Maladi ki gen rapò ak chalè: Siy, Sentòm, ak Prevansyon:
Jwi yon jounen solèy deyò se youn nan pi bon pati nan ete a, men tout chalè sa a ka vin danjere byen vit.
Estrès chalè, kote kò a pa ka bese tanperati li akòz chalè ekstrèm, se kòz prensipal tout lanmò ki gen rapò ak move tan, dapre Òganizasyon Mondyal Lasante. Pandan vag chalè yo vin pi souvan chak ane, li pi enpòtan pase tout tan pou w konnen siy yo ak fason pou w evite maladi chalè lakòz.
“Nan sèvis ijans lan, lè tanperati a monte, nou wè plis moun ki malad akòz chalè a ak plis moun ki gen maladi kwonik ki vin pi grav,” di Paul Biddinger, MD, responsab preparasyon ak kontinite nan Mass General Brigham. “Moun ki gen plis risk pou yo malad gen ladan yo moun ki gen maladi kwonik chalè a ka agrave, tankou maladi kè, granmoun aje, timoun piti ak kèk moun k ap viv nan kominote ki pa jwenn ase sèvis.”
Doktè. Nan kad yon travay ansanm ant Mass General Brigham ak IBM, Biddinger ap devlope yon zouti entèlijans atifisyèl pou ede sistèm swen sante ak sant sante kominotè yo konbat efè gwo chalè. Zouti a pral ede idantifye pasyan ki gen plis risk pou yo malad akòz chalè, prevwa peryòd gwo chalè epi voye avètisman serye bay kominote yo.
“Nou vle ede prepare kominote yo epi asire ke moun ki pi vilnerab a chalè ekstrèm yo gen resous yo bezwen pou yo rete an sekirite,” di Doktè. Biddinger.
Nan atik sa a, li bay plis detay sou pwojè a. Li esplike siy diferan maladi chalè lakòz, moun ki gen plis risk yo ak fason pou rete fre.
Kalite maladi ki gen rapò ak chalè
Tan ki cho anpil epi ki imid ka lakòz estrès chalè, sa vle di kò w bezwen travay pi di pou refwadi. Sa ka lakoz yon maladi ki gen rapò ak chalè ki mande atansyon medikal oswa ki ka fè kondisyon sante kwonik, tankou maladi nan poumon oswa nan kè, vin pi mal. Chalè ekstrèm ka fè w malad lè tanperati ak imidite andedan kay la monte, menm si w pa fè egzèsis ni w pa travay deyò.
Gen 4 kalite prensipal maladi ki gen rapò ak chalè:
- Gratèl chalè rive lè swe twòp nan tan cho ak imid irite po w. Gratèl la ka sanble ak yon pakèt bouton wouj oswa ti anpoul sou po w. Ou ka anpeche gratèl chalè lè w kenbe po w fre epi sèk, epi gratèl la anjeneral geri pou kont li.
- Kranp chalè ka rive lè w ap fè egzèsis oswa w ap swe anpil nan chalè. Sa ka lakòz kranp oswa kontraksyon misk ki fè mal nan bra w, janm ou oswa vant ou. Malgre kranp sa yo pa grav anjeneral, ale nan yon kote ki fre touswit. Bwè likid tankou dlo, ji klè oswa yon bwason espò si rejim alimantè w pèmèt sa.
- Epuizman akòz chalè se yon fòm maladi ki gen rapò ak chalè ki pi grav. Anjeneral, li rive lè kò w pèdi twòp dlo ak sèl oswa lè li kòmanse gen difikilte pou l refwadi. Ou ka gen sentòm tankou maltèt, vètij, kè plen ak feblès. Epuizman akòz chalè ka byen vit lakòz kout chalè si yo pa trete l. Moun ki gen epuizman akòz chalè dwe ale nan yon kote ki fre imedyatman, bwè likid epi repoze.
- Kout chalè se maladi ki pi grav chalè ka lakòz. Li mande swen medikal touswit. Li rive lè kò w pèdi kapasite pou l rete fre epi tanperati kò w monte, anjeneral pi wo pase 103°F. Moun ki gen kout chalè ka pa aji jan yo abitye a, pèdi konesans, sispann swe oswa gen konvilsyon. Ou dwe rele 9-1-1 pou nenpòt moun ou sispèk ki ka gen kout chalè.
Siy ak sentòm epuizman akòz chalè
Siy ak sentòm epuizman akòz chalè ka enkli:
- Swe anpil
- Tanperati kò ki wo
- Kè plen
- Maltèt
- Vètij
- Fatig oswa feblès
- Iritabilite
- Plis swaf dlo pase nòmal
- Mwens pipi pase nòmal
Si w santi sentòm epuizman akòz chalè, ale nan yon kote ki fre imedyatman. Lage oswa retire nenpòt rad ki anplis oswa ki lou epi kouche ak pye w anlè. Bwè ti gout dlo fre souvan. Rele pwofesyonèl sante w la si sentòm ou yo vin pi mal oswa si yo dire plis pase 1 èdtan.
