Rim komen: Sentòm, Tretman, ak Prevansyon
Pwen kle yo
- Repoze, bwè anpil likid, epi trete sentòm rim yo. Pifò rim amelyore poukont yo, byenke yon tous oswa nen k ap koule ka dire 10 a 14 jou.
- Konsidere fè yon tès COVID-19 lakay ou si ou gen sentòm ki sanble ak rim. Ou pa toujou bezwen fè tès. Men si ou gen pwoblèm sante ki ogmante risk pou maladi grav, fè tès prekòs ka ede ou jwenn tretman pi vit. Tretman bay pi bon rezilta lè yo kòmanse li prekòs.
- Chèche èd medikal pou siy avètisman yo. Chèche swen pou difikilte pou respire, dezidratasyon, yon lafyèv ki dire plis pase 4 jou, oswa sentòm ki dire plis pase 10 jou san amelyorasyon oswa ki vin pi mal.
- Diminye risk pou ou vin malad. Rete ajou ak vaksen yo rekòmande yo, lave men ou regilyèman, epi pran mezi pou evite gaye maladi lè ou malad.
Yo rele rim komen an konsa avèk rezon, paske gen anpil chans pou ou deja te fè rim plizyè fwa nan lavi ou. Dapre Sant pou Kontwòl ak Prevansyon Maladi (CDC), granmoun yo gen 2 a 3 rim komen chak ane an mwayèn. Timoun yo souvan gen plis rim, jan paran ki gen timoun nan gadri oswa lekòl primè konnen byen.
Rim komen se yon enfeksyon nan pati anlè sistèm ou sèvi pou respire a, tankou nen ou ak gòj ou. Ou ka trape yon rim komen nenpòt lè nan ane a, men moun trape rim pi souvan pandan mwa ki pi frèt nan otòn, sezon fredi ak prentan.
“Nou souvan panse a twa gwo viris ki bay pwoblèm respiratwa yo—viris grip la, SARS-CoV-2 (viris ki lakòz COVID-19 la) oswa viris respiratwa senkityal (RSV)—kòm kòz sentòm sa yo. Men gen anpil lòt viris ki lakòz sa nou rele rim komen. Pami yo, gen rinoviris, lòt kowonaviris ki pa SARS-CoV-2, viris paragrip, metapnemoviris imen, adenoviris ak enteroviris,” di Erica S. Shenoy, MD, PhD, chèf sèvis kontwòl enfeksyon nan Mass General Brigham. Doktè Shenoy pataje konsèy sou opsyon tretman ak prevansyon pou maladi trè komen sa a.
Ki sa ki lakòz rim komen an ak ki jan li gaye?
Gen plis pase 200 viris diferan ki ka lakòz yon rim, men sa ki pi komen yo se yon kalite viris yo rele rinoviris.
Pifò viris respiratwa yo, tankou rinoviris, ka pase soti nan yon moun al jwenn yon lòt nan ti gout yon moun ki enfekte lage lè li touse oswa estènen. Yon lòt moun ka respire viris la, oubyen viris la ka antre an kontak ak je, nen oswa bouch moun sa a (swa dirèkteman, swa endirèkteman, lè men moun nan touche yon sifas ki kontamine epi answit touche je, nen oswa bouch li).
Sentòm rim komen
Siy ak sentòm yon rim komen anjeneral pi fò 2 a 3 jou apre enfeksyon an epi yo ka gen ladan yo:
- Nen k ap koule oswa nen bouche (konjesyon nan nen)
- Tous
- Estènye
- Gòj fè mal
- Maltèt
- Ti doulè nan kò
- Lafyèv (anjeneral, yon ti lafyèv lakay timoun ki pi gran yo ak granmoun yo)
Sentòm rim yo ka sanble ak sentòm grip, RSV oswa COVID-19.
“Nan pifò ka yo, nou pa janm fè tès pou konnen ki viris ki lakòz sentòm rim komen yo, ni nou pa chèche detèmine sa, paske sa pa nesesè,” di Doktè. Shenoy di.
