Kijan dife forè afekte sante?
Si ou santi ou tande pale de dife forè pi souvan nan dènye ane yo, se pa imajinasyon ou. Dapre Ajans Pwoteksyon Anviwònman (EPA) Etazini, kantite total tè dife forè boule nan peyi Etazini chak ane ogmante depi nan lane 1980 yo. Dife yo rive andeyò sezon dife tradisyonèl la, epi nan zòn yo te konn panse ki te an sekirite kont dife nan forè.
N. Stuart Harris, MD, MFA, yon doktè medsin ijans nan Mass General Brigham, pale sou enpak dife forè yo k ap ogmante ak konsekans lafimen yo sou sante.
Efè dife forè sou sante
Danje dife forè pou tè ak bilding yo parèt klè lè yon dife ap ravaje epi detwi tout sa ki sou wout li. Yon dife forè ka byen vit devaste yon kominote oswa boule plizyè santèn milye kawo tè ki gen pyebwa ak abita natirèl.
Men, ki enpak dife forè sou sante moun?
“Nou te konn panse ke si dife a pa t rive sou ou, epi ou pa t boule, ou te bon,” di Doktè Harris, ki te fonde Divizyon SPEAR MED nan Massachusetts General Hospital e ki dirije li. Divizyon an travay nan medsin espas, ekoloji, rejyon Aktik ak kote ki gen resous limite.
“Men, lè nou gade dife forè yo sou plan sante, enpak yo pi laj nan dire yo, dimansyon yo, distans yo kouvri ak kantite lavi moun yo koute. Avèk chanjman klimatik moun lakòz k ap kontinye avanse, n ap gen yon risk dife forè ki pi wo epi ki dire pi lontan sou pi gwo zòn jeyografik ak enpak sou sante k ap ogmante menm plizyè milye mil lwen.”
Doktè. Harris rapòte ke chèchè yo kòmanse mezire efè grav lafimen dife forè, epi dife a pa bezwen toupre pou l afekte sante w.
Sante ou depann de kalite anviwònman ki antoure ou; si ou pa pran swen li, ou lakòz sante ou deteryore epi ou ogmante depans swen sante yo. Chanjman klimatik se yon ijans swen sante. Dife forè yo se yon sentòm.
N. Stuart Harris, MD, MFA
- Emergency Physician
- Mass General Brigham
Nan Amerik di Nò, nou tout an danje.
Risk lafimen dife forè a pa konsène sèlman moun ki toupre flanm yo, nan direksyon van an ap soufle. Menm si w ap viv lwen yon dife, lafimen ka vwayaje plis pase anviwon 1609 kilomèt pou rive jwenn ou. Youn oubyen de gwo dife ka ekspoze tout Etazini ak Kanada a lafimen.
“Ou pa ka chwazi lè w ap respire a, epi pa gen okenn kote pou kache anba lafimen dife forè,” di Doktè Harris.
Ki jan lafimen dife forè pa bon pou sante?
Biwo Nasyonal Rechèch Ekonomik (NBER) estime pandan 20 a 30 ane k ap vini yo, kantite lanmò Ozetazini akòz lafimen dife forè ka ogmante 76 %. Sa ta ka lakòz plis pase 700 000 lanmò ant 2025 ak 2055. NBER di ogmantasyon sa yo se yon rezilta dirèk efè chanjman klimatik la.
Lafimen dife forè pa bon pou sante paske li gen yon melanj toksin ak ti patikil ladan l. Sa ki nan lafimen an depann de sa k ap boule a. Si dife a gaye soti nan zòn natirèl yo rive nan vil yo, pa egzanp, lafimen plastik ak materyèl konstriksyon kay k ap boule ka ajoute plis sibstans danjere.
Ki danje lafimen dife forè prezante?
Monoksid kabòn (CO), ki pwodui nan dife, se yon gaz danjere. Dapre Dr. Harris, gaz la anpeche globil wouj yo pote ase oksijèn.
