Diferans ant antòs ak Tansyon nan misk: Ki diferans ki genyen?
Mark Kestner, PA-C
Ou tòde cheviy ou oswa jenou ou. Èske se ta yon antòs? Yon tansyon nan misk? Ki diferans ki genyen ant yo de a menm? E kisa ou dwe fè si ou genyen youn?
Mark Kestner, PA-C, yon asistan doktè pou Mass General Brigham Express Care, reponn tout kesyon ou yo sou fason pou rekonèt blesi komen sa yo, ak kilè pou chèche swen pou yo.
Diferans ant antòs ak tansyon nan misk
Antòs ak tansyon nan misk se tou de kalite blesi nan tisi mou. Blesi nan tisi mou afekte misk, tandon (fil tisi ki konekte misk ak zo), ak ligaman (bann tisi ki atache zo ak zo). Antòs ak tansyon nan misk sanble, men yo afekte diferan kalite tisi, Kestner eksplike:
- Antòs rive akòz ligaman ki detire oswa dechire.
- Tansyon nan misk rive akòz detire oswa dechire yon misk ak/oswa yon tandon.
Blesi sa yo ka rive nenpòt kote nan kò a. Pi souvan, men, antòs yo rive nan cheviy, jenou, ak ponyèt. Tansyon nan misk kapab rive nenpòt kote, men yo pi komen nan kou, do, ak misk dèyè janm ou (misk ki nan dèyè janm ou).
Antòs ak tansyon nan misk rive toudenkou, souvan lè yon moun tonbe, tòde, oswa fè yon move pa pandan aktivite oswa egzèsis. "Si w ap deplase epi ou santi yon doulè ki vini toudenkou, se petèt yon antòs oswa yon tansyon nan misk," se sa Kestner di.
Sentòm antòs ak tansyon nan misk
Antòs ak tansyon nan misk ka lakòz yon kantite siy ki montre sa, tankou:
- Malèz oswa doulè toudenkou nan yon misk oswa yon jwenti
- Sansiblite lè ou manyen tisi mou nan zòn nan
- Anflamasyon
- Ematom (ble)
- Feblès oswa enstabilite jwenti a oswa manm nan
Si ou santi sansiblite oswa doulè lè ou manyen pati zo jwenti ou a, li plis chans se yon zo kase oswa yon deplasman, se sa Kestner di.
Dyagnostik antòs ak tansyon nan misk
Ou pa nesesèman bezwen prese pou jwenn swen medikal si ou sispèk yon antòs oswa yon tansyon nan misk.
"Pifò antòs ak tansyon nan misk kapab trete lakay ou, depi ou kapab mache avèk yon doulè ki lejè oswa minimòm," se sa Kestner di. "Men si ou gen gwo doulè, ou pa kapab mache, oswa ou pèdi anpil nan mouvman ou, chèche swen medikal."
Pou kòmanse, rele founisè swen prensipal (PCP) ou. Anpil klinik swen prensipal Mass General Brigham pou granmoun ak timoun ofri vizit menm jou a, an pèsòn, ak vizit vityèl. Si ou pa gen yon PCP oswa pa gen randevou ki disponib, ou ka ale nan sèvis swen rapid.
Pwofesyonèl sante ou a evalye blesi ou a lè li santi kote ki gen doulè ak sansiblite epi li tcheke kapasite ou pou fè mouvman. Yo ka rekòmande yon radyografi pou chèche yon ka zo kase oswa yon deplasman.
Yo ka souvan dyagnostike antòs ak tansyon nan misk nan vizit vityèl. Men si blesi a vin pi grav, oswa si pwofesyonèl sante a panse zo a ka kase, ou ka bezwen ale fè yon radyografi.
Mark Kestner, PA-C
- Physician Assistant, Mass General Brigham
Èske ou ka dyagnostike yon antòs ak yon tansyon nan misk nan yon vizit vityèl?
Ou pa toujou oblije gen yon vizit an pèsòn pou dyagnostike yon antòs oswa yon tansyon nan misk. Nan kèk ka, vizit vityèl yo mache byen menm jan. "Ou ka fè yon vizit vityèl ak yon founisè swen prensipal, yon founisè swen ijan, oswa yon espesyalis medsin espò," se sa Kestner di.
Yon lòt opsyon itil se Mass General Brigham 24/7 Swen Vityèl. Li ouvri pou tout pasyan ki gen 3 lane oswa plis, menm si yo pa janm wè yon pwofesyonèl Mass General Brigham anvan. Tou de nouvo pasyan ak pasyan aktyèl yo ka pran yon randevou Swen Vityèl 24/7 pou jou sa a oswa jou ki vin apre a sou Mass General Brigham Patient Gateway.
