Amelyore dòmi pandan ak apre tretman kansè
Benefis dòmi yo klè. Jwenn bon kalite dòmi chak lannwit ede w jere estrès, amelyore imè, epi kenbe sistèm iminitè w fè. Men, ou ka gen difikilte pou dòmi pandan w ap refè apre kansè. Ou ka rete reveye ap enkyete w pou finans ou oswa pou dyagnostik ou. Oswa efè tretman an sou kò w ka anpeche w dòmi tout lannwit lan.
Difikilte ki pèsiste pou pran dòmi epi kontinye dòmi (lensomni) pandan w ap viv ak kansè gen rapò ak pi gwo nivo doulè. Li asosye tou ak sejou lopital ki pi long ak yon pi gwo risk pou konplikasyon. Rechèch montre amelyore dòmi ka ede w tire plis benefis nan tretman kansè w yo epi amelyore kalite lavi w.
Daniel Hall, PhD, yon sikològ nan Mass General Brigham ki espesyalize nan lensomni epi ki travay kole kole ak Pwogram Medsin sou Mòd Vi nan Enstiti Kansè Mass General Brigham, pataje estrateji pou amelyore dòmi pandan ak apre tretman kansè.
Benefis dòmi lè ou gen kansè
Dòmi ase epi dòmi byen pandan ak apre tretman kansè ka:
- Ede w jere estrès lè w ap viv ak kansè
- Amelyore kalite lavi a
- Kenbe sistèm iminitè w nan bon fòm pou konbat maladi
- Diminye enflamasyon ki kontribye nan kansè
Kansè ak lensomni
Ou ka gen lensomni si ou pa ka tonbe nan dòmi oswa rete dòmi 3 nwit pa semèn pandan omwen 3 mwa.
Lensomni komen anpil. American Academy of Sleep Medicine, yon òganizasyon ameriken ki espesyalize nan dòmi, rapòte anviwon 1 adilt sou 10 Ozetazini gen lensomni. Apre yon dyagnostik kansè, kantite sa a ogmante jiska 5 sou 10 moun.
Doktè. Hall di gen anpil rezon ki fè lensomni vin pi komen apre yon dyagnostik kansè. Premyèman, laj avanse se yon faktè risk ni pou kansè ni pou lensomni.
Anpil efè segondè tretman kansè yo, tankou kè plen, gwo chalè ki monte bridsoukou ak doulè, ka deranje dòmi tou. Epi estrès finansye ak enkyetid sou sante gen tandans kenbe moun reveye nan mitan lannwit.
Fè fas ak lensomni: 5 konsèy pou dòmi pou moun ki gen kansè
Terapi koyitif konpòtman (CBT-I) se tretman referans pou lensomni, epi li byen teste nan moun ki gen kansè, dapre Doktè Hall.
CBT-I kòmanse ak yon premye randevou ak yon terapis ki espesyalize nan dòmi. Sa a se moman kote ou pataje detay, tankou ki lè lensomni ou te kòmanse ak abitid ou anvan ou al dòmi.
Apre sa, ou patisipe nan sesyon tretman chak semèn pandan 4 a 11 semèn. Sesyon yo ka fèt youn a youn ak yon terapet oswa nan yon gwoup. Pandan sesyon yo, yon terapis ede ou idantifye panse ak konpòtman ki afekte dòmi ou. Apre sa, ou aprann estrateji pou chanje panse ak konpòtman sa yo.
Doktè. Hall te pibliye yon rechèch sousou fason pou ede pasyan ki gen kansè fè fas ak lensomni. Isit la, li pataje 5 konsèy CBT-I li itilize ak pasyan yo pou ede yo dòmi pi byen.
1. Pran tan pou enkyetid yo.
Sa ka sanble pa bon pou ede w dòmi pi byen, men enkyete w se pa pwoblèm nan. Pwoblèm nan se lè ou pote enkyetid ou yo nan kabann, Doktè Hall di.
Li sijere pou w rezève 10 minit chak jou pou w enkyete w. Chwazi yon lè kote ou ka enkyete san sa pa afekte dòmi w. Pa egzanp, apre yon ti mache nan maten, pandan w ap pran yon douch, oswa pandan w ap bwose dan w.
Pasyan ki gen kansè souvan twouve pratik sa a bay fòs. “Se yon fason pou rekonèt jan enkyetid sa yo gwo. Bagay moun ki gen kansè ap enkyete yo pou yo a pa bagay san enpòtans,” Doktè Hall di.
2. Sèvi ak pawòl ki kalme w.
Rezève yon moman espesyal pou “enkyete w” ka ede w jere enkyetid. Men enkyetid yo ap toujou gen tandans antre nan lespri w nan mitan lannwit. Lè sa rive, repete pawòl ki kalme w pou enkyetid sa yo pa kenbe w reveye.
Doktè. Hall aprann pasyan yo sèvi ak pawòl sa yo pou kalme tèt yo:
- “Objektif mwen kounye a se retounen nan dòmi, pa jwenn yon solisyon pou kesyon mwen yo sou kansè. Mwen ka reflechi sou kesyon sa yo demen.”
- “Mwen ka pran tan pou m repoze. Tout bagay ap fèt.”
- “Mwen ka aji ak bonte anvè tèt mwen lè m ap lite ak sa mwen pa ka konnen davans.”
- “Mwen ka fè ekip swen mwen an konfyans.”
