false

Amelyore sante sèvo w ak yon nouvo Nòt Swen Sèvo

Yon fanm ki pi gran ki abiye byen ap manje yon gwo salad vèt.
/content/dam/unified-xwalk/cf/providers/3001331
/content/dam/unified-xwalk/cf/providers/3004501

Kenbe sèvo w an sante enpòtan pou ede w bay pi bon rannman nan tout aspè lavi w, tankou nan travay ou, nan relasyon ou ak lòt moun ak nan aktivite ou fè chak jou. Sa amelyore kapasite w pou panse klè, pran desizyon, epi rezoud pwoblèm fasil. Sa ki pi enpòtan, kenbe sèvo w an sante ka ede pwoteje w kont pwoblèm sante grav.

Pou reponn ak enkyetid k ap ogmante sou sante sèvo, chèchè nan Mass General Brigham, yon rezo lopital, te devlope McCance Brain Care Score™ (BCS), yon nòt pou swen sèvo. Zouti sa a mezire efò w ap fè pou pwoteje sèvo w epi li ba w konsèy pou amelyore sante l. Yo te deja valide Nòt Swen Sèvo a kòm yon zouti ki ede pasyan ak pwofesyonèl swen sante yo idantifye chanjman nan fason y ap viv ki ka ede yo diminye risk pou yo devlope demans ak fè yon aksidan vaskilè serebral.

Rezilta resan ki te pibliye nan Neurology montre pi klè toujou ke amelyore Nòt Swen Sèvo w ka diminye anpil risk pou fè yon aksidan vaskilè serebral oswa devlope demans ak depresyon, menm si ou gen yon risk jenetik ki pi wo pou maladi sa yo. Yon etid ki te pibliye nan Frontiers in Psychiatry te montre tou ke yon nòt BCS ki pi wo asosye ak yon risk ki pi ba pou depresyon nan laj avanse.

“Rechèch nou an bay prèv solid ki montre ogmante BCS ou a pa sèlman gen anpil chans pou fè sèvo w pi an sante ak pi rezistan kont maladi tankou demans ak aksidan vaskilè serebral, men sa bay espwa tou pou pwoteje w kont depresyon,” di Jonathan Rosand, MD, MSc, kofondatè McCance Center for Brain Health nan Massachusetts General Hospital ak prensipal moun ki devlope Nòt Swen Sèvo a.

Otè korespondan Christopher D. Anderson, MD, MSc, chèf sèvis aksidan vaskilè serebral ak maladi serebwo-vaskilè nan Depatman Newoloji nan Brigham and Women’s Hospital, ajoute, “Demans, aksidan vaskilè serebral ak depresyon se pami kòz prensipal soufrans lè n ap pran laj. Rechèch sa a montre nou gen yon opòtinite ekstraòdinè pou anpeche maladi sa yo devlope menm.”

Ogmantasyon ki bay kè sote nan ka demans, aksidan vaskilè serebral ak depresyon

Dapre Sant pou Kontwòl ak Prevansyon Maladi (CDC), demans afekte plizyè milyon moun atravè lemond. Jiska 5,8 milyon Ameriken t ap viv ak maladi alzaymè an 2020, epi yo prevwa chif sa a pral prèske triple pou rive 14 milyon moun disi 2060.

Rechèch Asosyasyon Ameriken pou Sante Kè (American Heart Association) montre tou yon ogmantasyon ki bay kè sote nan kantite aksidan vaskilè serebral pami Ameriken ki gen 18 a 45 an. Pousantaj pasyan konjesyon serebral ki bezwen swen lopital la te ogmante tou plis pase 40% nan dènye deseni yo, malgre yon bès nan popilasyon jeneral la. Menm jan an tou, sante mantal se yon enkyetid k ap grandi. Dapre Enstiti Nasyonal Sante Mantal (NIMH), yo estime 14.5 milyon adilt Ozetazini ki gen 18 an oswa plis te fè omwen yon gwo epizòd depresyon ki te afekte lavi yo anpil an 2021.

Pandan kondisyon sa yo vin pi komen, li enpòtan pou idantifye epi chanje faktè risk yo nan yon etap prekòs pou ede diminye enpak yo. Nòt Swen Sèvo a se yon zouti itil ki ede w konprann sante sèvo a. Li ka ede ou menm ak pwofesyonèl sante w la konsantre sou bagay ou ka chanje pou diminye risk pwoblèm sante grav sa yo.

Ki faktè nòt swen sèvo a evalye pou ede amelyore sante sèvo a?

"Nòt Swen Sèvo a se yon zouti senp ki fèt pou ede nenpòt moun nan mond lan reponn kesyon an, 'Kisa mwen ka fè pou m pi byen pran swen sèvo mwen?'" di Doktè Rosand di.

Nòt Swen Sèvo a evalye 12 faktè ki ka modifye ki enfliyanse sante sèvo a:

Faktè fizik

  • Tansyon
  • Emoglobin A1C
  • Kolestewòl
  • Endèks mas kò (BMI)

Faktè ki gen rapò ak abitid lavi

Faktè sosyal oswa emosyonèl

  • Estrès
  • Relasyon
  • Objektif lavi

Yon nòt ki pi wo sou echèl 21 pwen an endike yon pi ba risk maladi sèvo.