Siy ak sentòm kout chalè
Siy ak sentòm kout chalè gen ladan yo:
- Po cho ak sèk oswa swe anpil anpil
- Tanperati kò ki trè wo (103˚F oswa plis)
- Konfizyon, konpòtman ki chanje (ou pa aji jan w abitye a) oswa pawòl ki pa klè
- Pèt konesans
- Konvilsyon
Si ou menm oswa yon lòt moun gen siy oswa sentòm kout chalè, rele 9-1-1 touswit. Sa a se yon ijans medikal epi li ka byen vit vin fatal si ou pa resevwa tretman touswit.
Si sa posib, mennen moun nan yon kote ki fre, leve pye l epi retire rad ki pi deyò yo sou li. Mete yon pake glas oswa yon twal mouye, frèt sou tèt yo, kou yo, anba bra yo, ak nan lenn yo, oswa tranpe rad yo ak dlo fre. Sèvi ak yon vantilatè pou fè lè sikile sou po moun nan si ou ka kenbe po yo mouye ak yon vapè dlo oswa dlo (pa sèvi ak yon vantilatè pou refwadi yo si tanperati a pi wo pase 90 degre epi po yo sèk). Pa ba li dlo pou l bwè, men rete avè l jiskaske èd rive.
Se pa sèlman kèk moun ki nan yon risk ki pi wo pou maladi ki gen rapò ak chalè, men chalè a ka fè kondisyon kwonik vin pi mal. Li enpòtan pou moun sa yo rete trè vijilan. Si w gen manm fanmi oswa moun nan kominote w ki nan yon risk ki pi wo, tcheke yo pandan vag chalè.
Paul Biddinger, MD
- Chief Preparedness and Continuity Officer
- Mass General Brigham
Faktè risk pou maladi ki gen rapò ak chalè
Doktè. Biddinger souliye gwo chalè afekte kèk gwoup moun plis pase lòt.
“Gen moun ki gen plis risk pou yo malad akòz chalè. Chalè a ka fè maladi kwonik yo vin pi grav tou,” li di. “Li enpòtan pou moun sa yo rete trè vijilan. Si w gen manm fanmi oswa moun nan kominote w ki gen plis risk, pran nouvèl yo pandan vag chalè.”
Jonathan Slutzman, MD, yon doktè ijans nan Mass General Brigham, ajoute: “Pafwa, gwo chalè ka fè yon maladi kwonik vin grav toudenkou oswa tounen yon ijans.” Egzanp yo se atak kè ak kou serebral, tou de ka rive plis nan tanperati ki wo. Doktè. Slutzman se direktè medikal pou dirabilite anviwònman an ak direktè Sant pou Anviwònman ak Sante nan Massachusetts General Hospital.
Ki moun ki gen plis risk pou yo malad akòz chalè?
Gen moun gwo chalè ka afekte plis pase lòt moun. Men kèk ladan yo:
- Granmoun ki gen plis pase 65 lane. Moun k ap viv poukont yo, ki gen difikilte pou deplase oswa ki deja gen yon maladi oswa yon lòt pwoblèm sante gen plis risk toujou.
- Tibebe ak jèn timoun. Kò yo pa ka kontwole tanperati l osi byen ak kò granmoun yo.
- Travayè k ap travay deyò oswa anndan nan anviwònman ki cho. Lè w mete rad pwoteksyon oswa w ap travay toupre machin cho, sa ogmante chans ou genyen pou devlope yon maladi ki gen rapò ak chalè.
- Moun ki gen andikap oswa maladi kwonik. Yo ka gen mwens chans pou yo santi ak reyaji a chanjman tanperati, oswa yo ka pran medikaman ki ogmante efè chalè a. Moun ki gen maladi kè, ren oswa poumon, tankou maladi atè kowonè, maladi ren kwonik oswa fibwoz sistik (yon maladi ki fè mikis nan kò a vin epè), ka gen sentòm ki pi grav lè gen gwo chalè. Moun ki gen dyabèt oswa obezite yo tou gen plis risk.
- Moun k ap pran sèten medikaman. Lè w pran medikaman pou tansyon wo (ipètansyon) oswa depresyon, sa ogmante risk ou genyen pou devlope yon maladi ki gen rapò ak chalè. Grenn ki fè w pipi plis (“grenn dlo”), yo itilize pou trete maladi tankou ensifizans kadyak ak èdèm (anflamasyon), ogmante risk ou tou epi yo ka fè kò w manke dlo.
Moun ki plis riske yo dwe toujou pridan, menm si tanperati a pa rive nan nivo pou yo fè anons oswa bay avètisman sou gwo chalè. Yo ka toujou devlope maladi ki gen rapò ak chalè oswa fè eksperyans sentòm yon kondisyon kwonik ki vin pi grav. Li enpòtan pou moun ki nan gwo risk yo ak fanmi yo oswa moun k ap pran swen yo pran mezi pou evite maladi ki gen rapò ak chalè epi veye siy maladi sa a, menm si pa gen yon vrè vag chalè.
