false

Kijan pou anpeche kriz kadyak

Yon gwoup zanmi k ap fè randone ansanm nan bwa, k ap fè egzèsis pou anpeche kriz kadyak.
/content/dam/unified-xwalk/cf/providers/3006450

Pifò moun konnen pou kè yo rete an sante, yo dwe manje byen, fè egzèsis regilyèman epi pa fimen. Men, si ou pa travay ansanm ak doktè w, w ap fè sèlman yon pati nan sa ki nesesè.

“Anpil moun sipoze kriz kadyak rive sou yon sèten kalite moun—pa egzanp gason ki pi gran, ki gen twòp pwa—epi sa rive yo poutèt sa yo fè ak kò yo,” Sohah Iqbal, MD di, yon kadyològ Mass General Brigham ki sèvi kòm chèf kadyoloji nan Lopital Salem.

Chwa nan fason moun viv enpòtan. Men, menm si ou santi ou an sante epi ou panse w ap fè tout bon bagay yo, pa neglije enpòtans vizit medikal regilye yo.

“Asire w ou travay ansanm ak doktè w yo pou w konprann faktè ki ogmante risk ou epi konnen nivo kolestewòl ou, tansyon w ak nivo sik nan san w,” Doktè Iqbal di. “Epi apre sa, ou ka travay avèk doktè w pou asire w sa yo nan yon bon nivo, swa avèk chanjman nan vi w oswa avèk medikaman.”

Faktè risk pou kriz kadyak

Doktè w la ka ede w konprann risk endividyèl ou pou kriz kadyak, ki gen ladan senk faktè risk klasik sa yo:

  1. Pwoblèm kè nan fanmi w: Si yon moun nan fanmi w te fè yon kriz kadyak nan yon laj prekòs, ou gen yon istorik familyal maladi kè. Gid la se si yon manm fanmi gason te fè yon kriz kadyak anvan laj 55 oswa yon manm fanmi fi anvan laj 65. Doktè w la ka rekòmande tès oswa randevou swivi regilye pou siveye kè w pi byen.
  2. Tansyon wo: Tansyon wo, yo rele tou ipètansyon, ka mete twòp presyon sou kè w ak veso sangen w yo epi lakòz yon kriz kadyak. Ou ta dwe fè mezire tansyon w omwen yon fwa pa ane, pi souvan si w gen tansyon wo (140/90 mmHg oswa plis). Menm jan ak kolestewòl, chanjman nan fason w viv ak medikaman ka ede kontwole ipètansyon.
  3. Kolestewòl wo: Kolestewòl wo ka ogmante chans pou fè kriz kadyak lè li bouche atè w yo epi limite sikilasyon san nan kè a. Doktè w ka tcheke nivo kolestewòl ou avèk yon senp tès san. Moun ta dwe fè yon sèl tès kolestewòl nan trantèn yo. Si li nòmal, lè sa a, ou ka tann jiska laj 40 an pou lòt tès depistaj ankò. Si kolestewòl ou wo, chanjman nan fason w viv ak medikaman ka ede kontwole li epi konsa diminye chans pou fè kriz kadyak.
  4. Dyabèt: Nivo sik nan san ki wo ka domaje veso sangen yo ak kè a sou tan. Se poutèt sa, moun ki gen dyabèt gen plis chans pou fè kriz kadyak. Avèk vizit medikal ak tès san, doktè w ka ede w detekte dyabèt la pi bonè posib. Si w gen predyabèt oswa dyabèt, doktè w ka ede w kontwole li ak chanjman nan fason w viv, medikaman oswa toude.
  5. Fimen: Fimen fè kò w vyeyi pi vit, tankou misk kè w ak atè w yo. Li fè veso sangen yo vin rèd epi li ogmante ritm kè ou ak tansyon ou, sa ki mete yon presyon anplis sou kè w. “Li relativman ra pou yon moun vini ak yon kriz kadyak klasik nan laj 30 an. Men lè sa rive, anjeneral se yon moun k ap fimen epi ki gen yon faktè risk kache tankou istwa fanmi oswa jenetik,” Doktè. Iqbal di.

Pale ak doktè ou sou jan ou santi w lè w ap fè aktivite chak jou enpòtan tou pou konprann sante kè ou. “Vin wè doktè ou ak egzanp espesifik, tankou, ‘Mwen fè 30 minit egzèsis chak jou. Men chak fwa mwen rive nan tèt ti mòn lan, mwen santi mwen jis pa ka depase sa, epi mwen t ap travay sou li pandan kèk semèn,’” Doktè Iqbal di. “Doktè w ka detèmine si se jis kondisyon fizik ou ki lakòz sa oswa si gen rezon pou enkyete w.”

