.

Doktè Rost sijere tou resous òganizasyon ki ede moun ki fè konjesyon serebral ak fanmi yo, tankou American Academy of Neurology (yon òganizasyon ameriken pou espesyalis nan sèvo ak nè).

primary
internal
Aprann plis sou rezon ki fè konjesyon serebral ap ogmante pami jèn yo.
/content/unified-xwalk/ht/health-wellness/causes-of-strokes-in-young-adults