Prevni konjesyon serebral segondè
Prèske 8 milyon Ameriken se moun ki siviv konjesyon serebral, dapre Sant pou Kontwòl ak Prevansyon Maladi (CDC). E Asosyasyon Ameriken pou Konjesyon Serebral (ASA)estime yon ka nan yo pral fè yon lòt konjesyon serebral.
“Gen risk pou w fè yon lòt konjesyon serebral si w pa kontwole faktè risk ki te lakòz premye a,” di Christopher David Anderson, MD, MSc, yon newològ ki dirije divizyon konjesyon serebral nan Mass General Brigham.
Sa ka bay kè sote lè w ap refè apre yon konjesyon serebral epi w konnen ou ka fè yon lòt. Men, jan doktè Anderson eksplike ou ka pran mezi pou anpeche yon dezyèm konjesyon serebral.
Sa ou dwe konnen sou dezyèm konjesyon serebral
Yon dezyèm konjesyon serebral ka rive pou menm rezon ak premye a. Yon pwoblèm sante, tankou tansyon wo (ipètansyon), ka febli yon atè oswa fè l vin di. Atè ou yo transpòte san soti nan kè ou rive nan sèvo ou ak nan rès kò ou. Lè yon bagay bloke sikilasyon san sa a, selil yo kòmanse mouri.
Konjesyon serebral iskemik—kalite ki rive lè yon boul san oswa yon moso plak bloke sikilasyon san nan sèvo a—se sa ki pi kouran. Mwens souvan, yon atè nan sèvo a febli epi li pete, sa ki lakòz yon konjesyon serebral emorajik. Kalite konjesyon serebral sa a lakòz senyen andedan sèvo a oswa ant sèvo a ak zo tèt la.
Ou kapab fè yon atak iskemik pasajè (TIA) tou. Yo rele sa pi souvan yon ti konjesyon serebral, yon TIA rive lè gen yon blokaj pasajè nan san ki ale nan sèvo a ki rezoud poukont li. Menm si efè yon TIA pa grav menm jan ak efè yon konjesyon serebral, se yon siy avètisman ou ka fè yon konjesyon serebral.
Nenpòt konjesyon serebral ka lakòz chanjman nan sèvo a ki pa ka defèt e ki mennen nan andikap mantal ak/oswa fizik. Risk pou andikap grav ak lanmò ogmante a chak konjesyon serebral ki repete. “Apre yon konjesyon serebral, sèvo w gen mwens selil pou fè travay li epi li dwe travay pi di pou l refè. Nan anpil ka, sivivan yo rete ak andikap ki dire lontan,” Doktè Anderson di. “Lòt konjesyon serebral yo detwi plis selil nan sèvo a, sa ki diminye kapasite moun nan pou l refè pi plis toujou.”
Konjesyon serebral ki repete ka rive nenpòt ki lè. Daprè yon etid ki te fèt nan jounal Neurologyan 2002, gen anviwon 13 % chans pou yon dezyèm konjesyon serebral rive nan 10 ane apre premye a.
Faktè ki ogmante risk pou yon dezyèm konjesyon serebral
Ou gen plis chans pou fè yon lòt konjesyon serebral si premye a te koze pa:
- Blesi nan veso sangen: Lè gwo atè vin di epi rèd (ateryosklewoz) akoz plak ki akimile (atewosklewoz), oswa lè ti atè nan sèvo a febli epi chire (ateryolosklewoz), risk pou konjesyon serebral la rete la pandan lontan.
- Fibrilasyon atriyèl (AFib): Yon rit kadyak iregilye (aritmi kadyak) ka lakòz boul san fòme nan kè a.
- Atè kawotid ki vin etwat: Retresisman atè kawotid yo bò kou a ki pote san nan sèvo a, akòz plak ki atewoskleroz yo. Plak sa a ka pete. Moso plak yo ka bloke atè kawotid yo oswa ale nan sèvo a epi lakòz yon blokaj.
Prevansyon lòt konjesyon serebral apre premye a
Piske risk pou fè yon lòt konjesyon serebral pi wo, epi sa ka lakòz gwo domaj oswa lanmò, pwofesyonèl sante yo trete pwoblèm sante ki ogmante risk la pi seryezman.
