false

Poukisa estwok yo ap ogmante pami moun jèn?

Jèn adilt ki strese nan travay
/content/dam/unified-xwalk/cf/providers/3004501

Moun ki jèn ak moun ki nan laj mwayen ka parèt an sante epi santi yo byen. Yo ka kwè yo pa gen risk pou yo fè gwo pwoblèm kè oswa veso sangen. Men, rechèch Asosyasyon Ameriken pou Kè a (American Heart Association) montre pousantaj moun ki fè estwok ap ogmante piti piti pami Ameriken ki poko gen 49 an depi 30 ane.

“Estwok se youn nan pi gwo kòz lanmò, andikap ak entène lopital. Sa a se vrèman yon avètisman pou pasyan yo ak founisè swen sante yo. Nou dwe pran faktè risk yo oserye epi kòmanse jere yo pi prekòs posib,” di Christopher David Anderson, MD, MMSc, yon newològ nan Mass General Brigham Neuroscience Institute, yon enstiti ki okipe maladi sèvo ak nè, epi chèf sèvis estwok nan Mass General Brigham. “Pasyan yo dwe santi yo alèz pou yo mande pwofesyonèl sante yo ki faktè risk yo genyen ak sa yo ka fè pou jere yo pi byen, anvan yon pwoblèm parèt.”

Kòz estwok nan jèn adilt

Gen kèk maladi ki ra ki ka fè yon moun gen plis risk pou fè estwok pandan li jèn. Men, pifò faktè risk pou estwok lakay jèn adilt yo sanble ak sa moun ki pi gran yo genyen: tansyon wo, dyabèt, kolestewòl wo ak obezite. Maladi sa yo ap vin pi komen lakay jèn Ameriken yo.

Anplis, Doktè Anderson mete aksan sou lòt faktè risk “an silans” pou estwok nan jèn adilt:

“Bon nouvèl la se nou ka chanje faktè risk sa yo. Pèsonn pa destine pou fè yon estwok. Ou ka gen plis risk akòz bagay tankou maladi ki konn genyen nan fanmi ou ak sa ou eritye nan fanmi ou. Men, trete faktè risk ou yo epi pran sante ou an men se yon estrateji efikas, e sa ka anpeche risk estwok la tounen yon estwok toutbon,” Doktè Anderson di.

Moun nan kèk gwoup gen plis risk tou pou yo gen pwoblèm kè ak veso sangen, tankou estwok, Doktè Anderson di.

“Pwoblèm sante ki ka lakòz estwok, ansanm ak estwok li menm, pi komen lakay moun ki depi lontan pa jwenn menm aksè ak lòt moun nan resous ak swen sante. N ap wè menm pi gwo pousantaj nan popilasyon ki gen orijin Afriken, orijin Ispanik, ak popilasyon Azi de Lès,” li di. “Anplis, Sid ak pati santral Sid Etazini fòme zòn yo rele ‘Senti estwok’ (Stroke Belt), kote estwok rive pi souvan akòz faktè ekonomik, sosyal, rasyal, demografik ak fason moun viv.”

Li ankouraje moun nan gwoup sa yo ak pwofesyonèl sante yo pou yo pran inisyativ pale sou faktè risk yo. Sa ka ede asire yo resevwa entèvansyon alè, Doktè Anderson di. Jere faktè risk pa toujou vle di pran medikaman, sitou nan jèn adilt yo. Pou diminye risk pou fè estwok, kòmanse fè chwa chak jou: manje manje ki pi bon pou sante, fè plis egzèsis ki fè kè ou bat pi vit ak dòmi pi byen.

Menm moun ki pa gen faktè risk tipik yo ka fè yon estwok. Nouvo rechèch montre kèk faktè risk moun pa konn panse ak yo gen yon gwo lyen ak estwok lakay jèn moun. Pami yo gen migrèn, pwoblèm ki fè san kaye mal, ren ki sispann fonksyone, maladi kote kò a atake tèt li ak kansè. Pale ak pwofesyonèl swen prensipal ou (PCP) sou fason pou diminye faktè risk ou konn tande pale de yo ak lòt faktè risk yo.

Chèchè nan Mass General Brigham Heart and Vascular Institute, enstiti Mass General Brigham pou kè ak veso sangen, te jwenn enflamasyon ka ogmante risk pou fè estwok tou lakay fanm ki pa gen lòt pwoblèm sante. Dekouvri enflamasyon prekòs epi trete l ka ede evite yon estwok.

Pousantaj estwok nan granmoun aje Ameriken yo aktyèlman desann paske American Heart Association te travay avèk anpil dilijans pou edike moun yo epi entèvni. Li lè pou nou kòmanse aplike menm estrateji sa yo nan moun ki pi jèn ke nou pa t ap panse tradisyonèlman ki an risk pou maladi kadyovaskilè ak estwok.