Enpak nòt swen sèvo a sou risk depresyon, aksidan vaskilè serebral ak demans

Sèvi ak done ki soti nan plis pase 350 000 patisipan nan yon etid nan Wayòm Ini. Nan kad yon etid ki te fèt ak done yon biobank, chèchè nan Mass General Brigham fè yon dekouvèt enpòtan. Etid Frontiers in Psychiatry a te jwenn ke yon ogmantasyon 5 pwen nan nòt BCS debaz la te asosye ak yon:

  • 33 % mwens risk depresyon nan laj avanse
  • 27 % mwens risk depresyon nan laj avanse, aksidan vaskilè serebral ak demans pandan yon peryòd swivi medyàn 13 an

Ekip rechèch la te jwenn tou yon gwo koneksyon ant BCS debaz ak risk depresyon nan moun ki gen mwens pase 50 an. Sa sijere amelyore sante sèvo a nan yon etap prekòs nan lavi ka gen avantaj alontèm.

Nouvo rechèch Mass General Brigham ki pibliye nan Neurology baze sou rezilta sa yo. Li montre menm moun ki gen yon pi gwo risk jenetik pou konjesyon serebral, depresyon nan fen lavi, ak demans ki amelyore BCS yo ka diminye risk yo. Etid la te jwenn ke yon ogmantasyon 5 pwen nan BCS te lye ak yon:

  • 30 % mwens risk aksidan vaskilè serebral
  • 35% mwens risk depresyon nan laj avanse
  • 18% mwens risk demans

Rezilta sa yo montre ke fè chanjman nan vi ki an sante ka ede moun diminye risk pou yo devlope kondisyon sa yo, menm si yo gen faktè risk jenetik. Etid la mete aksan sou jan li enpòtan pou pran swen sèvo w pou kenbe l an sante pandan w ap vin pi gran.

Demans, konjesyon serebral, ak depresyon se kòz prensipal soufrans imen pandan n ap pran laj. Etid sa a mete aksan sou yon opòtinite ekstraòdinè pou anpeche kondisyon sa yo devlope depi nan kòmansman.

Christopher D. Anderson, MD, MSc

  • Neurologist, Mass General Brigham

Konsèy pou amelyore nòt swen sèvo w

Pou ede diminye risk demans, aksidan vaskilè serebral ak depresyon, eseye amelyore Nòt Swen Sèvo w. Men kèk konsèy pou ede w kòmanse:

Siveye sante fizik ou.

Men sa ou ka fè:

Adopte abitid vi ki an sante.

Konsèy sa yo ka ede w amelyore sante w:

  • Swiv yon rejim alimantè ekilibre. Yon rejim Mediterane ki rich nan legim, fwi, ak grenn ka amelyore sante sèvo. Apwòch sa a gen ladan l anpil manje ki amelyore memwa epi ki ka ede konbat bès mantal.
  • Sispann fimen. Evite rete bò kote moun k ap fimen oswa lòt bagay ki ka fè w anvi fimen.
  • Limite kantite alkòl ou bwè. Menm konsomasyon alkòl modere ka ogmante risk pou bès mantal sou tan epi gen yon enpak negatif sou kò w.
  • Rete aktif fizikman. Fè omwen 150 minit aktivite fizik pa semèn ka amelyore sante kè w ak sante sèvo w. Jwenn egzèsis ou renmen epi kòmanse se yon bon premye etap.
  • Fè dòmi byen yon priyorite. Mete telefòn ou sou kote omwen 15 minit anvan ou dòmi, paske tan ou pase devan ekran ka afekte kapasite w pou dòmi pi byen epi leve repoze. Si ou bezwen kòmanse piti, eseye jis senk minit epi ogmante tan an piti piti.

Amelyore byennèt sosyal ak emosyonèl.

Men sa ou ka fè:

  • Jere estrès. Meditasyon pou estrès ka amelyore sante mantal ou an jeneral epi redui risk pou maladi alzaymè ak lòt kalite demans.
  • Bati relasyon solid. Rechèch montre ke gen moun ou ka pale avèk yo epi aprann nouvo bagay bon pou sante sèvo a.
  • Jwenn yon objektif nan lavi. Gen yon sans objektif ka amelyore sante sèvo a nenpòt ki laj. Lè ou jwenn aktivite ki fè w santi w fè pati kominote w la, sa ka ede w jwenn yon sans ak yon objektif nan lavi epi kenbe yo.

Amelyore sante sèvo ou otank posib

Pwofesyonèl sante k ap pran swen ou yo ka ede w amelyore nòt ou ti kras pa ti kras, nan ritm pa w. Rive jwenn pi gwo nòt ou epi kenbe l mwa apre mwa, ane apre ane, sa ede asire w pran pi bon swen sèvo w pandan w ap grandi epi devlope.

Nòt Swen Sèvo ou ka montre w kijan pou amelyore sante sèvo ou epi redui risk ou genyen pou maladi ki afekte sèvo a ak nè yo. Lè ou konprann epi jere sante sèvo ou, ou ka pran desizyon sou baz bonjan enfòmasyon pou pwoteje byennèt mantal ou epi redui risk demans, estwòk ak depresyon.

primary
external
Jwenn evalyasyon Nòt Swen Sèvo ou
https://redcap.partners.org/redcap/surveys/?s=YT4JTLC7TKRL983F