Tretman sa yo ede anpeche lòt konjesyon serebral apre premye a:
Aspirin chak jou
Pou anpil pasyan, youn nan premye bagay pwofesyonèl sante yo rekòmande apre yon premye konjesyon serebral se pran aspirin chak jou. Aspirin anpeche plakèt yo kole ansanm. “Plakèt yo itil lè w blese paske yo ankouraje san an fòme boul ki sispann senyen,” Doktè Anderson di. “Men, apre yon konjesyon serebral, anflamasyon nan veso sangen yo ka fè plakèt san yo kole ansanm oswa kole sou mi atè yo. Sa ogmante risk pou w fè yon lòt konjesyon serebral.”
Li fè remake se sèlman moun ki te deja fè yon evènman vaskilè, tankou yon konjesyon serebral oswa atak kadyak, ki benefisye de tretman aspirin chak jou. “Ou pa ta dwe pran yon aspirin chak jou sof si founisè swen sante w la rekòmande sa,” li di. “Sa ogmante risk pou w senyen nan aparèy dijestif ou oswa pou w pèdi san si w fè yon aksidan. Se poutèt sa nou toujou asire nou avantaj posib yo pi gwo pase risk sa a.”
Medikaman pou tansyon
Tansyon wo se pi gwo faktè risk ou ka kontwole pou konjesyon serebral, dapre ASA. Yon tansyon ki an sante se pi ba 120/80 milimèt mèki (mm Hg). Ou ka bezwen youn oswa plizyè medikaman pou tansyon pou w rive nan nivo tansyon ou vize a.
Paske tansyon ka varye pandan jounen an, Doktè Anderson rekòmande pou w mezire tansyon w lakay ou de fwa pa jou omwen 3 jou pa semèn jiskaske w sèten ou nan nivo ou vize a. Apre sa, ou ta dwe tcheke tansyon w omwen yon fwa pa mwa. Pwofesyonèl sante w la ka rekòmande w tou pou w patisipe nan yon pwogram siveyans tansyon a distans.
Medikaman pou bese kolestewòl
Lè nivo kolestewòl LDL, yon kalite kolestewòl ki pa bon pou atè yo, wo, risk pou w fè yon konjesyon serebral ogmante. “Move kolestewòl” sa a fòme depo plak ki fè atè yo vin etwat ak rèd. Plak la ka detache tou epi lakòz yon blokaj.
Pou moun ki pa gen gwo risk pou pwoblèm nan veso sangen, nivo LDL ideyal la se 100 miligram pou chak desilit san (mg/dL) oswa mwens. Men, si w te fè yon konjesyon serebral, nivo ou vize a se 70 mg/dL oswa pi ba. Objektif la se anpeche plak rasanble nan atè ou yo. Estatin ak lòt medikaman ki bese kolestewòl ede diminye nivo LDL.
Chanjman nan fason w ap viv
Medikaman yo se sèlman yon pati nan yon plan prevansyon konjesyon serebral. Li enpòtan tou pou w chanje kèk abitid pou pi bon sante, tankou:
- Rive nan yon pwa ki bon pou sante w epi kenbe pwa sa a.
- Rete aktif ak egzèsis ki fè kè w bat pi vit pou atè w yo rete an sante ak egzèsis pou ranfòse misk ou pou kontwole tansyon w.
- Chwazi manje ki diminye risk pou w fè yon konjesyon serebral.
- Jwenn èd pou w sispann fimen.
- Kontwole lòt pwoblèm sante tankou dyabèt.
- Diminye estrès.
Yon konjesyon serebral ki repete ka afekte ou yon fason ki diferan ak premye a. Sentòm yo varye selon atè ki afekte a ak zòn nan sèvo a ki afekte a.
Christopher David Anderson, MD, MSC
- Neurologist, Mass General Brigham
Siy dezyèm konjesyon serebral
Konjesyon serebral afekte tout moun yon fason diferan. Siy konjesyon serebral ki pi komen yo se yon bò figi ki tonbe, yon bra ki vin fèb ak difikilte pou pale. “Yon konjesyon serebral ki repete ka afekte ou yon fason ki diferan ak premye a,” Doktè Anderson di. “Sentòm yo varye selon atè ki afekte a ak pati nan sèvo a ki afekte.”
Toujou rele 9-1-1 si ou menm oswa yon moun ou konnen montre siy konjesyon serebral.