false

Prevni konjesyon serebral segondè

Yon fi aje k ap gade laptop li pandan l ap fè yon salad.
/content/dam/unified-xwalk/cf/providers/3004501

Prèske 8 milyon Ameriken se moun ki siviv konjesyon serebral, dapre Sant pou Kontwòl ak Prevansyon Maladi (CDC). E Asosyasyon Ameriken pou Konjesyon Serebral (ASA)estime yon ka pami yo pral fè yon lòt.

“Gen yon risk pou konjesyon serebral repete oswa segondè si ou pa jere faktè risk ki te lakòz premye a,”Christopher David Anderson, MD, MSc, yon newològ ak chèf divizyon konjesyon serebral nan Mass General Brigham, di.

Rekiperasyon apre yon konjesyon serebral pandan w ap fè fas ak posiblite pou yon lòt se yon bagay ki bay enkyetid. Men, jan doktè Anderson eksplike, ou ka pran mezi pou anpeche yon dezyèm konjesyon serebral.

Sa ou dwe konnen sou konjesyon serebral segondè

Konjesyon serebral segondè rive pou menm rezon ki fè yon premye konjesyon serebral te rive a. Yon kondisyon, tankou tansyon wo (ipètansyon), febli oswa fè yon atè vin di. Atè ou yo transpòte san soti nan kè ou rive nan sèvo ou ak nan rès kò ou. Lè yon bagay bloke sikilasyon san sa a, selil yo kòmanse mouri.

Konjesyon serebral iskemik—kalite ki rive lè yon boul san oswa yon moso plak bloke sikilasyon san nan sèvo a—se sa ki pi kouran. Mwens souvan, yon atè nan sèvo a febli epi li pete, sa ki lakòz yon konjesyon serebral emorajik. Kalite konjesyon serebral sa a lakòz senyen andedan sèvo a, oswa ant sèvo a ak kràn nan.

Ou kapab fè yon atak iskemik pasajè (TIA) tou. Yo rele sa pi souvan yon ti konjesyon serebral, yon TIA rive lè gen yon blokaj pasajè nan san ki ale nan sèvo a ki rezoud poukont li. Pandan efè yon TIA pa tèlman devastatè, yo se yon siy avètisman ki di ou an danje pou w fè yon konjesyon serebral.

Nenpòt konjesyon serebral ka lakòz chanjman irevokab nan sèvo a ki mennen nan andikap mantal ak/oswa fizik. Risk pou andikap grav ak lanmò ogmante a chak konjesyon serebral ki repete. “Apre yon konjesyon serebral, sèvo w gen mwens selil pou fè travay li epi li dwe travay pi di pou l refè. Nan anpil ka, sivivan yo rete ak andikap ki dire lontan,” Doktè Anderson di. “Lòt konjesyon serebral yo detwi plis selil nan sèvo a, sa ki diminye plis kapasite l pou l refè.”

Konjesyon serebral ki repete ka rive nenpòt ki lè. Daprè yon etid ki te fèt nan jounal Neurologyan 2002, gen anviwon 13% chans pou yon dezyèm konjesyon serebral rive nan 10 ane apre premye a.

Faktè ki ogmante risk pou yon dezyèm konjesyon serebral

Ou gen plis chans pou w fè yon lòt konjesyon serebral si premye a te rive akoz:

  • Blesi nan veso sangen: Pi gwo atè yo ki vin di ak rèd (ateryosklewoz) akòz akimilasyon plak (atewosklewoz), oswa ti atè nan sèvo a ki febli ak chire (ateryolosklewoz) se faktè risk ki dire lontan pou konjesyon serebral.
  • Fibrilasyon atriyal (AFib): Yon rit kadyak iregilye (aritmi kadyak) ka lakòz boul san fòme nan kè a.
  • Estenoz atè kawotid: Retresisman atè kawotid yo bò kou a ki pote san nan sèvo a, akòz plak ki atewoskleroz yo. Plak sa a ka pete, sa ki lakòz moso bloke atè kawotid yo, oswa ale nan sèvo a epi lakòz yon blokaj.

