Konsèy pou kenbe timoun yo an sekirite pandan jou ferye yo
Alexy Arauz Boudreau, MD, MPH; Abeer Bader, MSC, RD, LDN; Melisa W. Lai-Becker, MD; Nimesh A. Patel, MD; John Schulz, MD, PhD; Wynne Armand, MD; Michael Flaherty, DO; Jonathan Slutzman, MD
Se sezon ferye a, epi se moman ki pi bèl nan ane a pou anpil moun. Zanmi ak fanmi rasanble pou selebre ansyen tradisyon epi kreye nouvo souvni. Nan mitan plezi a, jou ferye yo kapab pote nouvo defi tou pou sante ak sekirite timoun yo.
Pou ede jou ferye yo rete konsantre sou pase tan ansanm epi evite vizit doktè ki pa nesesè, pran kèk minit pou ou li rekòmandasyon sa yo, dapre Alexy Arauz Boudreau, MD, MPH, yon pedyat nan Mass General Brigham. Doktè. Arauz Boudreau se chèf asosye pedyatri pou swen primè nan Massachusetts General Hospital epi direktè medikal pou jesyon sante popilasyon pou timoun nan Mass General Brigham for Children.
Doktè. Arauz Boudreau ak lòt ekspè nan Mass General Brigham pataje konsèy sou sante ak sekirite pandan jou ferye yo. Aprann kijan pou ede kenbe tout moun pi kontan epi an sante posib pandan selebrasyon sezon an.
Rasanbleman jou ferye an sekirite: Konsèy pou prevansyon maladi
"Rasanbleman jou ferye yo kreye souvni pataje epi rasanble plizyè jenerasyon. Souvan, plis moun genyen, se plis plezi a ye," se sa doktè Arauz Boudreau di. "Anviwònman andedan kay yo se kote ki ideyal tou pou viris respiratwa yo pwopaje. Sepandan, gen mezi nou tout kapab pran pou kenbe fanmi nou ak zanmi nou yo pi an sekirite."
Doktè. Boudreau rekòmande ou:
- Kenbe vaksen w yo ajou pou COVID-19 ak grip. Vaksen yo ede pwoteje ni ou menm ni moun ou renmen yo kont maladi grav, sitou tibebe, timoun, granmoun aje, ak moun ki gen sistèm defans kò yo ki febli.
- Aprann kijan pou pwoteje tèt ou kont RSV. Si ou gen 60 an oswa plis, ou ka elijib pou resevwa yon vaksen kont RSV. Pou pwoteje tibebe, yo ankouraje moun ki ansent yo pou yo pran yon vaksen kont RSV. Tibebe yo ka resevwa tretman antikò monoklonal tou, toudepann de laj yo ak istwa sante yo.
- Lave men ou souvan avèk savon ak dlo pou ede anpeche pwopagasyon maladi tankou rim òdinè ak enfeksyon strèptokok. Evite manyen figi ou ak men ki pa lave.
- Kouvri bouch ou lè w ap estène oswa touse. Lave men ou apre ou fin mouche nen ou, touse, oswa estène. Bay pitit ou yo yon egzanp epi montre yo kijan pou yo fè sa.
- Netwaye epi dezenfekte sifas yo. Li sitou enpòtan pou netwaye sa yo moun manyen souvan, tankou manch pòt.
- Rete lakay ou si ou santi ou malad. Fè yon tès COVID si ou gen sentòm oswa si ou te an kontak sere ak yon moun ki gen COVID-19.
Preparasyon manje an sekirite
Youn nan pi bon pati nan jou ferye yo se jwi manje fèt pi renmen w yo, soti nan farin poul ak kay pen jenjanm rive nan latkes ak lazay. Yon ka entoksikasyon manje t ap gate fèt yo tout bon vre.
Abeer Bader, MSC, RD, LDN, yon dyetetisyen Mass General Brigham, pataje konsèy sou sekirite manje pandan fèt yo. Sonje bagay sa yo lè w ap prepare meni pou fèt fanmi oswa zanmi yo, epi lè w ap fè manje oswa patisri ak timoun yo:
- Netwaye sifas ou yo ak men ou anvan ou prepare manje. Siye epi dezenfekte tout sifas ak zouti pou kwit manje. Asire w ke tout moun lave men yo anvan ak apre yo manyen manje kri.
- Dekonjele vyann san danje. Yon fwa vyann lan depase 40 degre Fahrenheit, bakteri ka vin pi plis ladan. Dekonjele vyann swa sou etajè ki pi ba nan frijidè ou a, nan dlo frèt, oswa lè w sèvi ak opsyon pou dekonjele a nan maykowev la.
