false

Lyen ki genyen ant tansyon wo ak konjesyon serebral

Yon gason nwa ki mete yon chemiz ble louvri ak yon mayo blan anba l ak yon pantalon abako ble ap mezire tansyon li avèk yon braslè pou tansyon, pandan li chita sou yon sofa.
/content/dam/unified-xwalk/cf/providers/3004501

Prèske mwatye granmoun ameriken yo gen tansyon wo, dapre Sant pou Kontwòl ak Prevansyon Maladi (CDC). Asosyasyon Ameriken pou Konjesyon Serebral (ASA) konsidere tansyon wo, yo rele ipètansyon tou, kòm pi gwo faktè risk pou konjesyon serebral nou ka kontwole.

Yon konjesyon serebral rive lè yon bagay anpeche san rive nan selil sèvo yo oswa lè yon veso sangen pete epi san an koule nan sèvo a. Kòm rezilta, selil nan sèvo a mouri. ASA fè konnen konjesyon serebral se senkyèm pi gwo kòz lanmò ak youn nan pi gwo kòz andikap Ozetazini.

Christopher David Anderson, MD, MSc, chèf depatman konjesyon serebral nan rezo lopital Mass General Brigham, esplike kijan tansyon wo ogmante risk pou fè konjesyon serebral ak kijan ou ka pwoteje sante w.

Kijan tansyon wo lakòz konjesyon serebral?

Tansyon wo afekte atè ou yo, veso sangen ki transpòte san ki chaje ak oksijèn ak eleman nitritif soti nan kè w pou ale nan rès kò w. Lè tansyon an wo, san an sikile nan atè yo ak plis fòs pase sa l ta dwe. Fòs anplis sa a mete presyon sou atè ou yo, sa ki domaje yo.

“Tansyon wo ka domaje veso sangen yo, sa kèk moun rele atè yo vin rèd,” se sa Doktè Anderson. “Anplis, veso sangen ou yo vin pi rèd natirèlman pandan w ap pran laj, sa ki lakòz tansyon an monte.”

Lè atè yo vin rèd, yo rele sa ateryosklewoz. Plizyè kalite domaj nan veso sangen yo ka lakòz yon konjesyon serebral:

  • Ateroskleroz rive lè plak rasanble anndan pi gwo atè yo, sa ki diminye sikilasyon san. Plak la konpoze ak sibstans gra, kolestewòl ak dechè metabolik. Yon moso plak ka kase epi vwayaje nan veso sangen yo. Si plak la bloke, li ka sispann sikilasyon san nan sèvo a epi lakòz yon konjesyon serebral.
  • Ateryolosklewoz afekte pi piti atè yo (arteryòl) ki soti nan pi gwo atè yo. Tansyon wo ka fè arteryòl nan sèvo w yo vin rèd, sa ki lakòz blokaj ki sispann sikilasyon san. Li kapab tou febli ti atè ki nan sèvo a, sa ki fè yo gen plis tandans chire epi pete.

Tansyon wo ak kalite konjesyon serebral

Tansyon wo ka lakòz diferan kalite konjesyon serebral:

  • Konjesyon serebral iskemik rive lè yon boul san oswa yon moso plak bloke sikilasyon san nan yon atè ki bay sèvo a san. Konjesyon serebral iskemik yo se sa ki pi komen, yo reprezante prèske 9 sou 10 konjesyon serebral, dapre ASA.
  • Konjesyon serebral emorajik rive lè yon veso sangen nan sèvo a febli epi chire akoz presyon tansyon wo k ap aji sou li san rete oswa lòt chanjman ki fèt pandan yon moun ap pran laj. San kapab koule anndan sèvo a, oswa ant sèvo a ak zo tèt la. “Konjesyon serebral emorajik yo ka pi domaje epi pi difisil pou trete,” Doktè a te di. Anderson.
  • Atak iskemik pasajè (TIA) yo souvan rele ti konjesyon serebral. Yon boul san, yon moso plak, oswa yon ti chire nan atè a sispann sikilasyon san nan sèvo a pandan kèk minit, epi apre sa li rezoud poukont li. TIA yo se yon siy ki montre ou gen risk pou fè yon konjesyon serebral.

Medikaman pou tansyon ak chanjman nan fason w viv ka fè yon gwo diferans.

Christopher David Anderson, MD, MSC

  • Neurologist, Mass General Brigham

Konsèy pou jere tansyon wo epi bese risk pou fè yon konjesyon serebral

Gen tansyon wo pa vle di ou pral fè yon konjesyon serebral alavni. An reyalite, CDC estime yo ka anpeche jiska 8 sou 10 konjesyon serebral.

“Medikaman pou tansyon ak chanjman nan fason w viv ka fè yon gwo diferans,” konfime Doktè. Anderson.

Aksyon sa yo ka ede w rive nan nivo tansyon ou vize a epi anpeche konjesyon serebral:

1. Pran medikaman pou tansyon

Medikaman pou tansyon ede kenbe tansyon an nan yon nivo ki an sante (anba 120/80 milimèt mèki oswa mm Hg). Men, jwenn bon medikaman an, oswa konbinezon medikaman pou tansyon an, ka difisil.

