false

Kansè ki pi komen lakay fanm ak moun yo te deziyen kòm fi lè yo te fèt (AFAB)

Yon fanm ap koute doktè li, ki kenbe yon tablèt epi k ap eksplike kansè ki komen lakay fanm nan yon biwo doktè ki klere.
/content/dam/unified-xwalk/cf/providers/3005299
/content/dam/unified-xwalk/cf/providers/3008762
/content/dam/unified-xwalk/cf/providers/3007145
primary
phone
781-487-6212

Rele Pwogram Deteksyon Prekòs ak Dyagnostik la nan 781-487-6212.

7814876212

Pwen kle yo

  • Konnen kalite kansè ki komen lakay fanm. Kansè nan tete, nan poumon ak nan kolon ak rèktòm fè pati kansè ki pi komen lakay fanm ak moun yo te deziyen kòm fi lè yo te fèt.
  • Konprann faktè risk ou yo. Konnen ki faktè ki ogmante risk kansè nan tete, nan poumon ak nan kolon ak rèktòm pou w ka pran desizyon avèk pwofesyonèl sante w.
  • Kòmanse tès depistaj kansè nan bon laj. Fè premye mamogram ou a 40 an epi kòmanse tès depistaj kansè nan kolon ak rèktòm a 45 an, oswa pi bonè si fanmi w gen istwa kansè sa a. Tès depistaj kansè nan poumon depann de laj ou ak istwa fimen w.
  • Pa inyore sentòm yo. Pran yon randevou ak pwofesyonèl sante w si w remake chanjman tankou boul nan tete w oswa chanjman ki pa nòmal lè w al poupou.
  • Jwenn rekòmandasyon ki adapte pou ou nan Mass General Brigham Cancer Institute, enstiti swen kansè a. Pwogram Deteksyon Prekòs ak Dyagnostik Kansè a ka evalye risk endividyèl ou epi pèsonalize yon plan tès depistaj ki adapte ak bezwen w.

Li ka pa siprann ou kansè nan tete se youn nan kansè ki pi komen lakay fanm ak moun yo te deziyen kòm fi lè yo te fèt (AFAB). De lòt kansè yo dyagnostike pi souvan lakay fanm, kansè nan poumon ak nan kolon ak rèktòm, ka pi etone w. Ansanm, twa maladi sa yo reprezante anviwon mwatye tout kansè yo dyagnostike lakay fanm ak moun yo te deziyen kòm fi lè yo te fèt (AFAB).

Beverly Moy, MD, MPH, Jessica Lin, MD ak Aparna Parikh, MD, doktè espesyalis kansè nan Mass General Brigham Cancer Institute, esplike faktè risk kansè ki pi komen lakay fanm ak moun yo te deziyen kòm fi lè yo te fèt (AFAB). Doktè. Moy se yon doktè espesyalis kansè nan Pwogram Kansè nan Tete epi li se asistan responsab swen medikal nan Mass General Brigham Cancer Institute. Doktè. Lin se yon doktè nan Sant Henri ak Belinda Termeer pou Tretman Sible epi li dirije pwogram swen medikal pou kansè nan pwatrin nan Mass General Brigham Cancer Institute. Doktè. Parikh se direktè medikal Sant Kansè nan Kolon ak Rèktòm pou Jèn Adilt epi li dirije pwogram kansè nan kolon ak rèktòm nan Mass General Brigham Cancer Institute.

Konprann faktè risk ou yo epi fè egzamen depistaj yo nan entèval yo rekòmande se kle pou detekte nenpòt kansè nan yon etap prekòs, lè li pi fasil pou trete. Men sa ou bezwen konnen sou kansè sa yo ki pi komen.

Nan ki pwen kansè nan tete komen?

Kansè nan tete reprezante anviwon 1 sou 3 nouvo kansè lakay fanm chak ane. Gen kèk moun ki eritye chanjman jenetik ki fè yo gen plis chans pou devlope kansè nan tete.

“Anviwon 5 a 10% kansè nan tete se rezilta chanjman jenetik yon moun eritye nan men yon paran. Gen kèk nan chanjman sa yo ki gen ladan sa ki fèt nan jèn BRCA1 oswa BRCA2, PALB2, CHEK2, ak plizyè lòt ankò. Moun ki gen yon gwo istwa kansè nan fanmi yo ta dwe pale sou sa ak doktè yo pou yo ka evalye pi byen pwòp risk yo genyen pou devlope kansè,” se sa Doktè Moy di.

