false

Kisa pou w fè si yon moun fè yon estwok

Yon granmoun aje fè yon estwoklakay li.
/content/dam/unified-xwalk/cf/providers/3011270

Estwok se yon kòz prensipal lanmò ak andikap. Dapre National Institutes of Health (NIH), yon enstitisyon ameriken ki fè rechèch sou sante, anviwon 795,000 moun Ozetazini fè estwok chak ane. Yo ka rive nenpòt moun nenpòt ki laj. Menmsi pifò estwok rive lakay moun ki pi gran, pousantaj estwok ap ogmante lakay moun ki poko gen 65 an.

Yon repons rapid enpòtan anpil pou limite domaj ki soti nan yon estwok. DaMarcus Baymon, MD, yon doktè ijans nan Mass General Brigham, yon òganizasyon ki bay swen sante, esplike sa ou ka fè tousuit pou rekonèt siy ak sentòm estwok. Aprann sa pou w fè si yon moun ap fè yon estwok. Aksyon rapid ou ka sove yon lavi.

Kijan pou w konnen si yon moun ap fè yon estwok: F.A.S.T.

Sèvi ak lèt F.A.S.T. yo pou w sonje ki siy pou w chèche ak poukisa ou dwe aji vit:

  • Figi ki bese sou yon bò
  • Afeblès nan yon bra
  • Siy difikilte pou pale ak
  • Tan

Ki jan yon moun santi l lè l ap fè yon estwok?

Lèt F.A.S.T. ki pi wo a montre prensipal siy ak sentòm estwok. Men lòt sentòm ki ka parèt:

  • Vètij oswa pwoblèm balans
  • Difikilte pou mache
  • Vizyon twouble oswa pèt vizyon nan youn oswa toude je
  • Gwo maltèt san okenn kòz ou konnen

Si w panse w ap fè yon estwok, pa kondwi pou ale lopital epi pa mande yon lòt moun mennen w. Rele 9-1-1 si sentòm sa yo kòmanse lakay ou oswa si yon moun ki avè w di li genyen yo.

Sa pou w fè si yon moun ap fè yon estwok

Si ou sispèk yon moun ap fè yon estwok, aji rapidman:

Fè:

  • Rele 9-1-1 imedyatman. Chak minit ki pase ogmante risk pou estwok la lakòz domaj pèmanan nan sèvo a, andikap oswa menm lanmò.
  • Ekri lè a. Sa ka yon enfòmasyon kritik pou sekouris ijans yo ak doktè k ap trete a. Plis yon moun k ap fè yon estwok jwenn tretman rapid, plis chans li genyen pou li siviv.

Pèsonèl medikal ijans yo souvan pote yon medikaman kont estwok ki fè san an vin pi likid epi ki kraze boul san yo, ki lakòz pifò estwok. Li kapab yon medikaman ki sove lavi lè yo bay li alè.

Nan kèk ka ki ra, moun k ap fè yon estwok ka bezwen CPR (reyanimasyon kè ak poumon). Si ou jwenn yon moun ki pa reponn, ki pa gen batman kè oswa ki pa montre okenn siy respirasyon, CPR ka kenbe oksijèn ak san ap sikile pandan w ap tann èd rive. Si w pa konn fè CPR oswa w pa resevwa fòmasyon pou sa, yon operatè sèvis ijans ka gide w nan telefòn.

Sa ou pa dwe fè si yon moun ap fè yon estwok

Gen plizyè bagay ou pa ta dwe fè si ou sispèk yon moun ap fè yon estwok.

Men sa pou w pa fè:

  • Pa bay moun nan okenn medikaman, menm aspirin.
  • Pa mennen moun nan lopital nan machin. Rele 9-1-1 pou yon anbilans ak pèsonèl medikal ijans ki gen ekipman yo ka rive pi vit posib.
  • Pa kite yon moun k ap fè yon estwok manje, bwè, kondwi oswa al dòmi.