“Tout moun reyaji yon fason diferan ak medikaman sa yo,” di Doktè. Anderson. “Sa ki mache pou mari oswa madanm ou, frè oswa sè ou, oswa zanmi ou ka pa mache menm jan pou ou. Oswa yo ka lakòz efè segondè.”

Erezman, pwofesyonèl sante yo gen anpil medikaman pou tansyon yo ka chwazi. Gen kèk ladan yo ki aji lè yo detann veso sangen yo epi anpeche yo vin twò sere. Gen lòt ki travay nan elaji veso sangen yo, pou san an ka sikile pi lib avèk mwens presyon sou atè yo. Gen medikaman tou pou soulaje estrès sou kè ou nan ralanti batman kè a. Finalman, kèk medikaman ede ren ou elimine dlo ak sèl anplis, sa ki diminye kantite likid kè ou dwe ponpe.

Risk ou genyen pou fè yon konjesyon serebral pi wo si ou gen tansyon wo ansanm ak dyabèt ak/oswa kolestewòl wo. Medikaman ka ede kontwole pwoblèm sante sa yo tou, tankou medikaman estatin ki bese kolestewòl.

2. Fè chanjman nan fason w viv

Anplis pran medikaman pou tansyon, ou kapab pran mezi tou pou bese tansyon w natirèlman:

  • Manje yon fason ki bon pou sante: Fwi ak legim fre, manje ki fèt ak grenn antye ak bon grès tankou sa ki nan pwason ak zaboka, se pami pi bon manje pou anpeche konjesyon serebral. Ou ta dwe veye tou kantite sèl, sik ak alkòl ou konsome chak jou.
  • Bouje plis: Fè omwen 150 minit egzèsis ayewobik entansite modere, oswa 75 minit egzèsis entans, chak semèn. Lè ou fè egzèsis regilyèman, sa bon pou atè w yo. Lè ou fè egzèsis, san sikile pi byen. Sa ede atè yo rete pi laj, rete fleksib epi anpeche plak akimile ladan yo.
  • Leve pwa: Anplis egzèsis ayewobik, Asosyasyon Ameriken pou Kè a rekòmande pou w fè egzèsis pou ranfòse misk ki mande efò modere oswa gwo efò 2 jou pa semèn. Leve pwa oswa fè egzèsis kote ou sèvi ak pwa kò w ede veso sangen yo rete an sante epi fonksyone byen.
  • Kenbe yon pwa ki an sante: Twòp pwa ak obezite ka lakòz tansyon wo paske kè w oblije travay pi di pou ponpe san. Pwa siplemantè a mete presyon tou sou ren w, sa ki ogmante tansyon an. Yon rejim alimantè ki an sante ansanm ak egzèsis ka ede. Medikaman pou pèdi pwa oswa operasyon ka ede kèk moun.
  • Chèche èd pou sispann itilize tabak: Itilize pwodui tabak ogmante tansyon an lè li retresi atè yo epi fè san an vin pi kolan epi gen plis chans pou li fè boul. Menm lè ou sèlman respire lafimen tabak lòt moun, risk pou fè konjesyon serebral ka ogmante jiska 30%, dapre CDC. Konsèy sa yo ka ede w sispann fimen. Pwofesyonèl sante ki ba ou swen prensipal la (PCP) ka ede w reyisi tou.

3. Siveye tansyon lakay ou

Tansyon w ka chanje nenpòt ki lè, menm ant yon jou ak yon lòt. Mezire tansyon w lakay ou ka ede w wè si medikaman yo ap mache byen. Sa ka ede w remake byen vit si tansyon w monte epi ou bezwen swen medikal tousuit.

Pou jwenn yon rezilta egzak lè w mezire tansyon w:

  • Chita pandan omwen 5 minit ak pye w atè anvan w mezire tansyon w.
  • Poze bra w sou yon tab, nan menm nivo ak kè w.
  • Pran tansyon w nan maten ak nan aswè, omwen 3 jou pa semèn.
  • Kalkile mwayèn rezilta yo pou chak jou, epi kalkile mwayèn rezilta yo pou semèn nan.
  • Note rezilta mezi tansyon w yo pou w pataje yo ak pwofesyonèl sante w la.
  • Pote aparèy ou itilize lakay ou a kote pwofesyonèl sante w la travay omwen yon fwa pa ane pou verifye si rezilta li bay yo egzak.

Kilè pou w rele pwofesyonèl sante w la

Rele pwofesyonèl sante w la nenpòt lè ou enkyete w pou tansyon w oswa ou santi gen yon bagay ki pa nòmal. Li enpòtan sitou pou w kontakte pwofesyonèl sante w la si rezilta mezi tansyon w yo pi wo pase 130/80 mg HH pandan yon semèn oswa plis.

“Ou ka bezwen chanje medikaman oswa ajoute lòt pou fè chif sa yo bese,” se sa Doktè Anderson. Pwofesyonèl sante w la ka rekòmande tou pou w patisipe nan yon pwogram pou siveye tansyon w adistans.

Rele 9-1-1 si ou menm oswa yon moun ou renmen montre siy konjesyon serebral, tankou figi ki tonbe sou yon bò, feblès nan yon bra ak difikilte pou pale.

primary
internal
Aprann plis sou rezon ki fè konjesyon serebral ap ogmante pami jèn yo.
/content/unified-xwalk/ht/health-wellness/causes-of-strokes-in-young-adults