Pandan yon vizit vityèl, pwofesyonèl sante a ap mande ou pou montre kamera a sou zòn ki blese a pou wè ki jan li deplase. Yo ka mande ou tou pou manyen zòn nan pou montre yo egzakteman kote pwen sansib yo ye.
"Yo ka souvan dyagnostike antòs ak tansyon nan misk nan vizit vityèl," se sa Kestner di. "Men si blesi a vin pi grav, oswa si pwofesyonèl sante a panse zo a ka kase, ou ka bezwen ale fè yon radyografi."
Ki nivo gravite antòs oswa tansyon nan misk ou a?
Si yo dyagnostike ou ak yon antòs oswa tansyon nan misk, pwofesyonèl sante ou a ka fè kèk tès pou detèmine nivo gravite li, se sa Kestner di. Antòs ak tansyon nan misk yo klase konsa:
- Klas 1: Antòs ak tansyon nan misk lejè rive lè tisi a detire oswa fè ti chire mikwoskopik.
- Klas 2: Antòs ak tansyon nan misk modere lakoz yon chire pasyèl nan tisi a. Ou petèt remake jwenti ou sanble pi fèb pase nòmal. "Genyen tou plis anflamasyon ak lividite, epi ou ka tande yon pòp nan moman aksidan an," se sa Kestner di.
- Klas 3: Antòs ak tansyon nan misk grav lakòz yon chire konplè nan ligaman, tandon, oswa misk la. Yo souvan tande yon son ki fè pòp, ansanm ak trè gwo doulè, anflamasyon, ak san ki kaye. Ou ka remake tou yon chanjman nan fòm misk la. Avèk yon antòs oswa tansyon nan misk klas 3, ou santi feblès epi ou ka menm pa kapab sèvi ak misk ki afekte a.
Tretman pou antòs ak tansyon nan misk
Antòs ak tansyon nan misk ki lejè oswa modere ka anjeneral trete lakay ou. Kestner rekòmande pou trete blesi ou ak yon apwòch pwofesyonèl sante yo souvan dekri ak akwonim "RICE":
- Repoze w: Bay jwenti ki blese a tan pou l refè. "Antòs ak tansyon nan misk mande tan ak repo," se sa Kestner di. Si ou blese pye ou oswa janm ou, ou ka bezwen sèvi ak beki pandan l ap geri. Ti kras pa ti kras, ou ka retounen fè lòt aktivite.
- Glas: Mete konprès frèt sou li pandan 20 minit chak fwa. Pa mete glas dirèkteman sou po a — olye de sa, vlope sak glas la nan yon sèvyèt mens oswa yon twal.
- Konpresyon: Vlope zòn ki blese a ak yon bandaj elastik ede anpeche epi soulaje anflamasyon.
- Elevasyon: Si ou blese cheviy ou oswa janm ou, sèvi ak yon zòrye oswa yon kousen pou leve l anlè nivo kè ou.
Ou ka pran medikaman san preskripsyon (tankou ibipwofèn oswa asetaminofèn) pou ede ak doulè ak enflamasyon pandan ou ap geri. Lòt medikaman ki pi bon an se tan. "Yon antòs oswa yon tansyon nan misk lejè oswa modere ka pran de semèn pou refè," se sa Kestner di.
Antòs ak tansyon grav, klas 3, souvan pran mwa pou geri, epi pafwa yo mande operasyon. Pran pasyans: Si ou fè twòp twò vit, ou ap pran plis tan pou ou geri.
Anpeche antòs ak tansyon nan misk
Ou pa ka toujou anpeche blesi. Gen kèk bagay ou ka fè pou diminye risk ou, dapre Kestner:
- Rete aktif: "Egzèsis regilye ki lejè se kle pou ranfòse misk ak tandon ki ozalantou jwenti yo. Sa pral diminye risk pou yon antòs oswa yon tansyon nan misk, se sa li di.
- Pèdi pwa: Obezite oswa twòp pwa ka mete presyon anplis sou jwenti. Pèdi pwa ka ede anpeche blesi nan jwenti ak misk.
- Trete blesi: Si ou te gen yon antòs oswa yon tansyon nan tan lontan, sa ka fè jwenti a vin pi fèb epi li ka pi fasil pou blese nan lavni, se sa Kestner di. Konsidere itilize yon bandaj elastik oswa atèl pou sipòte jwenti a lè w ap fè aktivite. Terapi fizik kapab ede tou ranfòse misk fèb ki ozalantou yon jwenti pou ou pa fè yon lòt antòs.
Malerezman, ou pa ka toujou anpeche blesi nan tisi mou. Men avèk bon tretman pou antòs ak tansyon nan misk, ou pral byento retounen sou de pye ou.