Lè anpil moun panse ak epilepsi, yo panse ak kriz ki pa ka kontwole. Yo ka sipoze moun ki gen epilepsi pa ka gen yon travay nòmal, ale nan yon lekòl nòmal, oswa kondui yon machin akoz twoub yo.
“Verite a se ke pifò moun ki gen epilepsi viv yon lavi nòmal anpil, menm jan ak moun ki pa gen epilepsi, se sa Rani Sarkis, MD, MSc, yon newològ ak espesyalis nan epilepsi nan Mass General Brigham Neuroscience Institute eksplike. Doktè. Sarkis pran swen pasyan nan Brigham and Women’s Hospital.
Anba a, Doktè Sarkis demanti kèk mit sou epilepsi nan reponn kesyon komen ki gen rapò ak kondisyon an.
Èske epilepsi kontajye?
Non, epilepsi pa kontajye tankou rim komen oswa grip. Epilepsi se yon maladi nan sèvo ki afekte moun tout laj, tout ras, tout sèks, ak tout orijin etnik. Ou pa ka “pran” epilepsi nan men yon lòt moun.
Sepandan, epilepsi ka jenetik. Ou ka gen yon pi gwo chans pou devlope kondisyon an si ou gen yon istwa fanmi ki gen epilepsi. Menm si paran w yo pa genyen l, ou ka devlope epilepsi akoz yon chanjman nan youn nan jèn ou yo — kòd inik ki fè chak nan nou sa nou ye a. Yon chanjman nan jèn ta ka fè w gen plis chans pou fè kriz.
“Epilepsi ka devlope nan nenpòt laj, epi nou pa toujou konnen kòz la,” se sa Doktè Sarkis di. Kèk kòz posib epilepsi enkli :
- Enfeksyon nan sèvo
- Kòz jenetik
- Chòk nan tèt, tankou blesi twomatik nan sèvo (TBI)
- Atake nan sèvo
- Maladi alzayme
- Timè nan sèvo
Èske epilepsi se yon maladi mantal?
Epilepsi pa yon maladi mantal. Se yon maladi nan sèvo ki ka afekte nenpòt moun kèlkeswa sante mantal yo, menm jan ak esklewoz an plak oswa maladi Parkinson.
Nan kèk ka, epilepsi ka kontribye nan reta nan devlopman timoun si yo fè kriz ki pa kontwole depi lè yo piti. Epilepsi ka afekte memwa ak kapasite pou rete konsantre tou.
Pandan ke viv ak epilepsi ka lakòz defi ki afekte sante mantal ou, men sa diferan ak kondisyon an li menm. Li komen pou moun ki gen epilepsi gen depresyon oswa enkyetid. Si yon moun ou konnen gen epilepsi epi li ta renmen jwenn sipò, ekip swen epilepsi li a ka ede yo jwenn swen yo bezwen.
Èske epilepsi se yon andikap?
Epilepsi pa yon andikap li menm sèlman, men Lwa Ameriken pou Moun ki gen Andikap (ADA) konsidere yon moun ki gen epilepsi kòm yon moun ki gen yon andikap si sa afekte yon aspè enpòtan nan lavi li anpil, tankou kapasite li pou travay. Pifò moun ki gen epilepsi kapab viv yon lavi nòmal avèk èd ekip swen yo pou kontwole kriz yo ak nenpòt efè segondè medikaman yo ka bay.
Gen kèk ka epilepsi ki ka kalifye pou benefis andikap. Sentòm ou yo dwe afekte kapasite w pou travay pandan yon sèten peryòd tan, menm si w ap pran medikaman ekip swen w lan te preskri a.
Èske moun ki gen epilepsi ka kondui?
Moun ki gen epilepsi ka kondui nan sèten sitiyasyon, lè kriz yo anba kontwòl.
Ozetazini, chak eta gen lwa diferan ki deside si moun ki gen kondisyon medikal tankou epilepsi ka kondui. Sa a se pou evite yon moun fè yon kriz pandan l ap kondui epi lakòz domaj oswa blese tèt yo oswa lòt moun.
Eta yo anjeneral egzije pou yon moun ki gen epilepsi pa fè kriz pandan yon sèten tan anvan yo ka kondui. Moun nan ka bezwen pataje yon rapò tou ki soti nan doktè yo, petèt pandan tout tan yo gen lisans kondui yo.
Èske moun ki gen epilepsi ka fè pitit oswa travay nan yon travay nòmal?
Wi, moun ki gen epilepsi ka fè pitit epi yo souvan travay nan anpil kalite travay diferan.
“Piske estrès se yon deklanche kriz komen, gen kèk moun ki ka panse ke moun ki gen epilepsi pa ka jere fè pitit oswa yon travay nòmal,” Doktè Sarkis eksplike. “Sa a pa vre. Yo souvan kapab jwenn bon medikaman pou kontwole kriz yo epi jwenn fason ki an sante pou jere estrès.”
Moun ki gen epilepsi travay nan anpil pwofesyon diferan. Gen sèten travay moun ki gen epilepsi ka pa kapab fè akoz pwoblèm sekirite, tankou travay kòm pilòt yon avyon. Sepandan, konpayi yo ka fè aranjman pou moun ki gen epilepsi fè travay yo si sa nesesè.