- Evite kontaminasyon manje ak kontaminasyon kwaze. Lave men ou epi sèvi ak yon planch pou dekoupe apa pou vyann kri ak legim. Sèvi ak istansil pou sèvi pou moun ka evite manyen manje dirèkteman.
- Kwit manje yo byen anvan ou manje oswa sèvi yo. "Sèvi ak yon tèmomèt pou asire sekirite nan kwit manje pandan jou ferye yo." Konsa, ou ka asire ou vyann ou yo ak lòt manje yo te kwit nan tanperati entèn minimòm ki apwopriye a," se sa Bader di. Pa manje okenn manje boulanjri ki poko kwit—pat bonbon ka tante timoun yo, men nenpòt bagay ki gen ze kri ka pote bakteri Salmonella.
- Konsève manje yo san pèdi tan epi kòmsadwa. Nenpòt vyann ak pwodui abaz lèt (panse : plato chakitri) ta dwe ale nan frijidè apre 2 èdtan. Ou ta dwe konsève rès manje yo nan frijidè a sèlman pou 3 a 4 jou.
Sekirite jwèt
Menm si timoun yo ap gen gwo kè kontan nan moman y ap debale jwèt ak kado yo, kado yo menm ka lakoz pwoblèm si yo pa itilize yo san danje. Paran yo ta dwe etabli règ debaz pou jwe an sekirite epi pa janm kite timoun piti jwe san yo pa siveye yo. Epi pa bliye jete founiti anbalaj yo san danje.
Prevansyon blesi nan je
"Ti jwèt ki ka pike je a lakòz pifò pwoblèm yo. Si w ap chèche jwèt ki san danje pou je, chwazi jwèt ki pi gwo epi ki pi mou olye pou ou chwazi jwèt ki pi piti epi ki pi di,” se sa Nimesh A. Patel, MD di, yon oftalmològ nan Mass General Brigham.
Pou anpeche blesi nan je timoun, evite jwèt ki gen bagay pou tire (tankou flèch ak zam jwèt) ak jwèt ki gen anpil pati byen file oswa moso ki depase. Paske menm jwèt ki "pi an sekirite" ka lakoz blesi, toujou siveye nenpòt timoun piti lè y ap jwe epi montre yo pou yo pa janm vize figi oswa tèt yon lòt moun oswa yon bèt domestik.
Eskoutè elektrik, bisiklèt elektrik, ak kas sekirite
"Eskoutè elektrik ak bisiklèt elektrik danjere," dapre Michael Flaherty, DO, direktè Injury Free Coalition for Kids nan Mass General Brigham for Children. "Malgre gen anpil bisiklèt elektrik ak eskoutè elektrik pou vann an pèsòn oswa sou entènèt ki di yo bon pou timoun ki poko gen 16 an, li ilegal nan anpil vil ak eta pou timoun monte pwodui sa yo."
Pou timoun k ap monte bisiklèt ak eskoutè ki pa gen motè, paran yo ta dwe byen siveye timoun piti yo epi asire yo toujou mete yon kas ki byen adapte.
Prevansyon kont toufe:
Paran yo konnen twò byen ke tibebe ak timoun piti renmen mete nenpòt objè nan bouch yo. Lè w ap achte jwèt, swiv rekòmandasyon laj ki sou anbalaj la. Evite jwèt ki gen ti moso ki ka reprezante yon risk pou timoun nan toufe. Doktè. Flaherty ak Melisa W. Lai-Becker, MD, yon doktè medsin ijans nan Mass General Brigham, pataje fason pou ede diminye risk pou timoun nan toufe pandan y ap jwe oswa manje pandan jou ferye yo.
Swiv etap senp sa yo:
- Kenbe ti objè, manje ki gen gwo risk, ak lòt danje ki ka lakoz toufe deyò men timoun yo. Pa egzanp, si yon timoun vale yon pil bouton oswa yon pil lityòm ki tankou pyès monnen, li ka fè yon blesi ki mete lavi l an danje. Ou ka jwenn pil sa yo nan tèmomèt, nan rimòt, kalkilatris, jwèt, mont, bouji san flanm dife, ak lòt atik. Asire w fèmen konpatiman pil yo epi mete aparèy yo lwen je ak lwen men timoun piti yo.
- Siveye pitit ou pandan l ap manje epi sipèvize l lè l ap jwe. Li toujou pi an sekirite pou timoun yo chita pandan y ap manje epi evite kouri pandan y ap pran ti goute.
- Koupe manje pitit ou an ti moso. Fè atansyon ak manje tankou nwa, rezen, hot dog, ak bonbon di ki fasil pou fè moun toufe.