Pasyan ki gen sentòm ki riske devlope maladi grav ka konsidere fè tès lakay pou COVID-19 oswa grip (ki disponib depi pa gen lontan), menmsi yon tès pozitif pou youn nan yo pa toujou nesesè pou doktè yo preskri tretman antiviral. Nan kèk sitiyasyon, depann de kantite COVID-19 ak grip k ap sikile, sentòm ou yo, ak risk ou genyen pou devlope maladi grav, doktè ou ka fè tès pou youn oswa toude.
“Ane apre ane, yo montre vaksen kont grip la efikas pou diminye risk pou moun fè yon fòm grav maladi a. Pami moun ki te pran vaksen an men ki te pran grip la kanmenm, vaksen an te efikas pou anpeche yo entène lopital oswa mouri.”
Erica S. Shenoy, MD, PhD
- Chief of Infection Control
- Mass General Brigham
Ki diferans ki genyen ant rim komen ak grip la?
Piske sentòm rim komen ak sentòm grip la sanble, li ka difisil pou fè diferans ant yo si ou gade sentòm yo sèlman. Sentòm grip yo ka pi grav epi parèt pi toudenkou. Siy ak sentòm grip yo gen plis chans pou yo gen lafyèv, doulè nan kò ak frison.
Grip la gen plis chans tou pou lakòz maladi grav ki ka mande swen nan yon lopital, e menm lanmò. Risk yo pi wo pou sèten gwoup moun, tankou granmoun aje, moun ansent, moun ki gen sistèm iminitè ki febli, ak timoun ki trè piti. Fè vaksen kont grip la chak otòn diminye risk sa a. CDC rekòmande yon vaksen kont grip chak ane pou nenpòt moun ki gen 6 mwa oswa plis pou anpeche maladi grav epi pwoteje kominote a.
“Ane apre ane, yo montre vaksen kont grip la efikas pou diminye risk maladi grav,” di Doktè. Shenoy afime. “Pami moun ki te pran vaksen an men ki te pran grip la kanmenm, vaksen an te efikas pou anpeche yo entène lopital oswa mouri.” Efikasite vaksen kont grip la varye ane apre ane.
Ki lè pou kontakte doktè ou lè ou gen sentòm rim
Chèche swen medikal si ou gen youn nan pwoblèm sa yo:
- Difikilte pou respire
- Lafyèv ki dire plis pase 4 jou
- Sentòm ki dire plis pase 10 jou san amelyorasyon oswa ki vin pi mal
- Dezidratasyon
Tretman pou rim komen
Pifò rim komen amelyore piti piti poukont yo san tretman, men sa ka pran kèk tan pou yon rim fini. Gen kèk sentòm rim komen, tankou tous oswa nen k ap koule, ki ka dire ant 10 a 14 jou. Se yon viris ki lakòz rim komen, kidonk antibyotik p ap ede.
Pou ou santi ou pi byen pandan ou gen rim komen, eseye konsèy sa yo:
- Bwè anpil dlo.
- Repoze w byen.
- Mete yon imidifikatè oswa yon aparèy ki bay vapè an mach pou ajoute imidite nan lè a.
- Sèvi ak espre oswa gout dlo sale pou nen.
- Respire vapè pandan ou ap pran yon douch cho.
- Sèvi ak pastiy pou gòj oswa pastiy pou tous.
- Pran medikaman san preskripsyon pou soulaje sentòm yo lakay granmoun.
Konsèy pou anpeche rim komen
Jan yo di a, li pi bon pou anpeche maladi pase pou trete li. Mass General Brigham mete konsèy li yo ajou sou viris respiratwa ak vaksen ki disponib yo, ansanm ak repons pou anpil kesyon yo poze souvan.
Men sa ou ka fè:
- Rete ajou sou tout vaksen yo rekòmande yo, tankou vaksen kont grip ak COVID-19.
- Lave men ou regilyèman.
- Lè ou gen yon viris respiratwa, pran prekosyon pou ou pa gaye li.