Anpil moun ki gen epilepsi gen pitit tou. Fanm ak moun yo bay sèks fi nan nesans (AFAB) ki gen epilepsi ka chwazi vin ansent. Ekip swen epilepsi yo ede kenbe kriz yo anba kontwòl anvan ak pandan gwosès la pou anpeche konplikasyon. Ekip la ka gide tou nenpòt chanjman medikaman ki nesesè anvan gwosès la, paske kèk medikaman ka ogmante risk domaj nesans. Yo ka diskite tou ak ekip yo si yo gen yon pi gwo chans pou yo transmèt epilepsi bay pitit yo. Epilepsi pa ta dwe anpeche fanm yo kapab bay tete.
Èske yon timoun ki gen epilepsi ka ale nan yon lekòl nòmal?
Wi, pifò timoun ki gen epilepsi ale lekòl. Yo jwenn bon nòt epi yo patisipe nan aktivite menm jan ak timoun ki pa gen epilepsi, men yo ka fè fas ak plis defi.
Si ou se yon paran yon timoun ki gen epilepsi, ou ka fè lekòl la ak pwofesè pitit ou a konnen sou kondisyon li. Sa ede asire yo konnen kisa pou yo fè si pitit ou a fè yon kriz oswa si li bezwen pran medikaman li nan lekòl la. Yo kapab tou bay akomodasyon pou pitit ou a si sa nesesè.
Estigmatizasyon ki antoure epilepsi a se yon bagay ki reyèl anpil. Anpil moun ki gen epilepsi, oswa moun ki gen moun yo renmen ki gen epilepsi, santi yo bezwen plis konsyantizasyon. Pale sou sa se yon premye etap enpòtan.
Rani Sarkis, MD, MSc
- Newològ, Enstiti Newosyans Mass General Brigham
Èske ou ka vale lang ou pandan yon kriz?
Non — li enposib pou vale pwòp lang ou, menm pandan yon kriz. “Sa a se yon mit komen sou epilepsi, men lang ou tache ak anba bouch ou,” se sa Doktè Sarkis di. “Li fizikman enposib pou vale l.”
Gen kèk moun ki ka enkyete yo ke lang yon moun ta ka bloke pasaj lè yo pandan y ap fè yon kriz. Sa a tou pa posib. Ou pa dwe bay moun nan reanimasyon bouch-a-bouch (CPR) pandan yon kriz.
Èske ou ta dwe mete yon bagay nan bouch yon moun pandan yon kriz?
Si yon moun ap fè yon kriz, pa mete anyen nan bouch li. Sa ka blese dan yo, jansiv yo, oswa machwè yo, oswa yo ta ka vale objè a aksidantèlman. Ou pa ta dwe eseye kenbe yo tou, paske sa ka fè yo mal oswa fè ou mal.
Pifò kriz dire kèk segonn oswa kèk minit. Men sa ou ka fè pou ede si yon moun ap fè yon kriz:
- Ak anpil prekosyon, desann yo sou tè a.
- Mete yo kouche sou bò yo.
- Retire nenpòt rad oswa bijou ki ka blese yo oswa anpeche yo respire.
- Fè plas la lib de moun ak bagay.
- Jwenn yon bagay mou pou mete anba tèt yo.
- Rete avèk yo jiskaske kriz la fini. Yon fwa yo santi yo retounen nòmal, rele yon zanmi oswa yon manm fanmi yo, oswa yon taksi oswa yon sèvis transpò, pou vin chèche yo epi asire yo rive lakay yo an sekirite.
Èske yo ka geri epilepsi?
Yo pa ka geri epilepsi nèt, men avèk èd ekip swen ou a, ou ka kontwole kriz ou yo. Anpil moun ki gen epilepsi ka viv yon lavi konplè, menm jan ak lòt moun. Yo ka menm vin san kriz lè yo pran medikaman.
“Medikaman kont kriz se jeneralman fason nou trete epilepsi. Men gen anpil diferan kalite medikaman, epi chak ka gen diferan efè segondè,” se sa Doktè Sarkis eksplike. “Sa ka pran kèk tan pou jwenn sa ki mache pi byen pou ou. Chanjman nan fason w viv kapab diminye risk kriz ou tou.”
Nan kèk ka, medikaman pa kontwole kriz epilepsi yo. Operasyon nan sèvo se yon lòt opsyon ou ka pale ak ekip swen ou a.
Diminye mit ak estigmatizasyon sou epilepsi
Fondasyon Epilepsi a ak Sant pou Kontwòl ak Prevansyon Maladi (CDC) ofri resous edikatif ki ede moun konprann epilepsi epi fè mit komen yo disparèt.
“Estigmatizasyon ki antoure epilepsi a se yon bagay ki reyèl anpil,” se sa Doktè Sarkis di. “Anpil moun ki gen epilepsi, oswa moun ki gen moun ou renmen ki gen epilepsi, santi li nesesè pou ogmante konsyantizasyon. Pale sou sa se yon premye etap enpòtan.”