Viv ak aritmi
William Sauer, MD
Èske w janm santi kè w ap palpite oswa sote yon batman? Sa nòmal de tan zan tan. Si sa rive souvan epi regilyèman, ou ka gen yon aritmi kadyak. Yon aritmi se yon batman kè ki pa nòmal, kote kè a ka bat twò vit, twò dousman, oswa nan yon ritm iregilye.
“Gen kèk aritmi kadyak ki pa danjere, men gen lòt ki ka touye moun,” eksplike William Sauer, MD, yon espesyalis nan pwoblèm ritm kè nan Mass General Brigham. Doktè. Sauer pran swen pasyan ki gen aritmi nan Brigham and Women’s Hospital.
Si yo fè w konnen ou gen yon aritmi kadyak, ou ka ap mande tèt ou kijan lavi w ap chanje. Pandan ke aritmi yo se kondisyon grav ki ka afekte sante w, gen tou tretman pou ede w. Lè w suiv yon plan tretman epi fè chanjman nan fason w viv ki bon pou kè w, ou ka aprann kijan pou w viv ak yon aritmi kadyak.
Plan tretman pou aritmi
Lè yo fè w konnen ou gen yon aritmi, kadyològ ou a ap prepare yon plan tretman. Si sa nesesè, y ap kowòdone swen ou ak lòt manm ekip swen sante w ki gen diferan espesyalite. Li enpòtan pou swiv plan tretman sa a avèk atansyon pou evite pwoblèm sante grav alavni. Pa egzanp, fibrilasyon atriyal, oswa AFib, ka lakòz konjesyon serebral oswa ensifizans kadyak.
“Tretman ou pral depann de kalite aritmi ou genyen,” se sa Doktè Sauer di.
Plan tretman ou a ka gen ladan l:
- Medikaman pou kontwole batman kè w epi anpeche boul san fòme
- Pwosedi pou trete ritm kè, tankou kadyovèsyon oswa ablasyon avèk katetè, ki ede kè a bat nòmalman
- Aparèy ki ka enplante tankou yon stimulatè kadyak oswa yon defibrilatè kadyak (ICD), ki ka korije batman kè iregilye oswa bay yon chòk elektrik pou anpeche aritmi ki ka touye moun
- Trete lòt maladi kè ki ka lakòz aritmi, tankou maladi atè kowonè oswa maladi valv kè
- Jere lòt maladi kwonik tankou tansyon wo (ipètansyon), dyabèt, kansè, maladi poumon tankou maladi poumon kwonik ki bouche pasaj lè yo (COPD) oswa maladi ren
Sèten chanjman nan vi, tankou amelyore abitid dòmi, limite kafeyin ak alkòl, epi kenbe yon pwa kò ki an sante, montre yo ka diminye chay aritmi yo.
William Sauer, MD
- Cardiac Electrophysiologist
- Mass General Brigham
Bon abitid pou ede jere aritmi kadyak
“Chanjman tankou dòmi pi byen, limite kafeyin ak alkòl epi kenbe yon pwa ki bon pou sante ka diminye pwoblèm aritmi yo,” se sa Doktè Sauer di.
Kadyològ ou oswa doktè swen prensipal (PCP) ou ka ba w konsèy selon istwa sante fanmi w, sa ki enpòtan pou ou ak abitid ou. Yo ka konseye w fè bagay sa yo:
- Fè egzèsis regilyèman. Egzèsis tankou antrènman pou ranfòse misk oswa menm mache ka ede ranfòse kè ou epi amelyore fason li fonksyone. Mande ekip swen w lan si gen egzèsis ki ka deklanche aritmi w la e ou ta dwe evite.
- Manje yon varyete manje ki bon pou sante w. Evite manje ki gen anpil kolestewòl, epi manje anpil sereyal konplè ak pwoteyin ki pa gen anpil grès. Doktè ou ka rekòmande tou pou limite kafeyin.
- Fè efò pou kenbe yon pwa ki bon pou sante w. Pwa anplis ka mete yon souch sou kè a. Medikaman pou pèdi pwa ka yon opsyon si chanjman nan fason w ap viv pou kont yo pa bay rezilta.
- Limite kantite alkòl ou bwè.