Faktè risk pou kansè nan tete

Kalite kansè nan tete ki pi komen an, kansè nan tete ki pozitif pou reseptè òmòn, ka asosye ak plizyè faktè risk, tankou:

Li enpòtan anpil pou moun ki gen 40 an oswa plis fè mamogram depistaj yo regilyèman. Mamogram yo se sèl tès ki montre li ka diminye kantite moun ki mouri akòz kansè nan tete. Mamogram yo ka detekte kansè a bonè, lè li gen plis chans pou li ka geri.

Beverly Moy, MD, MPH

  • Assistant Chief Medical Officer, Mass General Brigham Cancer Institute

Gid pou depistaj kansè nan tete

Tès depistaj yo rekòmande pou pifò fanm ak moun yo te deziyen kòm fi lè yo te fèt se yon mamogram chak ane.

“Li enpòtan anpil pou moun ki gen 40 an oswa plis fè mamogram depistaj yo regilyèman. Mamogram yo se sèl tès ki montre li ka diminye kantite moun ki mouri akòz kansè nan tete. Mamogram yo ka detekte kansè a nan yon etap prekòs, lè li gen plis chans pou li ka geri,” se sa Doktè Moy di.

Deteksyon prekòs ka mennen tou nan tretman ki mwens anvayisan. Doktè yo ka kapab retire timè kansè nan tete ki nan yon etap prekòs avèk pwosedi tankou lumpektomi, olye yo retire tout tete a pandan yon mastèktomi.

Tout fanm ak moun yo te deziyen kòm fi lè yo te fèt ta dwe kòmanse fè mamogram depistaj regilyèman a 40 an, dapre nouvo direktiv Gwoup Travay Etazini sou Sèvis Prevansyon (USPSTF). Nouvo rekòmandasyon sa a mande pou yo kòmanse depistaj nan yon laj pi prekòs apre prèv yo te montre gen yon ogmantasyon nan ka kansè nan tete pami fanm ki nan laj 40 yo.

Gwoup Travay la rekòmande pou tout fanm fè depistaj kansè nan tete chak dezan, apati laj 40 an jiska laj 74 an, pou diminye risk yo genyen pou yo mouri anba maladi sa a.

Kèlkeswa laj ou, doktè w ka rekòmande mamogram pi souvan, yon egzamen ak ultrason anplis mamogram oswa yon egzamen tete ak imajri rezonans mayetik (IRM) si w gen faktè gwo risk tankou:

  • Yon mitasyon jèn li te ye oswa istwa fanmi ki gen mitasyon jèn ki gen rapò ak kansè nan tete
  • Ou menm oswa yon moun nan fanmi w te gen sèten pwoblèm sante
  • Te resevwa terapi radyasyon nan pwatrin ant 10 ak 30 an
  • Tisi tete dans

Si w remake boul nan tete w oswa lòt chanjman nan tete w ant de mamogram, pa panike. Pran yon randevou ak doktè swen prensipal ou (PCP) oswa jinekolojis ou, ki ka ede evalye chanjman yo.

Kansè nan poumon komen nan ki pwen lakay fanm?

Kansè nan poumon se dezyèm kalite kansè ki pi komen, epi li afekte plis pase 118,000 fanm Ozetazini chak ane. Kansè nan poumon lakòz plis lanmò akòz kansè lakay fanm: 21% nan lanmò sa yo. Anviwon 60,000 fanm mouri akoz kansè nan poumon chak ane.

Faktè risk pou kansè nan poumon

Moun ki fimen, moun ki te konn fimen ak moun ki respire lafimen sigarèt lòt moun gen plis risk pou yo gen kansè nan poumon. An menm tan, moun ki pa janm fimen ka gen kansè nan poumon tou, epi moun ap vin pi konsyan de ogmantasyon kantite ka kansè nan poumon pami moun ki pa janm fimen. Se poutèt sa, li enpòtan pou konnen kansè nan poumon ka afekte nenpòt moun, kèlkeswa istwa fimen li.

