Dyabèt se yon kondisyon sante kwonik ki rive lè sik nan san yon moun twò wo. Dyabèt afekte plizyè milyon Ameriken (anviwon 1 sou 10 moun), men anviwon mwatye nan moun sa yo pa konnen yo genyen li. Ameriken yo ap devlope dyabèt nan yon laj pi jèn epi nan yon pousantaj ki pi wo pase nan tan lontan. Nan 20 dènye ane yo, kantite granmoun yo dyagnostike ak dyabèt la plis pase double dapre Sant pou Kontwòl ak Prevansyon Maladi (CDC).
Avèk letan, sik nan san ki wo ka lakòz pwoblèm sante, tankou maladi kè, maladi je dyabetik, ak maladi ren. Se poutèt sa li enpòtan pou konprann kijan dyabèt afekte kò a, aprann sou fason pou anpeche li, epi chèche konnen kijan pou rekonèt sentòm dyabèt yo. Prekòs dyagnostik ak tretman ka ede w oswa yon moun ou renmen anpeche konplikasyon sante grav.
Marie McDonnell, MD, yon andokrinològ nan Mass General Brigham, reponn kesyon prensipal pasyan yo sou dyabèt ak predyabèt. Doktè. McDonnell se chèf seksyon dyabèt nan Divizyon Andokrinoloji, Dyabèt, ak Tansyon nan Brigham and Women's Hospital.
Kisa ki lakòz dyabèt?
Gen twa kalite dyabèt prensipal: dyabèt tip 1, dyabèt tip 2, ak dyabèt jestasyonèl (dyabèt pandan gwosès). Gen lòt kalite ki pi ra anpil.
“Kò a abitye ak yon sèten nivo sik nan san. An reyalite, anpil pati nan kò a ede kontwole li byen sere, Doktè McDonnell eksplike. “Dyabèt rive lè sistèm sa yo pa fonksyone nòmalman, epi sik nan san an twò wo, epi pou twò lontan, pou kò a ka jere l nan yon fason nòmal.“
Dyabèt afekte fason kò w transfòme manje an enèji. KKò ou kraze pi fò nan manje ou manje yo an sik (yo rele l glikoz), epi li lage glikoz la nan san ou. Lè nivo sik nan san ou monte, pankreyas ou lage ensilin, yon òmòn ki ede deplase sik nan san an nan selil ou yo. Pankreyas la se yon ògàn ki chita jis dèyè lestomak ou. Lè pankreyas la lage ensilin, ensilin lan aji tankou yon kle pou kite sik nan san an antre nan selil kò w yo pou itilize kòm enèji. San ensilin, kò a pa ka estoke epi itilize enèji.
Kisa ki rezistans ensilin?
Si kò w gen twòp sik nan san pandan yon peryòd tan pwolonje, ou ka devlope rezistans ensilin. Men sa k ap pase lè ou gen rezistans ensilin:
- Yon gwo kantite sik antre nan san ou.
- Pankreyas ou ponpe gwo kantite ensilin pou ede plis sik antre nan selil ou yo.
- Apre yon tan, selil ou yo sispann reponn byen ak ensilin lan. Yo rele sa rezistans.
- Sik nan san ou rete wo, sa ki lakòz pankreyas ou kontinye lage plis ensilin pou fè selil ou yo reponn. Finalman, pankreyas ou pa ka kenbe ritm lan epi sik nan san ou kontinye ap ogmante.
Gwo sik nan san domaje kò a, kidonk kò ou ap travay pou retire sik an plis. Li estoke sik anplis nan fwa ou ak nan misk ou yo. Lè fwa ou plen, li voye sik ki rete a pou estoke kòm grès kò a, sa ki lakoz ou pran pwa. Rezistans ensilin lakòz predyabèt ak dyabèt tip 2.
Kisa ki predyabèt?
Predyabèt se yon kondisyon kote nivo sik nan san an pi wo pase nòmal, men li pa ase wo pou reponn ak kritè pou dyabèt. Plis pase 1 sou 3 Ameriken gen predyabèt, men pifò pa konnen yo genyen l. Gen predyabèt ogmante chans ou genyen pou devlope dyabèt tip 2, maladi kè, ak atak serebral (stroke), epi li reprezante yon etap kote kondisyon sa yo pi fasil pou anpeche.
“Lè nou idantifye predyabèt nan yon moun ki riske devlope dyabèt tip 2 akòz faktè tankou istwa fanmi, nou ka mande moun sa a pou l fè kèk chanjman nan fason l viv ke nou konnen ki trè pwisan pou anpeche dyabèt kòmanse,” Doktè di. McDonnell di.