Manje ki bon pou kè a

Doktè. Iqbal rekòmande yon rejim ki pa gen anpil kolestewòl e ki bon pou kè a pou anpeche kriz kadyak. Sa gen ladan l diminye konsomasyon grès bèt, vyann wouj, manje fri, krèm ak fwomaj.

“Ou pa vle ogmante kantite kolestewòl kò w deja ap pwodui,” li di. “Done sijere yon rejim vejetalyen se sèl rejim ki ka definitivman diminye risk ou, men sa ka difisil pou moun kenbe.” Rejim Mediterane a ak rejim Asosyasyon Ameriken pou Sante Kè a gen kèk avantaj tou.”

Yon rejim ki bon pou kè a gen ladan l tou bon grès ki ka ede ogmante bon kolestewòl. Fè yon lis pwovizyon ki bon pou kè a ak manje tankou nwa, legim, zaboka ak pwason. Li ankouraje moun evite rejim alimantè ki alamòd, paske yo souvan pa itil e yo ka menm danjere.

Plis ou aktif, plis ou konnen kò ou, epi plis w ap rann ou kont nenpòt chanjman k ap fèt ou ta dwe pale ak doktè ou sou yo.

Sohah Iqbal, MD

  • Chief of Cardiology, Salem Hospital

Fè egzèsis pou sante kè

Rechèch montre omwen 150 minit aktivite fizik ki mande yon efò modere chak semèn ka amelyore sante kè. Men, yon ti kras pi bon pase anyen, Doktè Iqbal di. Donk li ankouraje moun yo fè sa yo kapab. Si ou inaktif, kòmanse dousman. Menm lè ou fè egzèsis sèlman pou kèk minit, sa ka bon pou sante w.

Egzèsis pwoteje kè a nan plizyè fason. “Egzèsis ranfòse metabolis nenpòt manje n ap mete nan kò nou, enkli grès ak kolestewòl. E lè n ap fè egzèsis, kò nou sekrete òmòn ki pèmèt atè nou yo dilate kòmsadwa pou nou gen bon sikilasyon san nan kè nou,” li eksplike. “Li ede atè yo nan tout kò a rete soupl tou, sa ki diminye risk pou w vin gen tansyon wo.”

Doktè. Iqbal mete aksan tou sou lefèt moun ki fè egzèsis yo pi konekte ak kò yo ak sante kè yo. “Nan moun ki aktif, nou ka jwenn siyal bonè ka gen yon bagay ki pa bon paske kò yo ap di yo, ‘Mwen pa ka fè otan mwen konn fè nòmalman,’” li di. “Plis ou aktif, se plis ou konnen kò w, e se plis w ap remake chanjman ou ta dwe pale ak doktè w sou yo.”

Èske estrès lakòz kriz kadyak?

Malgre estrès pa lakòz kriz kadyak dirèkteman, Doktè Iqbal di se yon faktè risk ki pa tradisyonèl pou devlope maladi kè. Li ogmante enflamasyon nan kò a, sa ki ka kontribye nan tansyon wo ak nivo wo nan move kolestewòl. Anplis, estrès ka kontribye nan konpòtman ki pa an sante, tankou fimen ak manje twòp. Li rekòmande pou jere estrès nan fason sa yo:

  • Fè egzèsis pou diminye estrès.
  • Dòmi ase.
  • Limite estrès.
  • Aprann konsantre sou moman prezan epi sèvi ak lòt teknik pou detann ou.
  • Pase tan ak zanmi ak fanmi epi fè bagay ou renmen.

Fè sante kè tounen yon abitid

“Adopte yon fason viv ki bon pou kè a pa konplike tankou konstwi yon fize—an reyalite, sa pi difisil toujou. Chanje abitid epi rete motive pi difisil anpil pase annik pran yon grenn oswa li yon bagay sou entènèt,” li di.

Doktè. Iqbal sijere tou pou ou ekri objektif ou yo epi jwenn yon patnè responsabilite, yon moun ki ap ede w rete sou bon chemen an. Li rekòmande tou pou chanjman ki bon pou kè a adapte ak lavi w. Chwazi manje ak aktivite ki bon pou sante w e ou renmen toutbon.

“Sa pran tan pou devlope abitid. Pi gwo obstak la se jis pran premye pa a.”

primary
internal
Aprann plis sou swen kadyak ak vaskilè
/content/unified-xwalk/ht/services/heart-vascular