Si nivo CO a wo anpil, respire gaz sa a ka lakòz lanmò. Avèk dife forè, anpwazonman ak CO jeneralman se yon risk sèlman si ou trè pre dife a.
Menm si ou pa pre flanm dife yo, respire lafimen dife forè ka gen efè imedya. Dapre Dr. Harris, lè yon moun respire lafimen dife forè pandan kèk minit oswa kèk èdtan, sa ka lakòz:
- Iritasyon nan je
- Doulè nan pwatrin
- Tous ak souf anlè
- Sentòm ki vin pi grav pou moun ki gen pwoblèm kè oswa poumon
“Timoun ki piti anpil ak moun ki granmoun anpil gen plis risk lè yo respire lafimen,” di Doktè Harris.
Lafimen ka fè plis mal ak moun ki gen pwoblèm sante tankou:
Ki efè sante alontèm lafimen dife forè genyen?
Doktè. Harris di ou ka konsidere respire lafimen dife forè tankou respire lafimen tabak lòt moun. Ou ka pa wè efè yo imedyatman, men risk pou sante ou ogmante ak yon ekspoze ki pi long.
“Avèk letan, patikil lafimen ou respire yo ka afekte lòt pati nan kò ou, pa sèlman poumon yo,” di Doktè Harris.
Li rapòte ke ti patikil ki nan lafimen ka vwayaje byen fon nan poumon yo epi antre nan san an. Patikil sa yo ka afekte chak sistèm ògàn nan kò ou, epi yo ka lakòz ogmantasyon risk pou:
- Kansè
- Demans
- Enflamasyon nan tout kò a ak sistèm defans kò a ki vin pi fèb
- Maladi kè, poumon ak ren
- Pwoblèm ki afekte atitid ou, tankou depresyon
Finalman, respire lafimen dife forè ka ogmante risk maladi alontèm ak lanmò prekòs.
Yon fanm ki kanpe sou balkon, ki mete yon mask pou pwoteje tèt li kont efè polisyon lè a.
Yon fanm mete yon mask pou pwoteje tèt li kont polisyon lè a.
Kisa ou ka fè pou pwoteje tèt ou kont lafimen dife forè?
Li pi bon pou w rete lwen lafimen dife forè, men sa pa toujou posib. Doktè. Harris sijere pou w prete atansyon sou siveyans kalite lè lokal la sou airnow.gov.
Evalyasyon yo fèt sou yon echèl endèks kalite lè (AQI) ki gen sis nivo ki make ak koulè, soti nan bon pou sante rive nan danjere. Depann de sante endividyèl ou ak sa w planifye pou w fè, AQI a se yon zouti chak jou ki itil. Menm jan ou gade previzyon meteyo pou deside ki lè pou al kouri oswa si ou bezwen pote yon parapli nan travay, ou ka gade previzyon AQI tou pou planifye jounen ou.
Menm si ou an fòm epi ou pa gen pwoblèm kè oswa poumon, eseye pa fè aktivite entans deyò nan lafimen an nan jou kote nòt AQI yo pi move. Lè w fè egzèsis, ou respire pi pwofondman, sa vle di ou ka respire patikil lafimen pi fon nan poumon w.
Doktè. Harris fè remake pa gen okenn solisyon rapid ak fasil pou danje dife forè yo k ap ogmante.
“Sante nou depann de kalite anviwònman ki antoure nou; si nou pa pran swen li, nou lakoz sante nou deteryore epi pri swen sante yo ogmante,” li di. “Chanjman klimatik se yon ijans swen sante. Dife forè yo se yon sentòm. Nou bezwen gen yon pi gwo sans reyalite sou politik ak pratik ki kontribye nan chanjman klimatik epi ki ogmante ensidans dife forè. Ou pa bezwen sousye ou pou efè dirèk dife forè nan yon lòt pati nan peyi a pou ou rekonèt efè yo rive lakay nou tou.”