“Sa yo ta gen ladan yon melanj de egzèsis, egzèsis ayewobic, ak egzèsis fòs anviwon 150 minit pa semèn, ak yon rejim alimantè ki gen mwens kalori. Epi anjeneral n ap konseye moun yo chwazi plis yon rejim alimantè ki baze sou plant ak pwoteyin ki pi mèg, limite idrat kabòn, epi chwazi idrat kabòn kalite siperyè, sa yo ki gen anpil fib ki soti nan fwi ak legim. Sa pran jiska 20 lane pou kò a gen yon konplikasyon ki gen rapò ak gwo sik nan san. Idantifye predyabèt aktyèlman pwolonje tan sa a pi lontan, sa ki kapab menm anpeche nenpòt konplikasyon ditou pandan tout lavi a.”
Sentòm dyabèt
Kidonk, kijan ou fè konnen si ou gen dyabèt?
“Dyabèt ka pa bay okenn sentòm ditou, oswa li ka bay sentòm ki trè fò,” Doktè di. McDonnell di. “Sa vle di gen yon pakèt varyasyon.”
Sa yo se sentòm dyabèt moun souvan genyen. Mande founisè swen sante w la sou tès pou dyabèt si ou:
- Ou pipi anpil, souvan nan mitan lannwit
- Ou swaf anpil oswa ou grangou anpil
- Ou pèdi pwa san ou pa t eseye
- Vizyon ou twouble
- Gen men oswa pye ki angoudi oswa k ap pikote
- Santi w trè fatige
- Gen po ki trè sèk
- Gen blesi ki geri dousman
- Gen plis enfeksyon pase nòmal
“Lè nou idantifye predyabèt, nou ka mande moun sa a pou l fè kèk chanjman nan fason l viv ke nou konnen ki trè pwisan pou anpeche dyabèt kòmanse."
Marie McDonnell, MD
- Endocrinologist
- Mass General Brigham
Dyabèt Tip-1
Yo te konn rele dyabèt tip 1 dyabèt ensilin-depandan oswa dyabèt jivenil. Se yon maladi otoiminitè ki anjeneral devlope nan timoun, adolesan, ak jèn adilt. Men li ka rive nan nenpòt laj. Dyabèt tip 1 mwens komen pase tip 2. Anviwon 5 a 10% moun ki gen dyabèt gen tip 1.
Nou poko konnen kijan pou anpeche dyabèt tip 1, men ou ka travay ansanm avèk ekip swen sante w la pou jere li pou anpeche konplikasyon. Nan dènye ane yo, nouvo metòd yo parèt pou potansyèlman retade aparisyon dyabèt tip 1 nan timoun ak adilt ki gen yon gwo pwobabilite pou devlope maladi a. Sa a se yon nouvo domèn rechèch ak pratik ki enteresan. Nan Brigham and Women’s Hospital ak Massachusetts General Hospital, kèk pasyan ka kalifye pou yon medikaman ki retade aparisyon dyabèt otoiminitè tip 1 Etap 3 pou moun ki gen 8 an oswa plis ki nan Etap 2, lè sik nan san an pa nòmal epi T1D ap pwogrese.
Dyabèt tip 2
Pifò moun ki gen dyabèt gen dyabèt tip 2 (anviwon 90 a 95%). Dyabèt tip 2 anjeneral devlope nan moun ki gen plis pase 45 lane, men gen plis timoun, adolesan, ak jèn adilt ki vin genyen li.
Dyabèt jestasyonèl
Dyabèt jestasyonèl ka devlope pandan gwosès nan moun ki poko gen dyabèt. Chak ane, dyabèt jestasyonèl afekte 5% a 9% gwosès Ozetazini. Ekip swen sante w la ka ede w kenbe dyabèt jestasyonèl anba kontwòl pou ede w fè yon gwosès an sante ak yon tibebe an sante.
Tretman dyabèt
Si yo dyagnostike w ak dyabèt, gen plizyè fason ou ka jere kondisyon w pou anpeche oswa retade konplikasyon. Ekip swen dyabèt ou a ka ede w elabore yon plan tretman ki pran tout aspè an kont pou ou rive jwenn pi bon rezilta posib. Plan sa a ka gen ladan l:
- Manje ki an sante, diminye kalori, epi limite idrat kabòn
- Rete aktif
- Pran medikaman pou jere sik nan san w
- Siveye sik nan san w regilyèman
- Jere estrès
- Jwenn ase dòmi
- Pran swen sante mantal ou
Ekip swen dyabèt ou a ka gen ladan yon andokrinològ ki travay an patenarya ak founisè swen prensipal (PCP) ou ak lòt espesyalis pou kowòdone swen pou nenpòt konplikasyon ki gen rapò ak dyabèt ou ta ka devlope.