- Fè efò pou dòmi ase. Dòmi ak sante kè gen yon lyen sere, epi granmoun ta dwe eseye dòmi 7 a 9 èdtan chak swa.
- Sispann fimen. Fimen se yon gwo kòz maladi kè.
Swiv yon gid pou sante kè ka ede mete sante w sou bon wout.
Aritmi ak sante mantal
Sante mantal ou ka afekte kè ou. Nan ka ekstrèm, estrès ki pa kontwole oswa evènman emosyonèl ka menm lakòz sentòm kriz kadyak. Kondisyon sa a rele sendwòm kè kase, oswa kadyomiyopati Takotsubo.
Pale ak doktè swen prensipal ou oswa lòt manm ekip swen w lan si w bezwen èd pou jere estrès oswa si w gen enkyetid oswa depresyon. Yo ka rekòmande pou w fè bagay sa yo:
- Pale ak yon konseye oswa yon pwofesyonèl sante.
- Pran medikaman pou enkyetid oswa depresyon.
- Eseye meditasyon.
- Antre nan yon gwoup sipò pou pasyan kadyak.
- Pale ak fanmi ak zanmi pou jwenn sipò.
Konnen ki lè pou chèche plis èd oswa swen ijans pou aritmi.
“Pifò aritmi kadyak yo pa grav, men gen kèk ki mande pou yo pran swen yo tousuit e ki ka mande pou w ale nan sal ijans,” se sa Doktè Sauer di.
Rele doktè ou si w remake sentòm sa yo:
- Kè k ap bat vit, k ap palpite oswa k ap bat fò
- Tèt vire oswa santi w prèt pou endispoze
- Swe
- Anksyete
Fè ensten ou konfyans epi rele 9-1-1 si w panse ou ka fè yon kriz kadyak oswa ou gen yon ijans medikal tankou yon konjesyon serebral. Siy ak sentòm yo ka enkli:
- Doulè nan pwatrin, santi pwatrin ou sere oswa santi yon presyon sou pwatrin ou
- Doulè oswa presyon nan kou, zepòl, bra, oswa do
- Souf kout ki vin pi mal
- Feblès oswa vètij
- Kè plen oswa doulè nan vant ak kranp (pou fanm)
- Swe
Pou konjesyon serebral, sonje FAST: lèt sa yo soti nan mo anglè pou figi, bra, pale ak lè pou rele 9-1-1.
- F: figi ki tonbe sou yon bò
- A: feblès nan bra
- S: difikilte pou pale
- T: rele 9-1-1 tousuit
Ki kesyon mwen ta dwe poze doktè mwen sou aritmi kadyak?
Si w gen kesyon sou aritmi w la, pote yon lis kesyon nan pwochen randevou w ak doktè a. Lè w ekri kesyon yo, ou gen mwens chans bliye poze yon kesyon ki enpòtan pou ou.
Men kèk kesyon ou ka poze pwofesyonèl sante k ap pran swen w lan sou aritmi:
- Kisa k ap lakòz aritmi mwen an?
- Konbyen fwa m ap bezwen gen randevou pou jere aritmi mwen an?
- Èske aritmi mete m nan yon pi gwo risk pou fè yon kriz kadyak? Si se sa, kisa m ka fè pou anpeche sa rive?
- Ki sentòm ki ta dwe enkyete m? Kilè mwen ta dwe chèche swen medikal ijans pou sentòm aritmi?
- Ki medikaman ki ka ede kontwole aritmi mwen an? Ki efè segondè yo ka genyen?
- Èske gen medikaman san preskripsyon ki ta ka gen entèraksyon ak medikaman yo preskri m yo?
- Èske gen nenpòt aktivite oswa egzèsis mwen ta dwe evite?
- Èske gen nenpòt resous kominotè oswa gwoup sipò pou pasyan mwen ka rantre ladan yo?
Jere yon aritmi mande pou w travay kole kole ak ekip swen w lan epi swiv plan tretman yo bay la. Asire ou pran tout medikaman yo preskri ou yo epi fè doktè ou konnen si ou remake sentòm yo ap vin pi mal. Lè w swiv rekòmandasyon yo epi fè nenpòt chanjman nan fason ou viv yo rekòmande, ou ka anpeche aritmi ou a vin pi mal oswa lakòz konplikasyon grav.