- “Jodi a kansè mwen an pa retounen, sa mwen apresye.”
- “Si kansè mwen an retounen, m ap fè fas avè l lè sa a, petèt avèk plis klète ak sipò.”
- “Si mwen bezwen sipò oswa èd, mwen ka mande pou sa.”
“Ensètitid ak laperèz se bagay nòmal e inevitab,” Doktè Hall di. “Objektif pawòl ki kalme w yo se pa chanje sa nan moman an, men se retounen nan dòmi.”
3. Pratike detant chak jou.
Doktè. Hall ankouraje pasyan yo pou yo pratike teknik detant pandan jounen an ak anvan yo al dòmi. Fason sa a, kò ou konnen ki jan pou l detann yon fwa li lè pou al dòmi.
Eseye teknik detant sa yo:
- Pase atansyon sou chak pati nan kò w: Ou konsantre sou tout pati nan kò ou, depi nan tèt rive nan zòtèy, epi note nenpòt sansasyon san jijman.
- Respire ak misk ki anba poumon w: Teknik sa a enplike pran souf pwofon, dousman ki fè vant lan gonfle olye de pwatrin lan. Chak enspirasyon swiv pa yon ekspirasyon dousman. Aprann kijan pou w respire ak misk ki anba poumon w.
- Imajine yon kote ki kalme w: Imaj gide itilize imajinasyon pou kreye imaj mantal ki kalme. Ou ka panse ak sa w ta wè, tande ak santi pou ede w imajine kote sa yo.
- Meditasyon pou rete atantif ak moman an: Meditasyon se yon teknik ki mande pou w konsantre sou panse, santiman ak sansasyon kò w nan moman prezan an san w pa jije yo.
4. Aprann asosye kabann ou ak dòmi.
Kabann ou se pou dòmi. Men anpil moun ki gen lensomni wè kabann lan kòm yon kote ki bay estrès.
Ou ka fè aktivite nan kabann ki fèt pou detant. Pa egzanp, li, koute yon podcast, gade televizyon, epi fè konvèsasyon ak yon moun ou renmen nan kabann. Men aktivite sa yo ka aktyèlman kenbe w reveye. “Se pa paske aktivite sa yo pa bon oswa yo mal, se jis yo pa ede w dòmi,” Doktè Hall di.
Objektif la se anseye sèvo w pou l konsidere kabann lan kòm yon kote pou dòmi. Pou fè sa, rezève chanm ou pou dòmi sèlman, Doktè Hall sijere.
Si w reveye lannwit epi w pa santi w anvi dòmi, leve nan kabann. Fè yon aktivite ki detann lespri w ak kò w. Lè sa a, retounen nan kabann lè w santi w anvi dòmi.
Pou moun ki siviv kansè ki gen lensomni epi ki reveye lannwit, dòmi yo ka koupe plizyè fwa tou. Sa vle di yo dòmi tanzantan. Lè dòmi w koupe konsa, sa diminye kalite dòmi w epi ou pase mwens tan nan dòmi pwofon.
Pou ede moun ki gen dòmi yo ki koupe plizyè fwa, Doktè Hall rekòmande travay avèk yon terapet CBT-I. Yo ka ede w fè yon orè dòmi ki adapte ak ou pou w dòmi san twòp entèripsyon. Yo ka suiv pwogrè w chak semèn ak yon kaye kote w note dòmi w.
5. Amelyore ijyèn dòmi.
Bon abitid pou dòmi vle di suiv yon woutin epi kreye yon anviwònman ki ede w dòmi. Ozetazini, Sant pou Kontwòl ak Prevansyon Maladi (CDC) rekòmande abitid sa yo pou byen dòmi:
- Evite kafeyin nan apremidi ak nan aswè.
- Evite gwo repa ak alkòl anvan ou al dòmi.
- Pa fè egzèsis toupre lè ou al dòmi.
- Al kouche epi leve a menm lè chak jou.
- Kenbe chanm ou trankil, fè nwa epi fre.
Doktè. Hall fè remake ijyèn dòmi ka pa gen otan enpak sou dòmi tankou lòt estrateji yo. Sepandan, se sa ki pi fasil pou aplike anjeneral.
Bon abitid pou dòmi ede moun ki gen kansè santi yo gen plis kontwòl tou. “Lè w santi gen anpil bagay ou pa ka kontwole, ou ka ajiste tanperati a, mete yon lòt dra sou kabann lan oswa chanje limyè nan chanm ou. Sa ede w santi w gen plis kontwòl,” Doktè Hall di.
Dòmi kòm medsin ki baze sou abitid lavi
Dòmi se yon pati kle nan medsin ki baze sou abitid lavi nan swen kansè, ansanm ak:
- Jesyon estrès (ki enpòtan tou pou moun k ap bay swen)
- Reyabilitasyon
- Nitrisyon
- Sante mantal
Swiv yon woutin dòmi ki bon pou sante ede diminye estrès epi bese risk depresyon ak anksyete. Sa ka ede w rete an sante otank posib pandan tout tan w ap fè fas ak kansè.
Pale ak pwofesyonèl sante ki ba ou swen prensipal la oswa doktè ki suiv ou pou kansè a (onkològ) si ou gen pwoblèm dòmi. Pwofesyonèl sante w la ka ba ou yon referans pou wè yon espesyalis nan pwoblèm dòmi pou jwenn tretman.