Lòt faktè risk yo gen ladan yon istwa kansè nan poumon nan fanmi an oswa ekspozisyon ak toksin nan anviwònman an, tankou:

  • Radon, yon gaz radyoaktif
  • Pwodui chimik danjere tankou amyant ak kadyòm
  • Polisyon lè

Èske gen depistaj pou kansè nan poumon?

Wi—pou moun ki gen yon pi gwo risk pou kansè nan poumon. Dyagnostik prekòs se kle pou yon tretman kansè nan poumon ki reyisi. Men, kansè sa a ka devlope pandan yon bon bout tan san li pa bay sentòm.

“Depistaj kansè nan poumon pèmèt yo detekte epi dyagnostike kansè nan poumon pi prekòs, lè li gen plis chans pou li pi fasil pou trete epi geri pase lè yo dekouvri li nan etap ki pi avanse,” se sa Doktè Lin di. “Etid yo montre depistaj sa a diminye risk pou moun ki gen plis chans pou yo fè kansè nan poumon mouri akòz maladi a.”

Doktè yo itilize tomografi òdinatè ak dòz radyasyon ki ba (LDCT), yon kalite tès imaj, pou fè depistaj kansè nan poumon. Gwoup Travay Sèvis Prevansyon Etazini (USPSTF) rekòmande pou moun ki satisfè tout kritè sa yo fè depistaj ak LDCT chak ane:

  • Gen 50 a 80 an
  • Fimen kounye a oswa sispann fimen nan 15 dènye ane yo
  • Gen yon istwa fimen ki egal a 20 pake-ane (yon pake-ane se kantite pake ou fimen pa jou miltipliye pa kantite ane ou te fimen)

Doktè w la ka rekòmande tès depistaj kansè nan poumon ak LDCT menm si ou pa satisfè kritè yo. Chèchè nan rezo lopital Mass General Brigham rapòte kèk gwo òganizasyon k ap travay sou kansè rekòmande pou elaji kritè yo pou ede sove plis lavi anba kansè nan poumon.

Deteksyon ak dyagnostik prekòs kansè

Pwogram Deteksyon Prekòs ak Dyagnostik la konsantre sou jwenn kansè pi bonè lè tretman an gen pi gwo chans pou siksè. Nou sipòte pasyan yo nan chak etap nan swen kansè, ki gen ladan anvan kansè a dyagnostike, pa idantifye risk, gide depistaj, ak kowòdone pwochen etap yo.
primary
internal
Li enfòmasyon sou Pwogram Deteksyon Prekòs ak Dyagnostik la
/content/unified-xwalk/ht/services/cancer-early-detection-diagnostics

Kansè kolorektal

Kansè kolorektal se yon kansè ki afekte kolon an (gwo trip la) oswa pati ki konekte li ak twou dèyè a, yo rele rektòm nan. Kansè kolorektal souvan kòmanse ak ti mas ki pa nòmal, men ki pa kansè. Yo rele yo polip.

Èske fanm ka gen kansè nan kolon (kolorektal)?

Wi, nenpòt moun ka gen kansè kolorektal (ki gen ladan kansè nan kolon ak kansè nan rektòm). Anviwon 1 sou 26 fanm ap devlope kansè nan kolon yon jou. Chans jeneral ou genyen pou devlope kansè kolorektal ogmante ak laj. Lòt faktè risk yo gen ladan:

Depistaj pou deteksyon prekòs kansè kolorektal

Doktè yo itilize depistaj kansè kolorektal pou detekte kansè nan yon faz prekòs, lè li pi fasil pou trete.

Kansè kolorektal ap ogmante lakay jèn adilt yo. Majorite ka kansè kolorektal yo pa gen rapò ak yon istwa familyal kansè sa a. Sepandan, jiska 30% nan tout dyagnostik kansè kolorektal yo rive lakay pasyan ki gen yon istwa familyal kansè kolorektal.

“Si ou gen yon istwa kansè kolorektal nan fanmi ou, ou ta dwe fè premye koloskopi ou lè ou gen 40 an, oswa lè ou gen 10 an mwens pase laj yon manm fanmi pwòch ou te genyen lè yo te dyagnostike kansè lakay li,” Doktè a esplike. Parikh di.

USPSTF rekòmande pou kòmanse depistaj la depi laj 45 an epi fè li selon ka pa ka pou moun ki gen plis pase 75 an.