Sekirite kont dife pou jou ferye yo
Kit w ap limen bouji oswa w ap chofe kò ou devan yon dife nan yon nwit ivè, li enpòtan pou ou rete an sekirite bò kote nenpòt flanm dife ak lòt sous chalè, tankou aparèy chofaj pòtab.
"Li esansyèl nèt pou moun gen alam lafimen ak detektè monoksid kabòn k ap fonksyone lakay yo," se sa John Schulz, MD, PhD, yon chirijyen Mass General Brigham ak direktè medikal Sant Boule nan Massachusetts General Hospital, di. Asire w gen omwen youn nan chak etaj lakay ou (youn nan chak chanm), epi tcheke pil yo epi ranplase yo regilyèman.
Doktè. Schulz pataje lòt konsèy sou sekirite kont dife, tankou:
- Devlope yon plan pou sove nan ka ta gen dife epi revize l ak fanmi w.
- Kenbe yon perimèt 3 pye alantou chemine (andedan ak deyò) ak aparèy chofaj pòtab.
- Pran prekosyon nan kwizin nan, sitou lè gen timoun piti.
- Sèvi ak aparèy ki pwodui chalè avèk prekosyon epi dapre enstriksyon yo.
- Fè atansyon ak bouji, koresponn, ak brikè.
- Kenbe yon aparèy pou etenn dife nan yon kote ki fasil pou jwenn.
Revize mezi sekirite sa yo regilyèman ak tout fanmi an, enkli timoun yo. Nan tout ajitasyon jou ferye yo, yo ka bezwen rapèl anplis. "Si ou ranfòse mesaj la avèk letan, sa ka ede," se sa doktè Schulz eksplike.
Prevansyon ak tretman boule
Swiv Doktè. Schulz sou sekirite kont dife ka ede anpeche boule. Gen lòt sous potansyèl pou boule nan kay la, tankou yon tas kafe cho oswa yon kabinè pwodui netwayaj ki pa fèmen. Pou anpeche boule ki soti nan likid oswa pwodui chimik nan kay la, li rekòmande chèk sekirite sa yo lakay ou oswa sou wout la lè w ap vizite fanmi ak zanmi:
- Mete dlo cho a anba 120 degre.
- Tcheke tanperati beny lan anvan yon timoun antre ladan.
- Fè atansyon lè w ap kenbe bwason cho epi kenbe tas yo lwen men timoun yo.
- Sekirize nenpòt kabinè kote pwodui chimik fò, tankou pwodui netwayaj fou oswa pwodui netwayaj drenaj, yo estoke.
Menm avèk tout prekosyon ki nesesè yo, aksidan ka rive. Tretman pou boule depann de jan boule a grav, ak sa ki te lakoz li. Pou boule minè, netwaye po a ak savon ak dlo si sa nesesè. Evite itilize glas. Pou boule ki pi grav ak ki gen boul, oswa nenpòt boule ki fèt ak yon pwodui chimik, chèche swen medikal ijan.
Anpwazònman
Anpwazònman pa aksidan ka rive nenpòt lè, pa sèlman pandan jou ferye yo. Men, ak tout aktivite anplis yo ak chanjman nan woutin nòmal la, gen plis chans pou moun ekspoze. Doktè. Lai-Becker eksplike kijan pou rekonèt siy anpwazònman ak kijan pou bay premye swen.
Siy ak sentòm anpwazònman yo enkli:
- Pèt konesans
- Iperaktivite oswa ajitasyon (k ap deplase nève, ajite)
- Vomisman oswa doulè nan vant
- Difikilte pou fè pipi
- Somnolans
- Konfizyon
- Difikilte pou respire
Rele sant kontwòl pwazon imedyatman nan 1-800-222-1222, oswa 9-1-1 si yon timoun pèdi konesans oswa gen difikilte pou respire. Si ou gen envite, raple yo pou yo kenbe medikaman yo nan boutèy ki reziste a manipilasyon.
Anpwazònman ak monoksid kabòn (CO) pi komen nan tan frèt, lè moun kòmanse chofe kay yo. Founèz ak aparèy chofaj ki mache ak gaz ka lage gaz san odè ak san koulè si yo pa fè sèvis ladan yo kòrèkteman. Lòt kòz anpwazònman ak CO ka gen ladan jenaratè oswa chemine ki pa byen vantile.
Si yon detektè CO sonnen lakay ou, fè tout moun sòti deyò. Pa pran tan pou ouvri fenèt yo oswa rele ponpye yo. Menm si ou pa sèten—soti deyò epi apre sa rele pou jwenn èd," dapre Jonathan Slutzman, MD, yon doktè medsin dijans nan Mass General Brigham.
Planifye davans pou rete an sekirite.
Li pa twò ta pou planifye davans epi kowòdone ak moun ou renmen yo pou pase yon bèl sezon fèt!