Estwok ka rive nenpòt moun nan nenpòt laj. Repons rapid enpòtan anpil pou prezève lavi ak kapasite yon moun. Sonje, aji F.A.S.T. epi ou ta ka fè yon gwo diferans.

DaMarcus Baymon, MD

  • Emergency Medicine Doctor, Mass General Brigham

Kalite estwok

Si ou menm oswa yon moun w ap ede te deja fè yon estwok, di pèsonèl ijans lan oswa doktè k ap bay swen yo sa. Enfòmasyon sa a ka ede detèmine tretman ijans.

Gen de kalite estwok:

  1. Estwok ki rive lè yon boul san bloke sikilasyon san nan sèvo a. Prèske 9 sou 10 estwok se iskemik. Yo rive akoz yon boul san nan sèvo a.
  2. Estwok ki rive lè yon veso sangen pete. Sa yo koze pa senyen nan sèvo a. Sa rive anjeneral lè yon veso sangen oswa yon pati ki gonfle nan yon veso sangen nan sèvo a pete epi san koule nan sèvo a.

Lè yon moun fè yon estwok, sitiyasyon an ka fè pè, epi ou ka pa konnen sa k pral rive. Sepandan, si ou swiv etap F.A.S.T. yo, ou ka sove yon lavi oswa anpeche yon andikap grav pou tèt ou oswa pou yon moun ou renmen. Apre yon estwok, gen etap ou menm oswa yon moun ou renmen ka pran pou ede diminye risk pou yon lòt estwok alavni.

Lòt estwok apre premye a

Prèske 8 milyon Ameriken se moun ki te siviv yon estwok, dapre Sant pou Kontwòl ak Prevansyon Maladi (CDC). E Asosyasyon Ameriken pou Estwok (ASA) estime yon ka nan moun ki te siviv yon estwok ap fè yon lòt.

Lè yo travay ak yon doktè ki trete maladi sèvo ak nè ansanm ak pwofesyonèl sante prensipal yo, moun ki te fè yon estwok ka diminye risk pou yo fè yon lòt. Yo ka kontwole pwoblèm sante ki dire lontan epi chanje abitid yo.

Risk pou fè estwok ak prevansyon

Ou ka diminye risk estwok lè w fè chanjman nan fason w ap viv. Men kijan pou fè l:

  • Siveye pwoblèm sante ki dire lontan epi pran medikaman yo preskri w. Pwoblèm sante tankou tansyon wo, dyabèt, maladi kè ak kolestewòl wo ogmante risk pou fè estwok. Pran nenpòt medikaman doktè w preskri pou jere kondisyon sa yo epi kenbe risk pou estwok anba kontwòl.
  • Manje sa ki bon pou sante w, sitou manje ki pa gen anpil kolestewòl. Rejim alimantè Mediterane a souvan site kòm youn ki rich nan manje ki ede anpeche estwok.
  • Sispann fimen. Fimen ogmante tansyon epi li kontribye nan maladi nan atè kè yo.
  • Bwè mwens alkòl. Doktè yo rekòmande pa plis pase de bwason ki gen alkòl pa jou pou gason ak youn pa jou pou fanm.
  • Fè egzèsis regilyèman. Doktè yo rekòmande 30 minit egzèsis modere rive entans ki fè kè w bat pi vit chak jou, 5 jou pa semèn.
  • Kenbe yon pwa an sante. Lè yon moun gen twòp grès nan kò l, sa ogmante anpil risk pou estwok ak lòt pwoblèm kè ak veso sangen.
  • Jere estrès ak enkyetid. Estrès ak enkyetid kapab ogmante risk pou estwok tou. Aktivite tankou meditasyon, terapi ki ede w chanje fason w panse ak aji (CBT) oswa lòt pratik ki ede w kalme w ka diminye risk pou estwok.
primary
internal
Aprann plis sou kijan pou anpeche dezyèm estwok
/content/unified-xwalk/ht/health-wellness/preventing-secondary-strokes