Gen plizyè kalite tès diferan ki sèvi pou fè depistaj kansè kolorektal. Doktè ou ka rekòmande ki tès ki pi bon pou ou epi li ka di ou ki entèval depistaj ki apwopriye selon nivo risk ou.

  • Yon tès poupou chèche prezans san oswa chanjman nan ADN, ki se siy enpòtan kansè. Tès sa yo mande pou ou kolekte yon ti echantiyon poupou epi voye li pou yo fè tès sou li.
  • Koloskopi sèvi ak yon ti kamera ki pèmèt doktè ou wè tout kolon an ak rektòm nan. Si gen polip, yo ka retire yo pou yo teste yo.
  • Sigmoyidoskopi fleksib sèvi ak yon kamera tou, men egzamen sa a montre sèlman rektòm nan ak yon pati nan kolon an.
  • Koloskopi ak tomografi òdinatè (koloskopi vityèl) sèvi ak imaj tomografi òdinatè pou egzamine kolon an.

Konprann risk kansè lakay fanm ak moun yo te deziyen kòm fi lè yo fèt (AFAB)

Doktè k ap fè rechèch nan Mass General Brigham ap travay nan swen pasyan ak rechèch pou ede moun ki gen kansè jwenn dyagnostik yo nan etap ki pi prekòs posib.

Kalite zouti ki pi enpòtan yo se sa yo ki ka ede idantifye ki moun ki gen plis risk pou devlope ki kalite kansè. Istorikman, fason yo te konprann risk kansè yo te twò senp epi li te baze sou yon sèl dimansyon.

Zouti doktè yo sèvi pou kalkile risk souvan konsantre sou itilizasyon tabak, konsomasyon alkòl ak pwa kò moun. Men, yo pa pran an konsiderasyon kèk faktè risk kansè ki enpòtan jodi a, tankou:

  • Kalite lè a
  • Estrès
  • Povrete ak lòt kondisyon sosyal ki afekte sante
  • Efè chanjman nan fason yo pwodui ak distribye manje nou
  • Ekspozisyon nan travay
  • Chanjman klimatik

Men teknoloji ap avanse. Avèk zouti tankou tès jenetik avanse, siy yo ka mezire nan san ak entèlijans atifisyèl (IA), doktè yo ap kapab bay chak moun rekòmandasyon pi byen adapte pou depistaj ak prevansyon kansè.

Rekòmandasyon depistaj pèsonalize pou kalite kansè komen lakay fanm ak moun yo te deziyen kòm fi lè yo fèt (AFAB)

Founisè swen sante nan Pwogram Deteksyon Prekòs ak Dyagnostik Mass General Brigham Cancer Institute rankontre ak pasyan yo pou bay yon konsiltasyon evalyasyon risk kansè. Pandan konsiltasyon apwofondi sa a, pwofesyonèl sante yo aprann ki faktè ki ogmante risk chak moun genyen pou kansè epi yo adapte rekòmandasyon depistaj yo. Pasyan yo ka patisipe tou nan plizyè esè klinik pou ede nouvo teknoloji ki detekte kansè nan etap ki pi prekòs yo vin disponib pi vit.

Anplis, si rezilta tès laboratwa oswa radyografi yon pasyan montre yon anomali ki ta ka kansè, pwofesyonèl sante yo ede pasyan an jwenn dènye tès dyagnostik yo rapidman epi oryante li nan yon gwoup ki bay tretman kansè apwopriye, si sa nesesè.

Kontakte Pwogram Deteksyon Prekòs ak Dyagnostik

Pwogram Deteksyon Bonè ak Dyagnostik Kanse a ofri yon evalyasyon risk kanse konplè, depistaj, ak sèvis dyagnostik, ki konekte pasyan yo ak swen klinik kowòdone ak dènye rechèch nan deteksyon bonè kanse. Avèk lokal ki nan tout New England ak sipò pou pasyan ki vwayaje soti nan deyò Etazini, nou fè li pi fasil pou jwenn swen kowòdone, ekspè.
primary
internal
Aprann plis sou Pwogram Deteksyon Prekòs ak Dyagnostik la
/content/unified-xwalk/ht/services/cancer-early-detection-diagnostics
secondary
phone
781-487-6212

Rele Pwogram Deteksyon Prekòs ak Dyagnostik nan 781-487-6212.

7814876212