Kisa yo rele efè zile chalè iben an?
Doktè. Biddinger ajoute ke kote w ap viv la ka ogmante risk ou genyen pou devlope maladi ki gen rapò ak chalè. Li eksplike yon fenomèn yo rele zile chalè iben: vil ak zòn ki gen anpil moun, kote yon gwo pati tè a kouvri ak sifas moun konstwi, gen tanperati ki pi wo.
“Zòn ki gen plis bilding ak sifas pave, tankou wout asfalt ak twotwa beton, souvan pi cho pase zòn riral yo,” li di. “Materyèl sa yo absòbe epi degaje plis chalè solèy pase zèb, pyebwa ak lòt sifas natirèl.”
Anpil bilding ki gwoupe nan yon sèl zòn vle di tou gen mwens sikilasyon van ak lonbraj ki soti nan pyebwa yo. Epi plis moun nan yon sèl kote jenere plis chalè nan kantite machin, inite èkondisyone, ak plis ankò. Tout faktè sa yo kreye yon pòch chalè ki ka rive jiska 7 degre pi cho pase zòn ki andeyò vil la. Sa fè moun k ap viv nan vil yo gen plis risk pou yo gen maladi chalè lakòz.
Kijan pou evite kou chalè ak lòt maladi ki gen rapò ak chalè
Chanjman nan klima fè vag chalè yo vin pi souvan. Li enpòtan pou w prepare tèt ou ak moun ou renmen yo pandan peryòd gwo chalè, sitou moun ki gen plis risk pou yo soufri maladi ki gen rapò ak chalè.
Men kèk konsèy pou w rete an sekirite pandan yon vag chalè:
- Rete fre anndan. Bloke solèy la lè w kouvri fenèt yo ak rido, lonbraj, oswa katon ki kouvri ak papye aliminyòm. Pa konte sèlman sou yon vantilatè pou w fre, paske li pap diminye tanperati kò w. Si w pa gen èkondisyone lakay ou, ale nan yon bibliyotèk, yon sant komèsyal, yon makèt oswa yon sant piblik kote ou ka al pran fre.
- Mete rad ki lejè epi ki kite lè pase. Si w deyò, mete yon chapo ki gen gwo bò pou pwoteje figi w epi chèche lonbraj souvan.
- Bwè ase dlo. Eseye bwè dlo pandan tout jounen an, men sitou anvan w sòti. Si w santi w twò cho, pran ti gòje dlo fre chak 15 minit.
- Pran douch oswa beny ak dlo fre. Evite itilize fou a pou kenbe tanperati a ba lakay ou.
- Pran nouvèl moun nan kominote w la ki gen plis risk akòz chalè a. Granmoun, timoun, ak moun ki gen maladi kwonik se yo ki gen pi gwo risk pou soufri maladi ki gen rapò ak chalè. Pandan gwo chalè, pran nouvèl vwazen w yo ak lòt moun nan kominote w la pou asire w yo an sekirite.
- Evite risk ki pa nesesè. Pa janm kite yon timoun, yon granmoun oswa yon bèt kay pou kont li nan yon machin. Evite tou fè egzèsis oswa travay deyò, paske aktivite sa yo mande anpil enèji.
Kijan Mass General Brigham ap sèvi ak entèlijans atifisyèl (IA) pou ede konbat maladi chalè lakòz
Doktè. Biddinger ap dirije yon pwojè ki gen entansyon ede kominote ki pi afekte pa chalè ekstrèm yo.
Nan kad yon kolaborasyon ak IBM Sustainability Accelerator, yon pwogram IBM pou ede jwenn solisyon pou pwoteje anviwònman an, ekip li a planifye sèvi ak teknoloji IA pou pi byen prevwa peryòd gwo chalè epi voye avètisman otomatik davans. Zouti IA y ap devlope a ta ka prevwa ki pasyan ki gen plis risk pou yo gen maladi chalè lakòz. Li ta ede doktè yo idantifye faktè risk sa yo tou.
“Nou vle zouti sa a pa sèlman ede nou idantifye ki moun ki pi an danje pandan chalè ekstrèm, men tou ede nou kominike avèk yo epi ba yo resous,” Doktè. Biddinger eksplike. “Li ta ka ede moun jwenn sant refwadisman si yo pa gen èkondisyone lakay yo. E avètisman prekòs sou gwo chalè ta ede diminye kantite vizit nan sal ijans ak kantite moun yo entène lopital.”
Chèchè yo planifye pou yo teste zouti a an premye nan lopital atravè sistèm Mass General Brigham nan, men objektif la se elaji itilizasyon li pi lwen pase New England.
“Objektif nou se sèvi ak zouti sa a pou sant sante kominotè atravè peyi a,” Doktè Biddinger di. “Sitou paske peryòd gwo chalè yo vin pi souvan, nou vle ede kominote sa yo fè fas ak risk gwo chalè poze pou sante epi pwoteje moun ki plis bezwen èd.”