Prevansyon konjesyon serebral segondè

Akòz risk ki ogmante pou konjesyon serebral alavni—ak potansyèl domaj enpòtan ak pèt lavi—founisè swen sante yo pi agresif nan trete kondisyon ki poze yon risk.

Tretman sa yo ede anpeche konjesyon serebral segondè:

Aspirin chak jou

Pou anpil pasyan, yon aspirin chak jou se pami premye rekòmandasyon founisè swen sante yo fè apre yon moun fin fè yon premye konjesyon serebral. Aspirin anpeche plakèt yo kole ansanm. “Plakèt yo itil lè w blese paske yo ankouraje san an fòme boul ki sispann senyen,” Doktè Anderson di. “Men, lè w te fè yon konjesyon serebral, enflamasyon nan veso sangen yo ka lakòz plakèt yo kole ansanm oswa kole sou pawa atè yo, sa ki poze yon risk konjesyon serebral.”

Li fè remake se sèlman moun ki te deja fè yon evènman vaskilè, tankou yon konjesyon serebral oswa atak kadyak, ki benefisye de tretman aspirin chak jou. “Ou pa ta dwe pran yon aspirin chak jou sof si founisè swen sante w la rekòmande sa,” li di. “Sa ogmante risk ou genyen pou w fè emoraji gastwoentestinal oswa pèdi san nan yon aksidan, kidonk nou toujou asire nou risk sa a konpanse ak yon benefis potansyèl.”

Medikaman pou tansyon

Tansyon wo se pi gwo faktè risk ou ka kontwole pou konjesyon serebral, dapre ASA. Yon tansyon ki an sante se pi ba 120/80 milimèt mèki (mm Hg). Ou ka bezwen youn oswa plizyè medikaman pou tansyon pou w rive nan nivo tansyon ou vize a.

Paske tansyon ka varye pandan jounen an, Doktè Anderson rekòmande pou w kontwole tansyon w lakay ou de fwa pa jou omwen 3 jou pa semèn jiskaske w sèten ou nan nivo ou vize a. Apre sa, ou ta dwe tcheke tansyon w omwen yon fwa pa mwa. Founisè swen sante w la ka rekòmande w tou pou w patisipe nan yon pwogram siveyans tansyon a distans.

Medikaman pou bese kolestewòl

Nivo wo kolestewòl lipopwoteyin ki gen fèb dansite (LDL) ogmante risk konjesyon serebral. “Move kolestewòl” sa a fòme depo plak ki fè atè yo vin etwat ak rèd. Plak la ka kase tou epi lakòz yon blokaj.

Yon nivo LDL ideyal se 100 miligram pa desilit (mg/dL) san oswa pi ba pou moun ki gen yon risk ki ba pou evènman vaskilè. Men, si w te fè yon konjesyon serebral, nivo ou vize a se 70 mg/dL oswa pi ba. Objektif la se anpeche plak rasanble nan atè ou yo. Estatin ak lòt medikaman ki bese kolestewòl ede diminye nivo LDL.

Chanjman nan fòm vi

Medikaman yo se sèlman yon pati nan yon plan prevansyon konjesyon serebral. Li enpòtan tou pou w fè chanjman ki an sante nan fòm vi ou, tankou:

Yon konjesyon serebral ki repete ka afekte ou yon fason ki diferan ak premye a. Sentòm yo varye selon atè ki afekte a ak zòn nan sèvo a ki afekte a.

Christopher David Anderson, MD, MSC

  • Newològ, Mass General Brigham

Siy yon dezyèm konjesyon serebral

Konjesyon serebral afekte tout moun yon fason diferan. Siy kouran konjesyon serebral yo enkli figi ki tonbe, feblès nan bra, ak difikilte pou pale. “Yon konjesyon serebral ki repete ka afekte ou yon fason ki diferan ak premye a,” Doktè Anderson di. “Sentòm yo varye selon atè a ki afekte ak zòn nan sèvo a ki afekte a.”

Toujou rele 9-1-1 si ou menm oswa yon moun ou konnen montre siy konjesyon serebral.

primary
internal
Aprann plis sou tansyon wo ak konjesyon serebral
/content/unified-xwalk/ht/health-wellness/high-blood-pressure-and-stroke