Christopher David Anderson, MD, MMSc

  • Neurologist, Mass General Brigham

Rekonèt siy estwok nan yon jèn moun

Si yo rekonèt yon estwok prekòs epi ou resevwa swen medikal rapid, ou gen plis chans pou w refè byen. Se poutèt sa, Doktè Anderson di li enpòtan pou moun tout laj rekonèt siy estwok epi konnen ki lè pou yo chèche èd.

“Si yo rekonèt li prekòs, nou ka menm sispann yon estwok, epi gen plizyè tretman nou ka itilize nan premye kèk èdtan jiska 24 èdtan apre yon estwok pou anpeche efè ak konplikasyon ki pi grav yo,” Doktè. Anderson di.

Li rekòmande pou jèn adilt aprann metòd “B.E. F.A.S.T.” pou idantifikasyon estwok:

  • Balans: Èske w pèdi balans ou bridsoukou oswa èske w gen vètij?
  • Je: Èske w pèdi kapasite pou w wè?
  • Figi: Èske figi w oswa souri w parèt inegal, oswa èske yon bò nan figi w ap tonbe?
  • Bra: Èske yon bra oswa yon janm ap pandye, oswa èske w santi w fèb sou yon bò?
  • Lapawòl: Èske w gen pwoblèm pou w pale, kominike, oswa konprann lòt moun? Èske w ap pale yon fason ki pa klè?
  • Li lè pou rele 911.

Si nenpòt nan sentòm sa yo prezan, rele 9-1-1 imedyatman. Tretman pou estwok kòmanse nan anbilans lan. Aprann plis sou premye swen pou moun ki gen sentòm estwok.

Aprann sou faktè risk pou estwok nan jèn adilt

Anpil moun panse se sèlman paran yo oswa granparan yo ki bezwen enkyete yo pou estwok. “Men faktè risk sa yo ap afekte sante nou ak risk pou nou fè estwok alavni, menm lè nou sanble nou nan pi bon moman sante nou. Donk nou bezwen adrese faktè risk sa yo avèk detèminasyon,” Doktè. Anderson di. “Menm si ou pa konnen sa ou sipoze fè, konnen ke ou bezwen mande se yon bagay ki enpòtan.” Jèn moun gen yon avantaj: yo souvan konn sèvi ak teknoloji epi yo gen aksè a zouti ki ka ede yo aprann.”

Li rekòmande kèk resous pou aprann sou risk pèsonèl ou pou fè estwok:

  • Espè Mass General Brigham yo nan sante sèvo: Sant McCance pou Sante Sèvo a ede moun maksimize sante sèvo yo. Doktè nan sant la idantifye faktè risk, amelyore sante sèvo epi ede anpeche estwok, demans ak depresyon lakay moun ki vin granmoun.
  • Nòt Swen Sèvo McCance: Nòt Swen Sèvo a se yon kesyonè sou sante fizik ou, fason ou viv, relasyon ou ak lòt moun ak jan ou santi ou. Apre sa, li bay yon nòt ki mezire sante sèvo w ak risk pou evènman negatif tankou estwok. Finalman, li rekòmande fason pou diminye risk ou. Zouti a disponib an anglè ak an panyòl, epi ou ka itilize li poukont ou oswa avèk yon founisè swen sante.
  • 8 Esansyèl Lavi a: Resous Asosyasyon Ameriken pou Kè a prezante 8 bagay esansyèl pou lavi ki gen plis enpak sou sante kè ak veso sangen. Manje pi byen, kite tabak, dòmi ase, jere pwa ou, kontwole kolestewòl ou, kontwole sik nan san ou ak kontwole tansyon ou.

Chanje fason nou panse sou estwok

“Pousantaj estwok lakay Ameriken ki pi gran yo bese toutbon paske Asosyasyon Kè Ameriken an te travay di anpil pou enfòme moun epi pran mezi,” Doktè. Anderson di. “Li lè pou nou kòmanse sèvi ak menm estrateji sa yo pou moun ki pi jèn, moun nou pa t ap panse ki gen risk pou yo fè maladi kè oswa estwok.”

Li espere done ki montre estwok ap ogmante lakay jèn adilt yo pral mennen nan chanjman nan sistèm nan. Pa egzanp, anplwayè yo ka mete pwogram sou pye pou ede anplwaye yo fè plis aktivite fizik, manje pi byen epi gen mwens estrès.

“Lè yo fè chanjman sa yo pi bonè nan lavi, yo ede anpeche estwok lakay jèn moun epi yo amelyore sante an jeneral tou. Men sa mande efò. Se pa yon bagay anplwaye ou pral fè poukont yo si yo toujou anba estrès ak long èdtan travay, jan sa tradisyonèl nan lavi travay Ameriken an,” Doktè Anderson di.

primary
internal
Aprann kijan jere tansyon ou ka ede anpeche estwok
/content/unified-xwalk/ht/health-wellness/high-blood-pressure-and-stroke